Prolazak tramvaja uzrokuje vibracije: U kolikom su riziku od stradavanja šetači Centrom?

Zagrebački Donji grad zbog više razloga je po građane i građevine najviše ‘problematičan’ dio grada. Osim što je nefunkcionalan za prometovanje osobnim automobilima, pokazalo se da ni vožnju javnim gradskim prijevozom ne podnosi najbolje. Što je bilo posebno evidentno u razdoblju nakon potresa kad su tramvaji, da ne bi dodatno oštetili u nekim slučajevima stradale zgrade, vozili s posebnim oprezom. Budući da i dalje s brojnih zgrada u Donjem gradu svako toliko padne žbuka, a na brzinu vožnje se uopće ne pazi, predstavlja li ona danas rizik za građane? Imamo komentare stručnjaka za tramvajski promet.

Za kretanje Zagrebom iz dana u dan građani odabiru javni gradski prijevoz. Velik pak dio te vrste prijevoza putovanje je tramvajem.

Značajan dio grada ‘premrežen’ je tračnicama, no nisu sve jednako stare, jednako opterećene, a nisu ni svi dijelovi kolosijeka jednako daleko od građevina. Upravo u centru, isprepliće se nekoliko faktora tako da baš taj dio grada postaje najviše izložen zbog tramvajskog prijevoza, a o čemu se nedovoljno govori. Kada smo se u listopadu bavili temom zagrebačke tramvajske mreže, štošta o ovoj temi nam je napisala profesorica s Građevinskog fakulteta Maja Ahac.

Najopterećenija tramvajska pruga

U našoj Bauštelskoj reportaži naveli smo zanimljiv podatak koji nam je odala Ahac – da je zagrebačka tramvajska pruga najopterećenija u Europi, a nije baš ni ‘od jučer’. Iz ZET-a su nam tom prilikom napisali kako su najstarije ni manje ni više one dionice koje prolaze kroz središte Donjeg grada ili dionice na neki način povezane s Centrom.

To su trase Ribnjak, Ksaverska i Zvonimirova, dok je ‘najmlađa’ od Dubrave do Dupca. U stvari, ta dionica bila je i posljednji produžetak tramvajske pruge u gradu Zagrebu.

Neujednačeno opterećenje

Već smo ustvrdili i da nisu sve dionice jednako opterećene. Tako je ponajviše jer ne podliježu sve jednako gustom ili pak rijetkom voznom redu. Osim što je najstarija, pruga u centru je, čini se, i najviše opterećena. Poglavito je to slučaj s trasom preko Trga bana Jelačića koja je svojevrsno čvorište stvarno velikog broja tramvajskih linija.

– Različita opterećenja pojedinih dionica kolosijeka posljedica su organizacije voznog reda. Razlika u broju linija to jest frekvenciji prolazaka tramvaja određenog tipa (određenog kapaciteta putnika i vlastite težine) uzrokuje i razlike u distribuciji opterećenja kolosijeka izraženog u bruto tonama. Tako je, primjerice, opterećenje dionice pruge na Trgu bana Josipa Jelačića više od 5 puta veće nego na dionici između okretnica Žitnjak i Savišće, usporedila je stanje na tramvajskoj mreži u Zagrebu Ahac.

Ugrožena sigurnost?

Uzimajući u obzir starost i izloženost zgrada u centru, a ne zaboravimo ni njihovu blizinu tramvajskoj pruzi, kako se ne zapitati: Koliko tramvaj šteti zgradama u Centru? Iako je ovo pitanje nakon potresa bilo vrlo važno pa su jedno vrijeme tramvaji iz istog razloga vozili puno sporije i vrlo oprezno, čini se da je oprez odavno splasnuo. Postoji li i dalje rizik?

Naime, u razdoblju nakon zagrebačkog potresa isprva je detaljno pregledan cijeli sustav, a provjeru je proveo Građevinski fakultet u Zagrebu. Potom je utvrđeno mogu li i u kojoj mjeri prolasci tramvaja gradskim centrom ugroziti građevine pa samim time i sigurnost građana.

Problem blizina kolosijeka

Ahac nam je otkrila kako je nakon sanacije i uspostave prometa u Donjem gradu ograničena brzina tramvaja kako bi se u najvećoj mogućnoj mjeri spriječilo da vibracije uslijed odvijanja tramvajskog prometa dodatno naštete u potresu već oštećenim građevinama. Iako razina vibracija koju proizvode tračnička vozila neće izazvati oštećenja na nosivim elementima građevina, u Donjem gradu zgrade su vrlo blizu kolosijeka kojima tramvaji u prosjeku prometuju svakih nekoliko minuta, što u stvari i jest najveći problem.

– Stoga je postojala bojazan da bi se pojedini elementi konstrukcije koji su uslijed potresa znatno oštećeni (dimnjaci, zabatni zidovi, ornamenti, vijenci i sl.), bez adekvatne sanacije mogli dodatno oštetiti te na taj način i ugroziti sigurnost stanara i ostalih građana, objasnila je Ahac.

Dugotrajni monitoring

U svrhu ocjene stanja kolosijeka i određivanja lokacija sa značajno povišenim vibracijama, Građevinski fakultet je na cjelokupnoj mreži tramvajskih kolosijeka proveo dugotrajni monitoring razina vibracija, mjerenih na tramvajskom vozilu. Analizom su definirane lokacije na kojima je potrebna intervencija na kolosijeku kako bi se smanjile vibracije.

– Te lokacije sanirane su ili su u postupku pripreme sanacije od strane Zagrebačkog električnog tramvaja. Monitoring vibracija od prolaska tramvajskih vozila nastavljen je na oštećenim građevinama u blizini tramvajske pruge, u cilju utvrđivanja utjecaja tipa vozila, režima vožnje i stanja kolosijeka na razine vibracija u građevinama, zaključno je komentirala Ahac.

‘Kocke’ ili asfalt?

Na koncu se još vrijedi osvrnuti na komentar predstavnika Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske Dražena Jovića, koji je podijelio svoje mišljenje o stanju i održavanju tramvajskih pruga u Zagrebu, pri čemu se dotaknuo i vibracija. Osim što, kako je rekao Jović, tračnice nisu ispravno održavane, nije ispravan ni gornji napon žice, točnije ispravljačke stanice, jedna stvar najviše je zaslužna za vibriranje – ploče koje nis dobro ‘legle’.

– Kada imamo ta tri kriterija koja se moraju ispuniti za siguran prijevoz, možemo u globalu govoriti o javnom gradskom prijevozu. Nažalost, u ZET-u i u gradu Zagrebu to baš ne funkcionira kako bi trebalo. Recimo, ne morate biti stručnjak da biste uočili kako na potezu od okretišta u Dubravi prema Dupcu betonske kocke koje kog svake vibracije – ako prođe tramvaj ili kamioni i vozila vibriraju i da nisu dobro ležeće. Upravo radi tereta koji prolazi preko izbjegavaju se ploče, već se prakticira da područje oko tračnica bude kompletno asfaltirano, rekao je Jović.

Uzimajući u obzir česta opadanja žbuke sa zgrada u Donjem gradu, čini se da i male vibracije mogu biti previše za neodržavane stare zgrade u Centru Zagreba. Što smo izbrojali: koliko ih je opasno za prolaznike, pogledajte ovdje.