Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Glina – šteta od potresa | foto: baustela.hr
Novim zakonom trebao bi se poboljšati model samoobnove. Tako je najavljeno kako će se unaprijed svakom sugrađaninu, kojemu slijedi konstrukcijska obnova ili izgradnja zamjenske kuće, u startu biti isplaćen cjelokupni iznos za izradu projekta obnove ili gradnje kuće.
Sredstva će se u cijelosti uplatiti na poseban račun građana u njihovoj poslovnoj banci. No, uvjet je da će svaka isplata podrazumijevati potpis nadzornog inženjera i prolaziti kroz trijažu Ministarstva jer se radi o javnom novcu i nužna je kontrola kako ne bi došlo do nenamjenskog korištenja.
– Svaki naš sugrađanin koji ide u samoobnovu za potrebe vlastitog angažmana na uređenju svoje kuće, bilo konstrukcijske obnove, bilo zamjenske dobit će 3.300 eura, rekao je Bačić.
Prema novom Zakonu uvodi se davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje uništenih zgrada, uključujući i pomoćne, gospodarske i ostale uništene zgrade. Novčana pomoć daje se i za troškove izrade projekta. Biti će i mogućnost gradnje zamjenske obiteljske kuće u slučaju u kojem se utvrdi da popravak konstrukcije nije opravdan zbog klizišta i promjena temeljnih karakteristika tla.
Također, tu je i model zamjene prava vlasništva umjesto obnove i izgradnje zamjenskih kuća. Proširuje se krug osoba s pravom na obnovu na braću i sestre vlasnika, odnosno bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera, odnosno neformalnog životnog partnera vlasnikovog srodnika.
Nikola Grmoja iz Mosta upitao je ministra što misli o njegovu prijedlogu da se ljudima koji žive u kontejnerima mjesečno daje 200 eura. Taj je amandman odbijen u rebalansku proračuna, no Grmoja smatra kako bi država time pokazala da je pogriješila za situaciju u kojoj se nalazi.
Bačić je na to odgovorio da je krajem godine osigurano 2.000 kuna po svakom sugrađaninu koji živi u kontejnerima. Također, isplaćeno je 7.500 naknada, podsjetivši kako u kontejnerima živi 6.258 ljudi. Najavio je i da će Vlada već sutradan osigurati dodatne naknade.
Tako je odmah na sljedećoj sjednici Vlade osigurana jednokratna novčana pomoć za još 1.295 osoba. Naime, Odlukom Vlade od 22. prosinca 2022. godine, određeno je da će jednokratnu novčanu pomoć dobiti osobe koje se nalaze u privremenom smještaju za stradale u potresu. To uključuje osobe u zamjenskom smještaju, privremenom smještaju u mobilnim stambenim jedinicama, odnosno kontejnerima ili kolektivnom smještaju u organizaciji lokalne samouprave pogođenom potresom.
Ukupno je do sada dodijeljeno 1.990.842,13 eura, od čega Sisačko-moslavačkoj županiji 1.682.925,21 eura, Krapinsko-zagorskoj županiji 19.908,42 eura, Karlovačkoj županiji 2.654,46 eura, Zagrebačkoj županiji 19.908,42 eura i Gradu Zagrebu 265.445.62 eura. Prilikom provedbe ove Odluke je ustanovljeno da je broj korisnika koji ostvaruju pravo na ovakvu mjeru veći od procijenjenog.
Odlučeno je stoga da će osigurati sredstva za još 1.295 osoba. Za isplatu ove jednokratne novčane pomoći zahtjev je podnijelo 955 osoba u Sisačko-moslavačkoj, 310 osoba u Zagrebačkoj županiji i 30 osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji. Ukupan iznos pomoći za njih je 343.885,69 eura.
SDP-ova Martine Vlašić Iljkić upitala je ministra što će biti s plaćanjem pričuve i kredita za zgrade u kojima vlasnici ne žive. Bačić je rekao kako je zakonom predviđeno da će se to plaćanje ukinuti. Osim u slučaju kada je ta pričuva izvor povrata kredita prema banci. Dodao je kako se u taj ugovor ne može intervenirati.
Zastupnicu Socijaldemokrata Marinu Opačak Bilić zanimalo je koliko će obnova skuplje koštati jer su cijene građevinskog materijala 50 posto skuplje nego prije dvije godine. Ministar graditeljstva je odgovorio da ne može reći koliko će koštati cjelokupna obnova, jer za dio objekata koje treba obnoviti nemaju ni podnesen zahtjev.
Poznato je jedino kako će 1.300 javnih objekata, za koje imaju podatke, obnoviti za 2,7 milijardi eura, a njih je Bačić okarakterizirao kao najskuplje projekte koje će obnoviti i očuvati. Kako bi se ubrzala i pojednostavila obnova, ukida se izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije kod obnove kuća.
Također, novim zakonom ukida se i obveza izrade projekta uklanjanja za obiteljske kuće i tehničko-financijska kontrola projekta. Neće biti potrebe za ishođenjem posebnih konzervatorskih uvjeta za konstrukcijsku obnovu zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline. Prijedlogom novog Zakona se predviđa stambeno zbrinjavanje građana tako da će im se dati u vlasništvo kuća ili stan umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće.
Uvodi se učinkovitija i prikladnija javna nabava po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima i skraćivanje rokova za izradu projektne dokumentacije i provedbu revizije. Najviše cijene usluga i radova utvrđivat će tijela koja će odlukom odrediti Vlada.
Transparentnost i vidljivost procesa obnove ojačat će se izradom cjelovite interaktivne mrežne GIS – aplikacije cijeloga područja obuhvaćenog potresom. Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama ovim se Zakonom daje ovlast za gradnju višestambenih zgrada i stjecanje nekretnina za privremeni smještaj. Više o novom Zakonu koji bi 17. veljače trebao biti donesen čitajte ovdje.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Rekonstrukcija jedne od brojnih kula koje su branile otočni grad: U podnožju bi mogao nastati trg
Grad Korčula traži izvođača koji će im obnoviti jednu od prepoznatljivih kula na rubu starog grada. Kula svih Svetih podignuta je krajem 15. stoljeća.
11:54 10 h 13.09.2026
Na listi 65 zgrada: Ovo je novih 10 adresa za obnovu pročelja, novac stiže iz spomeničke rente
Od ukupno 65 prioritetnih zgrada koje će kroz program revitalizacije dobiti nova pročelja, odabrano je 10 novih lokacija za uređenje.
15:41 3 d 10.09.2026
U palači u centru Zagreba skrivena je srednjovjekovna kula: Završetak obnove u par navrata odgođen
Palača Pongratz jedna je od najposebnijih zagrebačkih palača, smještena u Visokoj ulici na Gornjem gradu. Njena obnova završila je uz neke odgode.
08:22 7 d 06.09.2026
Priča bez kraja: Traži se novelacija projekta za obnovu bolnice, završena tek jedna dilatacija
Dugotrajna obnova, projekt koji nije zaživio i, po najnovijem, novelacija stare projektne dokumentacije. Sve to odrednice su preobrazbe 'Srebrnjaka'.
10:16 8 d 05.09.2026
Kopanje pod zemljom u središtu Zagreba: Zbog manjka kvadrata, u planu poveći zahvat dogradnje uz HNK
Zbog manjka prostora, u novoj temeljitoj obnovi zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, planira se dogradnja - doduše, podzemna. Bit će uz kazalište.
10:33 11 d 02.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 10 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 10 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 12 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 12 h 13.09.2026