Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Danski energetski otok u Sjevernom moru | foto: Danish Energy Agency
Prvi na svijetu energetski otok postat će dom čak 200 gigantskih vjetrenjača koje će proizvoditi energiju za domove diljem Danske.
Najveći projekt izgradnje u povijesti Danske ujedno je i prvi takav na svijetu. Nakon što su danski političari dali zeleno svjetlo u realizaciju je krenuo projekt izgradnje prvog energetskog otoka koji će biti smješten na Sjevernom moru. Otok, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 28 milijardi eura, gradit će se na udaljenosti 80 kilometara od obale, a vlasništvo će dijeliti država i privatni sektor.
Nakon pokretanja sustava proizvodnje energije planira se opskrba čak pet milijuna kućanstava kako u Danskoj, tako i u susjednim zemljama, a među njima se spominju Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Nizozemska.
Danska agencija za energiju projekt izgradnje energetskog otoka najavljuje kao iskorištavanje golemih prirodnih resursa vjetra u Sjevernom i Baltičkom moru. Na otoku će se nalaziti 200 vjetrenjača koje će proizvoditi ‘zelenu’ električnu energiju i to kapaciteta dovoljnog za opskrbljivanje čak pet milijuna kućanstava.
– Energetski otoci označavaju početak nove ere za proizvodnju energije obalnog vjetra, a s ciljem stvaranja zelene opskrbe energijom kako za danske, tako i za inozemne električne mreže, navode iz Danske agencije za energiju.

Princip rada danskog energetskog otoka u Sjevernom moru | foto: Danish Energy Agency
Danski energetski otok funkcionirat će kao zelena elektrana na moru koja bi trebala odigrati veliku ulogu u postupnom prestajanju korištenja fosilnih goriva u Danskoj i Europi.
– Planom se predviđa uspostavljanje umjetnog energetskog otoka u Sjevernom moru koji će služiti kao središte za vjetroelektrane koje će državu opskrbljivati s tri gigavata energije s dugoročnim potencijalom rasta na 10 gigavata, navode iz Agencije.
Duga je tradicija iskorištavanja vjetra na moru u Danskoj. Još 1991. godine Danci grade prvu svjetsku vjetroelektranu van kopna, a klimatskim dogovorom iz lipnja 2020. godine odlučili su nastaviti osnaživati svoju zelenu energetsku tradiciju i tako dolazi do odluke o izgradnji energetskih otoka.
– Otoci su pionirski projekt koji će zahtijevati razvoj postojećih znanja u potpuno novom kontekstu, dodaju.

Lokacija danskog energetskog otoka u Sjevernom moru | foto: Danish Energy Agency
Princip rada energetskih otoka temelji se na njihovoj udaljenosti od obale i iskorištavanju snažnih vjetrova na moru. Upravo zbog udaljenosti od kopna distribucija energije susjednim državama bit će mnogo jednostavnija nego li kada su u pitanju klasične elektrane.
– To omogućuje da se električna energija iz područja s ogromnim resursima vjetra lakše usmjeri u područja u kojima je najpotrebnija, istovremeno omogućavajući da se proizvedena energija koristi što učinkovitije u kontekstu potreba za električnom energijom, objašnjavaju iz Danske agencije za energiju.
Iako se energetski otoci temelje na istom konceptu, oni neće biti u potpunosti jednaki. Električni otok koji će se nalaziti u Baltičkom moru bit će uspostavljen u Bornholmu što znači da će se oprema koja će omogućiti prikupljanje i distribuciju energije iz obalnih vjetrenjača nalaziti na kopnu. S druge strane, otok u Sjevernom moru bit će umjetan otok izgrađen posebno u tu svrhu.
Otok smješten u Sjevernom moru bit će udaljen otprilike 80 kilometara od Jyllanda. Na njemu će se nalaziti vjetrenjače čija će veličina premašiti trenutne dimenzije vjetrenjača na kopnu. No, neće biti vidljive s kopna.
Izgled budućeg energetskog otoka odlučit će njegovi vlasnici, država i privatni sektor. Iako će država tražiti novčanu pomoć privatnog sektora, ona ipak ostaje većinski vlasnik otoka s 50,1 posto njegove površine u svom vlasništvu.

Ilustracija danskog energetskog otoka u Sjevernom moru | foto: Danish Energy Agency
Izgradnji otoka prethode brojni koraci, a danski političari trenutno pregovaraju sa susjednim zemljama o službenim detaljima distribucije električne energije. Trebaju se donijeti i velike odluke poput one o povezanosti otoka s kopnom, kao i pitanja treba li otok imati vlastitu cjenovnu zonu.
Iz Danske agencije za energiju navode da je cijeli proces iznimno kompleksan i zahtjeva donošenje brojnih odluka istovremeno stoga ne iznenađuje broj koraka koje je potrebno napraviti kako bi se ovaj zeleni projekt uspješno realizirao.

Ilustracija danskog energetskog otoka u Sjevernom moru | foto: Danish Energy Agency
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Gradilište na Medvednici: Velika obnova omiljene zgrade povrh Zagreba, radovi će trajati 8 mjeseci
Jedna od najvećih promjena bit će potpuna modernizacija energetskog sustava zgrade. 'Loža' odlazi u prošlost.
11:55 13 h 13.09.2026
Na ribnjacima će se istodobno proizvoditi struja i uzgajati riba, uz veliku novu energetsku infrastrukturu.
10:14 1 d 12.09.2026
Skulpturalna ovojnica inspirirana poljoprivrednim terasama obavija novi flagship Café Amazona, spajajući šest etaža, zelenilo i javni prostor.
10:14 1 d 12.09.2026
Općina Ston investira 3,5 milijuna eura u nešto skorz novo. Natječaj samo što nije.
12:51 6 d 07.09.2026
Nepovratno se moglo dobiti i do 50 posto investicije u neki od sustava korištenja obnovljivih izvora energije ili sustava za pohranu energije.
10:32 6 d 07.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 13 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 13 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 15 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 15 h 13.09.2026