Održiva gradnja Galerija: TBM-ovi buše Alpe, a brodovi odvoze stijenu u jezero: Ovako Švicarci rješavaju otpad s megatunela

Galerija: TBM-ovi buše Alpe, a brodovi odvoze stijenu u jezero: Ovako Švicarci rješavaju otpad s megatunela

Luka Bumbak
Luka Bumbak

16. kolovoz 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Galerija: TBM-ovi buše Alpe, a brodovi odvoze stijenu u jezero: Ovako Švicarci rješavaju otpad s megatunela

Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia

Milijuni tona iskopane stijene ne završavaju na odlagalištu, već dobivaju novu ulogu u građevini i prirodi.

Na gradilištu druge cijevi cestovnog tunela St. Gotthard nastaje golema količina materijala - ukupno oko 7,4 milijuna tona stijene. No Švicarci taj iskop ne tretiraju samo kao otpad koji treba negdje odvesti. Velik dio ponovno se koristi na samom projektu, dok milijuni tona završavaju i u jezeru Uri, gdje od njih nastaju nove plitkovodne zone važne za obnovu prirodnog okoliša.

Riječ je o još jednom zanimljivom dijelu velikog projekta gradnje druge cijevi jednog od najdužih cestovnih tunela na svijetu. Implenia, koja sudjeluje u radovima, objavila je kako je cijeli sustav zbrinjavanja i ponovne uporabe iskopa organiziran tako da se smanje transport, potreba za odlagalištima i ukupni utjecaj gradilišta na okoliš.

Od 7,4 milijuna tona malo toga ide u otpad

Brojke najbolje pokazuju razmjere posla. Od ukupno 7,4 milijuna tona iskopa, oko 1,8 milijuna tona obrađuje se izravno na gradilištu i ponovno koristi za proizvodnju građevinskih materijala.

Još oko 1,9 milijuna tona koristi se na području Airola za oblikovanje terena i prekrivanje autoceste, dok je čak 3,5 milijuna tona namijenjeno uređenju plitkih dijelova jezera Uri.

Sjeverni TBM u Göschenenu pritom može iz planinskog masiva dnevno izbaciti i do 8.700 tona stijene. Materijal se potom željeznicom prevozi prema industrijskoj luci Flüelen, odakle ga transport preuzimaju brodovi.

Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia

Svakih 15 minuta brod nosi do 450 tona stijene

Logistika na jezeru posebno je zanimljiva. Od listopada 2024. brodovi redovito plove južnim dijelom Vierwaldstättskog jezera, odnosno jezerom Uri.

Otprilike svakih 15 minuta iz luke Flüelen prema plutajućim pontonima kreće teret do 450 tona stijene. Ondje se materijal kontrolirano spušta na jezersko dno i njime postupno oblikuju novi plići dijelovi obale.

O tom smo dijelu projekta već pisali na Baušteli. U razdoblju od 2024. do 2030. kroz sustav transporta prema jezeru planirano je obraditi približno 4,9 milijuna tona stijene, a koriste se specijalizirane teglenice i modularni ponton koji omogućuje vrlo precizno istovarivanje materijala.

Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia

Iskop iz tunela vraća izgubljenu obalu

Cilj nije samo riješiti problem goleme količine kamenog materijala. Švicarski projektanti iskoristili su gradilište kao priliku za djelomičnu obnovu prirodnog okoliša u delti rijeke Reuss.

Plitkovodne zone na ovom području tijekom desetljeća su znatno smanjene. Na okoliš su utjecali regulacija rijeke Reuss, koja je počela još sredinom 19. stoljeća, te kasnije vađenje šljunka. Upravo takvi plići dijelovi jezera važni su za vodene biljke i životinje jer pružaju prostor za hranjenje, skrivanje i razmnožavanje.

Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia

Dva TBM-a probijaju Alpe

Sve se odvija u sklopu puno većeg projekta - gradnje druge cestovne cijevi tunela St. Gotthard. Postojeći cestovni tunel dug je oko 17 kilometara i povezuje Göschenen u kantonu Uri s Airolom u Ticinu.

Kako smo pisali na Baušteli, radovi su početkom 2025. ušli u jednu od najzanimljivijih faza kada su s obje strane planine krenula dva velika TBM-a. Stroj Paulina u Airolu dugačak je oko 150 metara, a rezna glava ima promjer veći od 12 metara. S druge strane tunela radi drugi veliki stroj koji probija masiv iz Göschenena.

TBM-ovi trebaju odraditi kilometre najzahtjevnijeg iskopa kroz Gotthard, a upravo iza njih ostaje stijena koja danas puni vlakove i brodove prema Flüelenu.

Projekt druge cijevi vrijedan je oko tri milijarde eura, a završetak građevinskih radova planiran je oko 2030. godine. Nakon puštanja nove cijevi u promet slijedi velika obnova postojećeg tunela.

Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia

Ispod ceste ide i 220-kilovoltni kabel

Projekt ima još jednu zanimljivu infrastrukturnu dimenziju. U novu tunelsku cijev bit će integriran i 220-kilovoltni visokonaponski vod dug oko 18 kilometara.

Kabel će prolaziti servisnim kanalom ispod zaustavnog traka, a povezat će Airolo i Göschenen. Time će se postojeći nadzemni visokonaponski vod preko Gottharda moći ukloniti.