Digitalno planiranje pomoglo je da se ova golema bolnica gradi brže, preciznije i uz manje pogrešaka.
09:00 89 d 26.07.2026
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Milijuni tona iskopane stijene ne završavaju na odlagalištu, već dobivaju novu ulogu u građevini i prirodi.
Na gradilištu druge cijevi cestovnog tunela St. Gotthard nastaje golema količina materijala - ukupno oko 7,4 milijuna tona stijene. No Švicarci taj iskop ne tretiraju samo kao otpad koji treba negdje odvesti. Velik dio ponovno se koristi na samom projektu, dok milijuni tona završavaju i u jezeru Uri, gdje od njih nastaju nove plitkovodne zone važne za obnovu prirodnog okoliša.
Riječ je o još jednom zanimljivom dijelu velikog projekta gradnje druge cijevi jednog od najdužih cestovnih tunela na svijetu. Implenia, koja sudjeluje u radovima, objavila je kako je cijeli sustav zbrinjavanja i ponovne uporabe iskopa organiziran tako da se smanje transport, potreba za odlagalištima i ukupni utjecaj gradilišta na okoliš.
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Brojke najbolje pokazuju razmjere posla. Od ukupno 7,4 milijuna tona iskopa, oko 1,8 milijuna tona obrađuje se izravno na gradilištu i ponovno koristi za proizvodnju građevinskih materijala.
Još oko 1,9 milijuna tona koristi se na području Airola za oblikovanje terena i prekrivanje autoceste, dok je čak 3,5 milijuna tona namijenjeno uređenju plitkih dijelova jezera Uri.
Sjeverni TBM u Göschenenu pritom može iz planinskog masiva dnevno izbaciti i do 8.700 tona stijene. Materijal se potom željeznicom prevozi prema industrijskoj luci Flüelen, odakle ga transport preuzimaju brodovi.
Logistika na jezeru posebno je zanimljiva. Od listopada 2024. brodovi redovito plove južnim dijelom Vierwaldstättskog jezera, odnosno jezerom Uri.
Otprilike svakih 15 minuta iz luke Flüelen prema plutajućim pontonima kreće teret do 450 tona stijene. Ondje se materijal kontrolirano spušta na jezersko dno i njime postupno oblikuju novi plići dijelovi obale.
O tom smo dijelu projekta već pisali na Baušteli. U razdoblju od 2024. do 2030. kroz sustav transporta prema jezeru planirano je obraditi približno 4,9 milijuna tona stijene, a koriste se specijalizirane teglenice i modularni ponton koji omogućuje vrlo precizno istovarivanje materijala.
Cilj nije samo riješiti problem goleme količine kamenog materijala. Švicarski projektanti iskoristili su gradilište kao priliku za djelomičnu obnovu prirodnog okoliša u delti rijeke Reuss.
Plitkovodne zone na ovom području tijekom desetljeća su znatno smanjene. Na okoliš su utjecali regulacija rijeke Reuss, koja je počela još sredinom 19. stoljeća, te kasnije vađenje šljunka. Upravo takvi plići dijelovi jezera važni su za vodene biljke i životinje jer pružaju prostor za hranjenje, skrivanje i razmnožavanje.
Sve se odvija u sklopu puno većeg projekta - gradnje druge cestovne cijevi tunela St. Gotthard. Postojeći cestovni tunel dug je oko 17 kilometara i povezuje Göschenen u kantonu Uri s Airolom u Ticinu.
Kako smo pisali na Baušteli, radovi su početkom 2025. ušli u jednu od najzanimljivijih faza kada su s obje strane planine krenula dva velika TBM-a. Stroj Paulina u Airolu dugačak je oko 150 metara, a rezna glava ima promjer veći od 12 metara. S druge strane tunela radi drugi veliki stroj koji probija masiv iz Göschenena.
Digitalno planiranje pomoglo je da se ova golema bolnica gradi brže, preciznije i uz manje pogrešaka.
09:00 89 d 26.07.2026
Iznad autoceste stvorili zelenu oazu dugu kilometar, a ispod i dalje dnevno prolazi 120.000 vozila
Autocesta je desetljećima dijelila četvrt i opterećivala svakodnevni život stanovnika, pa je pokrenuta njezina natkrivena rekonstrukcija.
16:21 130 d 15.06.2026
TBM-ovi trebaju odraditi kilometre najzahtjevnijeg iskopa kroz Gotthard, a upravo iza njih ostaje stijena koja danas puni vlakove i brodove prema Flüelenu.
Projekt druge cijevi vrijedan je oko tri milijarde eura, a završetak građevinskih radova planiran je oko 2030. godine. Nakon puštanja nove cijevi u promet slijedi velika obnova postojećeg tunela.
Projekt ima još jednu zanimljivu infrastrukturnu dimenziju. U novu tunelsku cijev bit će integriran i 220-kilovoltni visokonaponski vod dug oko 18 kilometara.
Kabel će prolaziti servisnim kanalom ispod zaustavnog traka, a povezat će Airolo i Göschenen. Time će se postojeći nadzemni visokonaponski vod preko Gottharda moći ukloniti.
Stara opeka, nova zgrada: Uz Dravu nadomak centra Osijeka niče novo naselje
Uz Dravu planira se stambeno naselje Zona 31 s poslovnim prostorima. Donosimo detalje projekta i izgled budućeg naselja.
09:39 1 d 22.10.2026
Jednostavan nadzor u jednostavnim sustavima: GlobalLink 530
Postoji uređaj koji vam na mobitel šalje informacije o stanju vaše baterije. Tako možete provjeriti koliko je napunjena čak i dok odmarate na kauču.
09:27 1 d 22.10.2026
Nova tramvajska linija na istoku Zagreba: Što se sve događalo iza ograde Sarajevske ceste?
Nakon gotovo dvije godine radova pruga na Sarajevskoj cesti ulazi u završnicu. Upoznali smo ljude zaslužne za nju i priču koju s ulice ne vidite.
15:19 3 d 20.10.2026
Što je sve potrebno za opremanje jednog hotela? Puno više od namještaja
Hotel prije prvih gostiju treba stotine proizvoda, a odluke o njima nisu jednostavne. Zato se u Rovinju održava sajam koji može pomoći.
09:34 4 d 19.10.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 22 d 01.10.2026
Što je projektantima važno pri odabiru proizvoda? Cijena više nije jedini kriterij
Trajnost, održavanje, potrošnja energije i dostupnost dokumentacije sve su važniji pri odabiru proizvoda za hotele i poslovne objekte.
10:07 11 d 12.10.2026
Hrvatska mijenja pravila zaštite okoliša. Novi propisi donose strože standarde, praćenje emisija iz strojeva i nova pravila za energetska ulaganja.
16:31 1 d 22.10.2026
U građevini je Alessandro Longo spojio drvenu konstrukciju, futurističku kupolu i geometriju inspiriranu prirodom.
16:11 4 d 19.10.2026
Projekt spaja tropsku vegetaciju, prirodno hlađenje i javne prostore na više etaža, nudeći drukčiji pristup suvremenoj urbanoj gradnji.
08:12 6 d 17.10.2026
Kuća usred šume koja ima sve za bijeg: Komofor, suživot s prirodom i visoka estetika - moguće je!
Usred 80 jutara šume smjestila se neobična rezidencija čiji je zakrivljeni krov inspiriran lišćem hrasta.
16:39 16 d 07.10.2026
Ukupni investicijski i financijski troškovi procjenjuju se na 11,819 milijardi eura u stalnim cijenama, odnosno 14,838 milijardi eura u tekućim.
10:55 28 d 25.09.2026
Pod palicom arhitektonskog studija Lotus Architecti / LAD 1 Studio paljeno drvo postalo je suvremena fasada u top domaćem projektu.
16:19 32 d 21.09.2026
Fizičari sa zagrebačkog PMF-a predvodili su tim koji je prvi eksperimentalno potvrdio predviđanja o kvantnim fazama starija od 20 godina.
15:16 12 h 23.10.2026
Za važnu poziciju u UN-u šaljemo mladu HDZ-ovku: Natječaj na kojem je izabrana otvara niz pitanja
Klara Košcec izabrana je za zamjenicu delegata pri UN-u, a nakon godine na toj dužnosti postat će delegat. Međutim natječaj je iz više razloga sporan.
14:43 12 h 23.10.2026
Jednokratne isplate iz trećeg stupa: Koliko su fondovi dali građanima na ruke u rujnu
Iz ODMF-a je isplaćeno preko 940.000 eura, a iz ZDMF-a iznad 128.000 eura. Jednokratne isplate iz jednog fonda prelaze trećinu ukupnog iznosa.
16:18 11 h 23.10.2026
Imate problema s otplatom kredita ili računa? Uskoro možete dobiti besplatnu pomoć Fine
Fina uskoro 'otvara' Savjetovalište potrošača o dugu. Cilj je pomoći građanima da bolje razumiju koliko duguju i kako mogu otplatiti dugove.
16:09 11 h 23.10.2026