Digitalno planiranje pomoglo je da se ova golema bolnica gradi brže, preciznije i uz manje pogrešaka.
09:00 48 d 26.07.2026
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Milijuni tona iskopane stijene ne završavaju na odlagalištu, već dobivaju novu ulogu u građevini i prirodi.
Na gradilištu druge cijevi cestovnog tunela St. Gotthard nastaje golema količina materijala - ukupno oko 7,4 milijuna tona stijene. No Švicarci taj iskop ne tretiraju samo kao otpad koji treba negdje odvesti. Velik dio ponovno se koristi na samom projektu, dok milijuni tona završavaju i u jezeru Uri, gdje od njih nastaju nove plitkovodne zone važne za obnovu prirodnog okoliša.
Riječ je o još jednom zanimljivom dijelu velikog projekta gradnje druge cijevi jednog od najdužih cestovnih tunela na svijetu. Implenia, koja sudjeluje u radovima, objavila je kako je cijeli sustav zbrinjavanja i ponovne uporabe iskopa organiziran tako da se smanje transport, potreba za odlagalištima i ukupni utjecaj gradilišta na okoliš.
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Tunel St. Gotthard | Foto: Implenia
Brojke najbolje pokazuju razmjere posla. Od ukupno 7,4 milijuna tona iskopa, oko 1,8 milijuna tona obrađuje se izravno na gradilištu i ponovno koristi za proizvodnju građevinskih materijala.
Još oko 1,9 milijuna tona koristi se na području Airola za oblikovanje terena i prekrivanje autoceste, dok je čak 3,5 milijuna tona namijenjeno uređenju plitkih dijelova jezera Uri.
Sjeverni TBM u Göschenenu pritom može iz planinskog masiva dnevno izbaciti i do 8.700 tona stijene. Materijal se potom željeznicom prevozi prema industrijskoj luci Flüelen, odakle ga transport preuzimaju brodovi.
Logistika na jezeru posebno je zanimljiva. Od listopada 2024. brodovi redovito plove južnim dijelom Vierwaldstättskog jezera, odnosno jezerom Uri.
Otprilike svakih 15 minuta iz luke Flüelen prema plutajućim pontonima kreće teret do 450 tona stijene. Ondje se materijal kontrolirano spušta na jezersko dno i njime postupno oblikuju novi plići dijelovi obale.
O tom smo dijelu projekta već pisali na Baušteli. U razdoblju od 2024. do 2030. kroz sustav transporta prema jezeru planirano je obraditi približno 4,9 milijuna tona stijene, a koriste se specijalizirane teglenice i modularni ponton koji omogućuje vrlo precizno istovarivanje materijala.
Cilj nije samo riješiti problem goleme količine kamenog materijala. Švicarski projektanti iskoristili su gradilište kao priliku za djelomičnu obnovu prirodnog okoliša u delti rijeke Reuss.
Plitkovodne zone na ovom području tijekom desetljeća su znatno smanjene. Na okoliš su utjecali regulacija rijeke Reuss, koja je počela još sredinom 19. stoljeća, te kasnije vađenje šljunka. Upravo takvi plići dijelovi jezera važni su za vodene biljke i životinje jer pružaju prostor za hranjenje, skrivanje i razmnožavanje.
Sve se odvija u sklopu puno većeg projekta - gradnje druge cestovne cijevi tunela St. Gotthard. Postojeći cestovni tunel dug je oko 17 kilometara i povezuje Göschenen u kantonu Uri s Airolom u Ticinu.
Kako smo pisali na Baušteli, radovi su početkom 2025. ušli u jednu od najzanimljivijih faza kada su s obje strane planine krenula dva velika TBM-a. Stroj Paulina u Airolu dugačak je oko 150 metara, a rezna glava ima promjer veći od 12 metara. S druge strane tunela radi drugi veliki stroj koji probija masiv iz Göschenena.
Digitalno planiranje pomoglo je da se ova golema bolnica gradi brže, preciznije i uz manje pogrešaka.
09:00 48 d 26.07.2026
Iznad autoceste stvorili zelenu oazu dugu kilometar, a ispod i dalje dnevno prolazi 120.000 vozila
Autocesta je desetljećima dijelila četvrt i opterećivala svakodnevni život stanovnika, pa je pokrenuta njezina natkrivena rekonstrukcija.
16:21 88 d 15.06.2026
TBM-ovi trebaju odraditi kilometre najzahtjevnijeg iskopa kroz Gotthard, a upravo iza njih ostaje stijena koja danas puni vlakove i brodove prema Flüelenu.
Projekt druge cijevi vrijedan je oko tri milijarde eura, a završetak građevinskih radova planiran je oko 2030. godine. Nakon puštanja nove cijevi u promet slijedi velika obnova postojećeg tunela.
Projekt ima još jednu zanimljivu infrastrukturnu dimenziju. U novu tunelsku cijev bit će integriran i 220-kilovoltni visokonaponski vod dug oko 18 kilometara.
Kabel će prolaziti servisnim kanalom ispod zaustavnog traka, a povezat će Airolo i Göschenen. Time će se postojeći nadzemni visokonaponski vod preko Gottharda moći ukloniti.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 4 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 8 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 11 d 01.09.2026
Na ribnjacima će se istodobno proizvoditi struja i uzgajati riba, uz veliku novu energetsku infrastrukturu.
10:14 1 h 12.09.2026
Skulpturalna ovojnica inspirirana poljoprivrednim terasama obavija novi flagship Café Amazona, spajajući šest etaža, zelenilo i javni prostor.
10:14 1 h 12.09.2026
Općina Ston investira 3,5 milijuna eura u nešto skorz novo. Natječaj samo što nije.
12:51 4 d 07.09.2026
Nepovratno se moglo dobiti i do 50 posto investicije u neki od sustava korištenja obnovljivih izvora energije ili sustava za pohranu energije.
10:32 5 d 07.09.2026
Donji dio građevine ukopan je u zemlju, a za osvježenje tu su i bazeni, te posebna atrakcija, kišni tobogan koji je stvarno izvan okvira.
10:16 7 d 05.09.2026
Zagrebačkim studentima dijelilo se 150.000 eura: Ovo su dobitnici
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu objavio je rezultate natječaja za financiranje studentskih programa u 2026. godini.
09:43 1 h 12.09.2026
Psihologinja Natalia Dujić iz OŠ Matije Gupca savjetuje učenici da se odluče za nekoliko malih održivih promjena i kontinuirano ih se drže.
09:43 1 h 12.09.2026
Dom za starije na Braču radi unatoč zabrani: Ministarstvo šalje inspekciju
Brački dom za starije i nemoćne Domus Vitae radi već četiri mjeseca usprkos zabrani, s 34 korisnika. Ministarstvo je najavilo inspekciju rada.
09:24 1 h 12.09.2026
Umirovljenik Miroslav (89): 'Moja mirovina odskače, bio sam na pozicijama'
Umirovljenik Miroslav bio je na visokim pozicijama pa je zadovoljan mirovinom od oko 2.000 eura. Skupio je, kaže, staža i više nego je trebalo.
09:23 1 h 12.09.2026