Galerija: Novi terminal dalmatinskog aerodroma bliži se kraju, krovna konstrukcija plijenit će pažnju

Zadar uskoro dobiva moderniziranu i značajno proširenu zračnu luku, a postojeći aerodrom već prolazi kroz sveobuhvatnu rekonstrukciju i dogradnju vrijednu više milijuna eura. Sve s ciljem povećanja kapaciteta i podizanja razine usluge na standarde suvremenih europskih aerodroma.

Kako stvari stoje, radovi na novom putničkom terminalu ušli su u završnicu te se očekuje da će prostor biti spreman za prihvat putnika već u nadolazećoj turističkoj sezoni. Projekt menadžer Mislav Bano iz kompanije Đuro Đaković Montaža Izolak istaknuo je na LinkedIn profilu kako se projekt bliži kraju, a posebnu pažnju pritom privlači suvremeno oblikovana krovna konstrukcija koja definira vizualni identitet budućeg terminala.

Pozadina projekta

Arhitektonsko rješenje potpisuju splitski arhitekti Ante Kuzmanić i Ivan Jurić, koji su osmislili elegantnu, transparentnu i funkcionalnu zgradu uklopljenu u mediteranski kontekst. Novi terminal bit će znatno veći, ukupna površina udvostručuje se u odnosu na postojeći, a planirano je i devet izlaza, što će omogućiti brži i učinkovitiji protok putnika.

Što se tiče pozadine projekta, postupak javne nabave proveden je u rujnu 2024. godine, dok je u veljači 2025. službeno dodijeljen ugovor vrijedan više od 15,3 milijuna eura s PDV-om. Kao izvođač radova tada je odabrana tvrtka Krekić Avangard.

Osim novog terminala, projekt uključuje i produženje uzletno-sletne staze za oko 700 metara te proširenje stajanke. Time će Zadar napokon moći primati najveće putničke zrakoplove, što je ključan korak za daljnji razvoj turizma i prometne povezanosti regije.

zračna luka Zadar | Foto: Mislav Bano, LinkedIn

Konstrukcija i tehnička rješenja

Jedan od najzahtjevnijih dijelova projekta odnosi se na čeličnu konstrukciju krova, koja je ujedno i njegov najprepoznatljiviji element. Riječ je o prostornom sustavu nosača koji tvore karakterističan saćasti uzorak, oslonjen na čelične stupove složene geometrije. Detalje projektiranja i izvedbe ovog kompleksnog sustava ranije je predstavio inženjer Stjepan Crnoja iz tvrtke Struktura Inženjering. Površina krova iznosi oko 25.000 četvornih metara, uz raspone do 25 metara i ukupnu visinu objekta od 12,3 metra.

Kako bi se postigla željena forma, čelični elementi oblikovani su tako da kombiniraju funkcionalnost i estetiku - smanjuje se masa konstrukcije, ali se istovremeno zahtijevaju precizni proračuni stabilnosti. Poseban izazov predstavljali su i vremenski uvjeti, osobito vjetar koji na toj lokaciji doseže brzine do 110 km/h, što je značajno utjecalo na dimenzioniranje konstrukcije. Uz sve to, konstrukcija je projektirana tako da zadovoljava sva standardna opterećenja (snijeg, vjetar, potres i temperatura), uz naglasak na sigurnost i dugotrajnost.

zračna luka Zadar | Foto: Mislav Bano, LinkedIn

Digitalni alati i važnost modernog inženjeringa

Ključnu ulogu u projektiranju imali su napredni digitalni alati poput SCIA Engineer i IDEA StatiCa, koji omogućuju precizno modeliranje i analizu konstrukcija. Njihova primjena omogućila je detaljne simulacije ponašanja konstrukcije pod različitim opterećenjima, uključujući i složene analize stabilnosti.

Veliki izazov bio je u projektiranju spojeva čeličnih elemenata. Jedan od ključnih bio je spoj CK1 na krovnim gredama, gdje je optimizacija pozicije spoja omogućila dovoljnu nosivost prema europskim normama (HRN EN 1993-1-13:2024). Uz to su analizirani i spojevi glavnih stupova (CT1 i CV3), s više konstrukcijskih varijanti, od vijčanih spojeva s prstenom izvan gabarita nosača do potpuno zavarenih spojeva s čeličnim umetkom.

Kombinacija SCIA Engineer i IDEA StatiCa softvera pokazala se ključnom za uspjeh projekta. SCIA Engineer omogućuje sveobuhvatno modeliranje, analizu i projektiranje različitih tipova konstrukcija prema Eurokodovima, dok IDEA StatiCa pruža precizne proračune spojeva i detalja čeličnih i betonskih konstrukcija.

Integracija tih sustava omogućila je timovima bržu i točniju analizu, smanjenje pogrešaka u projektiranju te uštedu vremena u izradi izvedbenih planova. Ovi alati predstavljaju standard modernog građevinskog inženjerstva i potvrđuju kako digitalizacija postaje neizostavan dio svake velike građevine.