Opet pukla bruka kod susjeda, Kinezi spremili novac u džep: Tunel nije završen, a kada će – ne zna se!

Hidroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini posljednjih godina sve više ovisi o međunarodnim partnerstvima, posebno kineskim državnim kompanijama i kreditnim aranžmanima. Jedan od ključnih projekata u tom kontekstu je izgradnja Hidroelektrane Dabar, koja je dio šireg energetskog sustava Gornji horizonti u Republici Srpskoj.

Projekt se godinama predstavlja kao strateški važan za energetsku stabilnost i povećanje proizvodnje električne energije. No, njegovu realizaciju prati niz kontroverzi, od financijskih problema do pravnih i ekoloških osporavanja.

Prema pisanju medija iz susjedstva, kineski partneri uključeni u projekt povremeno su suočeni s kašnjenjima isplata i nejasnoćama oko financiranja, a u tom je kontekstu ponovno 'pukla bruka'. Navodno je projekt u zastoju zbog blokade financiranja.

Za sve je kriv tunel

Do zastoja u financiranju došlo je zbog problema u transferu kreditnih sredstava i neizmirenih obveza u okviru projekta, piše Andrijana Pisarević za capital.ba, te navodi kako su kineski izvođači privremeno obustavili dio aktivnosti dok se ne riješe financijska pitanja između uključenih strana.

Naime, kako se navodi, Elektroprivreda Republike Srpske nije ispunila svoju obvezu i završila tunel u prvoj fazi projekta Dabar 1, što je bio izravan uvjet za financiranje preostalih radova. Riječ je o tunelu duljine 12 kilometara koji gradi tvrtka Integral inženjering iz Laktaša.

Ministar energetike Republike Srpske, Petar Đokić, potvrdio je da postoji 'manji zastoj' te da se radi na njegovu otklanjanju kroz usklađivanje financijskih obveza. Unatoč tome, nadležni tvrde da projekt nije zaustavljen i da se očekuje nastavak dinamike radova nakon rješavanja financijskih pitanja.

Ovi problemi dodatno otvaraju pitanje stabilnosti financiranja jednog od najskupljih energetskih projekata u regiji. Kako navode BiH mediji, situacija je privremena, ali istodobno pokazuje osjetljivost financijske konstrukcije projekta.

HE Dabar | foto: Exim

HE Dabar

Hidroelektrana Dabar planirana je kao jedan od najvećih energetskih objekata u Republici Srpskoj, s instaliranom snagom od oko 160 megavata i godišnjom proizvodnjom od približno 500 gigawat-sati električne energije.

Projekt je dio složenog sustava preusmjeravanja voda u slivu Neretve i Trebišnjice, poznatog kao Gornji horizonti. Prvotno je izgradnja najavljivana još prije više od deset godina, a kroz vrijeme su se mijenjali i rokovi i procijenjena vrijednost.

Prema ranijim procjenama, ukupna vrijednost projekta dosezala je i više od 600 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno oko 300 milijuna eura, što ga svrstava među najveće infrastrukturne projekte u BiH. Glavni izvođač radova je kineska kompanija China Energy Gezhouba Group, financirana kreditom kineske Exim banke uz garancije Republike Srpske.

Projekt uključuje izgradnju brane, tunela dugih više od deset kilometara, cjevovoda i same hidroelektrane. Radovi su službeno započeli u fazama, a intenzivnija gradnja zabilježena je tek posljednjih godina. Njegov značaj ogleda se u povećanju domaće proizvodnje električne energije i smanjenju ovisnosti o uvozu.

HE Dabar | foto: Exim

Kontroverze

Prema pisanju capital.ba, projekt HE Dabar je kroz vrijeme prošao više faza promjena financijske konstrukcije, uključujući i dodatna zaduženja te dokapitalizacije. Jedna od ranijih odluka uključivala je povećanje kapitala projekta za više desetaka milijuna konvertibilnih maraka kako bi se osigurao nastavak gradnje.

Istodobno, koncesija za korištenje hidroelektrane produžena je na 50 godina, čime je osigurano dugoročno upravljanje projektom.

HE Dabar | foto: Exim

Brojne kritike

Unatoč strateškom značaju, projekt je više puta bio predmet kritika zbog netransparentnosti ugovora i sporog napretka. Ekološke organizacije upozoravaju i na moguće posljedice po riječni sustav Neretve, posebno u kontekstu promjene prirodnih tokova voda.

S druge strane, vlasti u Republici Srpskoj ističu da je riječ o ključnom energetskom projektu za budućnost regije i energetsku neovisnost. Kako navode mediji, upravo financijski i organizacijski izazovi ostaju glavna prepreka bržoj realizaciji.