Ovako izgleda produbljenje akvatorija: 34.500 kubika sedimenta za dubinu od 3 metra

U sklopu planirane dogradnje luke Bibinje predviđen je jedan od najvažnijih i tehnički najosjetljivijih zahvata u moru - produbljenje akvatorija luke. Riječ je o radovima kojima će se morsko dno unutar lučkog područja iskopati i spustiti na potrebnu dubinu kako bi se omogućio sigurniji privez i bolji manevar brodica. Prema elaboratu, planirano je produbljenje akvatorija do dubine od -2,00 metra, odnosno na pojedinim dijelovima do -3,00 metra.

Ovaj zahvat nije izdvojen sam za sebe, nego je dio šireg uređenja luke Bibinje. Uz produbljivanje mora planirana je rekonstrukcija zapadnog i istočnog lukobrana, izgradnja unutarnje privezne obale, odnosno pasarele, izgradnja pet unutarnjih gatova, centralnog trapezastog gata te opremanje cijelog lučkog prostora vodom, strujom, javnom rasvjetom i telekomunikacijskom mrežom. Cilj je da luka nakon uređenja može imati oko 255 nautičkih vezova za javni promet lokalnog značaja.

Zašto se morsko dno mora produbiti

Postojeće stanje luke pokazuje da je velik dio unutarnjeg akvatorija plitak, osobito uz samu obalu. Zbog toga su pojedini dijelovi luke neprikladni za kvalitetan privez brodica. U elaboratu se navodi da je obala po obodu unutarnjeg akvatorija uglavnom izvedena od kamenog nabačaja tipa 'škarpa', ali da je zbog vrlo malih dubina mora većim dijelom nepogodna za privez, osim u zaleđu zapadnog lukobrana.

Produbljivanje mora zato ima vrlo praktičnu svrhu - brodice će moći sigurnije pristajati, bit će manji rizik od nasukavanja ili oštećenja trupa, a luka će dobiti upotrebljiviji prostor. Upravo zbog plitkog mora planira se i izgradnja pasarele odmaknute od postojeće obale. Time se privezna linija pomiče prema nešto dubljem dijelu akvatorija, gdje se može ostvariti kvalitetniji i funkcionalniji privez.

probudljivanje mora, ilustracija | Foto: Pexels

Kako se izvode radovi produbljivanja

Produbljivanje akvatorija u praksi znači podmorski iskop. S morskog dna uklanja se nataloženi materijal, najčešće sediment, pijesak, mulj, šljunak i drugi nevezani materijali. U ovom slučaju elaborat procjenjuje da će se iskopati oko 34.500 kubičnih metara materijala. To je velika količina.

Dokument navodi da iskopani materijal pretežito čine morski sediment i drugi nevezani materijali. To znači da se ne radi primarno o čvrstoj stijeni koju bi trebalo razbijati, nego o mekšem ili rastresitom materijalu s morskog dna. Takav se materijal uobičajeno uklanja specijaliziranom mehanizacijom za rad u moru, primjerice bagerima s obale, plovnim bagerima ili drugim strojevima prilagođenima radu u lučkom akvatoriju. U dokumentu nije detaljno razrađena sama tehnologija iskopa, ali je jasno da se radi o uklanjanju pridnenog sedimenta radi postizanja projektirane dubine.

Što se događa s iskopanim materijalom

Jedno od ključnih pitanja kod produbljivanja mora jest što napraviti s materijalom koji se izvadi s dna. U ovom slučaju predviđeno je da se višak materijala, također procijenjen na oko 34.500 kubičnih metara, zbrine na privremenoj deponiji građevinskog otpada do izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Elaborat navodi da se, uz pridržavanje propisa o gospodarenju otpadom, ne očekuje značajan negativan utjecaj na okoliš.

To je važan detalj jer se materijal iz mora ne može jednostavno odložiti bilo gdje. Sediment se mora tretirati kao otpad iz građevinskih odnosno podmorskih radova, a njegovo premještanje i odlaganje mora biti kontrolirano. Time se smanjuje rizik od širenja onečišćenja, nekontroliranog zasipavanja drugih površina ili negativnog utjecaja na obalu i more.

probudljivanje mora, ilustracija | Foto: Pexels

Zamućenje mora i utjecaj na okolinu

Kod ovakvih zahvata gotovo je neizbježno da tijekom radova dođe do privremenog zamućenja mora. Kada se sediment podiže s dna, sitne čestice mogu se proširiti kroz vodeni stupac, zbog čega more određeno vrijeme izgleda mutnije. Elaborat upravo to prepoznaje kao mogući utjecaj tijekom izvođenja radova.

Ipak, takav utjecaj u pravilu je vremenski ograničen i vezan uz samu fazu izvođenja. Nakon završetka radova, čestice se postupno talože, a more se vraća u uobičajeno stanje. Tijekom radova može doći i do privremenih ograničenja u pomorskom prometu unutar luke, jer će se dio akvatorija koristiti kao gradilište, uz prisutnost mehanizacije i prijevoza materijala. Dugoročno, međutim, očekuje se pozitivan učinak na pomorski promet jer će produbljena i uređena luka omogućiti sigurniji prihvat plovila.

Zanimljivo je i da se produbljivanje spominje kao mjera koja može pomoći kod prihvata veće količine vode u luci. U procjeni klimatskih rizika navodi se da će uklanjanjem pridnenog sedimenta luka biti produbljena, čime se može smanjiti vjerojatnost poplavljivanja lučke infrastrukture pri ekstremnim oborinama i nepovoljnim uvjetima.