Zadarska županija ima duplo više završenih zgrada od Zagreba u 2020. godini, ali Zagreb je dobio 100.000 kvadrata prostora više
U 2020. godini završeno je 5.745 zgrada, što je za 4,1 posto više nego u 2019. godini. Od ukupnog broja završenih zgrada, 57,4 posto ih je novogradnja stambenih zgrada, dok je 30,4 posto novogradnja nestambenih zgrada, a 12,2 posto na dogradnju i nadogradnju stambenih i nestambenih zgrada.
Stambene zgrade | Unsplash
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o završenim zgradama i stanovima u 2020. godini. Ukupno je završeno 11.823 stana od ukupne površine 1.102.413 kvadratnih metara. Prosječna površina stana je 93,2 metra kvadratna, no DZS-ova terminologija zgrada ne znači isto što i kolokvijalan naziv zgrada. DZS definira zgrade kao stalne građevine koje imaju krovište i vanjske zidove. Sagrađene su kao samostalne uporabne cjeline koje pružaju zaštitu od vremenskih i drugih vanjskih utjecaja, a namijenjene su stanovanju, obavljanju neke djelatnosti ili smještaju i čuvanju životinja, robe, opreme za različite proizvodne i uslužne djelatnosti itd. U ovom istraživanju zgradama se smatraju i građevine koje imaju krov, ali nemaju (sve) zidove (npr. nadstrešnice za vozila i na skladišnim prostorima) te građevine koje su pretežno ili potpuno smještene ispod površine zemlje (npr. skloništa, podzemne garaže, prodavaonice i drugi poslovni prostori u pothodnicima).
Struktura površine završenih zgrada | DZS
Uzimajući u obzir ovu definiciju, pod pojmom zgrade spadaju i kuće, zato prosječna kvadratura stana od 93,2 metra kvadratna može biti zavaravajuća. Taj zaključak i podržava statistika da je od 3.956 novih stambenih zgrada, njih 2.487 s jednim stanom, njih 449 s dva stana, a njih 1.018 s tri ili više stanova. Iako i zgrade s tri ili više stanova također mogu biti kuće s apartmanima za turiste. 1.018 zgrada s tri ili više stanova imaju ukupno 7.490 stanova. Stambene zgrade koje imaju jedan stan (kuće) u prosjeku imaju najviše četverosobnih i peterosobnih stanova, zatim šesterosobnih pa trosobnih. Dok u zgradama s 3 ili više stanova ima najviše dvosobnih i trosobnih stanova. Prosječna kvadratura stanova u zgradama s 3 ili više stanova je 71,4, dok je u zgradama s jednim stanom 155,4 kvadrata.
Podjela završenih stanova prema broju soba | DZS
Od ukupnog broja završenih stanova u novim stambenim i nestambenim zgradama, svi stanovi imaju vodovod, kanalizaciju, kuhinju, zahod i kupaonicu. Isto vrijedi i za stanove dobivene nadogradnjom i dogradnjom. Centralno grijanje ima 49,1 posto stanova, a dizalo njih 24,6 posto.
Nestambenih zgrada je izgrađeno 967, od toga je najviše bilo industrijskih zgrada i skladišta (220), zatim zgrada za promet i komunikacije (109) i hotela i sličnih zgrada (108). U nestambenim zgradama izgrađen je 131 stan, najviše trosobnih, a onda podjednak broj jednosobnih, dvosobnih i četverosobnih stanova.
Što se tiče broja završenih zgrada po županijama, Hrvatsku predvodi Zadarska županija s 816 zgrada, zatim Istarska sa 765 pa Splitsko-dalmatinska s 582 zgrade. Grad Zagreb je tek nakon Primorsko-goranske (384) s 356 zgrada. No, zanimljivo je kako Grad Zagreb ima više od duplo manje zgrada od Zadarske županije, a ima skoro sto tisuća metara kvadratnih više površine od Zadarske. Zadarska je za 816 zgrada dobila 293.022 kvadratna metra, dok je Zagreb za 356 zgrada dobio 392.565 metara kvadratnih. To vežemo za početak teksta i definiciju zgrada.
Podjela završenih zgrada po županijama | DZS
Očito je da se u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj gradilo puno više kuća dok se u Zagrebu gradilo više kolokvijalnog značenja ‘zgrada’. U Gradu Zagrebu je prosječna veličina završenog stana 73,24 kvadratna metra, u Zadarskoj 85,7 m2, u Splitsko-dalmatinskoj 84,1 m2 i u Istarskoj 110,2 metra kvadratna. Također, obalne županije predvode Hrvatsku po broju završenih jednosobnih stanova, što možemo zaključiti da su apartmani za turiste, dok Zagreb vodi u dvosobnim, trosobnim i četverosobnim stanovima.
