Sjećate se kad su napušteni uredi trebali postati stanovi? Činilo se bajno, a evo kako je završilo
Za vrijeme pandemije Covid-a brojni uredi su se ispraznili. Neki poslodavci u radu od kuće uočili su dobru poslovnu strategiju pa su taj način rada zadržali. Tako su brojni poslovni prostori ostali napušeni ili samo dijelom iskoristiti. Vlade u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji shvatile su da su prazni kvadrati super mogućnost za riješiti manjak stambenog prostora. No, u praksi baš sve nije bilo bajno.
Prazni uredski prostori trebali su postati stanovi | Foto: Pexels
Prije dvije godine u SAD-u i u Australiji ozbiljno se razmatralo mogućnost realizacije priuštivih stanova na neki nov način. Namjeravalo se iskoristiti ispražnjene poslovne kvadrate u opustjelim gradskim središtima za vrijeme Covid pandemije, kad je rad od kuće dobio na zamahu. Iako je ideja bila odlična i svidjela se brojnim stručnjacima, ne može se reći da je uspješno provedena u praksi. Nekoliko je razloga zašto.
Iz ureda u stanove
Iako je uređenje praznih ureda u stambene prostore u Melbourneu izgledalo kao obećavajuća perspektiva, od 2023. godine nijedan investitor nije podnio zahtjev za prenamjenu. Samo je jedna uspješna prijava ostvarena u središnjoj poslovnoj zoni Sydneyja, inače najskupljem australskom gradu.
Glavni razlog bio je to što je prenamjena visokih zgrada jednostavno bila preskupa da bi se vlasnici za to odlučili tako da su se u dosta slučajeva radije odlučili zadržati nekretnine na tržištu uredskog prostora. U puno slučajeva ostali su čekati na povratak radnika, ili jednostavno da prenamjena postane isplativija, piše theguardian.com.
Nije bilo isplativo
Komercijalne vlasnike najviše je obeshrabrila visoka cijena preuređenja, poručila je voditeljica istraživanja na ovu temu i glavna partnerica arhitektonskog studija Hassel, Ingrid Bakker. Važna studija iz 2023. na kojoj je radila pokazala je da Melbourne ima 86 uredskih blokova pogodnih za prenamjenu, a pretvaranje samo polovice tih zgrada moglo bi donijeti do 12.000 stanova. Vlada države Victorije obećala je pomoći u olakšavanju tih konverzija, ali bez značajnijeg odaziva.
– U Melbourneu, gdje ima mnogo zgrada koje uglavnom zjape prazne, još uvijek nismo došli do stvarnog zamaha, rekla je Bakker.
Prazna poslovna zgrada | Foto: Pexels
Ne bi se uklopilo u poslovni plan
Bakker priča kako je njen tim izračunao da bi se preuređenjem jedne od 86 zgrada s postojećim troškovima jedva postigla nula, s procijenjenom profitnom maržom od svega 0,05 posto. Iz tog razloga, malo je vjerojatno da bi se neki investitor odlučio za takav ulagački avanturistički pothvat ili da bi ovakva investicija uklopila u neki poslovni plan. Drugim riječima, nitko ne želi zaraditi ‘nula-nula-nešto profita’.
Podaci za grad Melbourne pokazuju da nije podnesena prijava za pretvorbu preostalih 80-ak tornjeva u stanove, a kamoli da ista stvar bude u planu za preostalih 5 milijuna kvadrata gradskog uredskog prostora. Vlasnici drugih zgrada odlučili su obnoviti urede kako bi ih ili iznajmljivali poslovnim zakupcima ili da bi nekretnine kompletno povukli s tržišta.
Treba podsjetiti da su stope praznih ureda u međuvremenu rasle od 2023. pa su u srpnju čak dosegle rekordnih 15 posto u posljednjih 30 godina. Istodobno je samo 1,47 posto nacionalnog stambenog fonda bilo dostupno za najam.
Kronični manjak stanova
Inače, u Australiji prenamjene napreduju puno sporije nego u drugim zemljama, uključujući Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo u kojima su vlade ublažile prostorne i građevinske propise. Istovremeno pak te su mjere nekad dovele do nastanka ‘slamova’ – premalih stanova dubokih tlocrta bez prozora, prirodne svjetlosti i ventilacije. Što je, razumije se, vrlo problematično.
Profesorica održive gradnje na Tehnološkom sveučilištu u Sydneyju, Sara Wilkinson, objašnjava da je Australija izbjegla takve ‘rupe’ u propisima. Tako, pomalo neočekivano, prenamjene ostaju skuplje od gradnje od nule.
– Možda mislite da bi uz temelje, zidove, krovove i fasadu prenamjena bila prilično ekonomičan i brz način dobivanja stambenog prostora, ali zbog zahtjeva o preuređenju svakog stana postaje prilično skupo, priča Wilkinson.
Uredi se ‘povlače’ iz ponude
Jedina uspješna prenamjena u Sydneyju u posljednje dvije godine izvedena je na stoljeće starom bivšem skladištu u četvrti Ultimo. Investitor ondje planira urediti 156 stanova.
Istovremeno, neki vlasnici svoje nekretnine povukli su s tržišta u nadi da će se rad od kuće s vremenom manje prakticirati, kaže Wilkinson. Podaci pak ukazuju na to da će se u idućih pet godina iz upotrebe povući više od 60.000 četvornih metara uredskog prostora u središtu grada.
Vrlo posebna prenamjena
Ipak, postoji jedan vrlo pozitivan primjer prenamjene, doduše u studentski dom. Naime, toranj u Brisbaneu na adresi George Street 41 dobio je novu namjenu doma s 1.200 kreveta. Pritom je središnji dio uredskih katova zamišljen kao teretana te prostor novih učionica i kantine, piše theguardian.com.
Uz to je državna potpora također potpomogla uspjeh nekih projekata. Grad Melbourne osigurao je sredstva države Victorije za prenamjenu jednog od svojih skladišta u socijalne stanove, dok je državna potpora Novog Južnog Walesa omogućila da se prazna uredska zgrada u Perithu zapadno od Sydneyja, pretvori u privremeni smještaj za mlade u riziku od beskućništva.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
