Upozorenje iz ministarstva: Ogluše li se na poziv, zaštićeni najmoprimci plaćat će tržišni najam

Nakon što je Vlada prihvatila Prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH, koji se odnosi na položaj zaštićenih najmoprimaca, predstavljene su mjere za rješavanje tog problema. U tijeku je prikupljanje podataka za Registar stanova, koje traje do 15. srpnja, kako bi od 2025. krenula provedba predloženih zakonskih mjera. Najmoprimci koji se ne prijave u roku, riskiraju izgubiti pravo na zaštićeni najam.

Nakon što je Vlada prihvatila Prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji se odnosi na položaj zaštićenih najmoprimaca, predstavljene su mjere za rješenje tog pitanja. Početkom godine, predstavljen je prijedlog zakona koji je predvidio tri faze izvršenja odluka, točnije ustrojavanje Registra, donošenje Programa mjera te operativnu provedbu istih mjera.

Dok će se tijekom 2024. godine prikupljati podaci, odnosno ustrojavat će se Registar, kao i donositi programske mjere, provedba zakona trebala bi krenuti 2025. U tijeku je upis u Registar, a rok za upisivanje istječe 15. srpnja. Tko se ne upiše, neće moći ostvariti povrat nekretnine, mogućnost prodaje ili pak zamjenu, napomenuo je savjetnik ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tomislav Jukić te je pojasnio sva sporna pitanja za HRT4.

Problem star 70 godina

Objasnio je kako će Registar stanova na jednom mjestu objediniti podatke o zaštićenim najmoprimcima i vlasnicima, a riječ je o problemu koji traje već oko 70 godina, od razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Sve je krenulo kad je država krenula koristiti stanove u privatnom vlasništvu na način da bi stanarska prava davala trećim osobama, dok kasnije stanarska prava postaju ‘zaštićeni najam’, no razlika nije značajna.

– ’96. stanarska prava prestaju i takav odnos se zove zaštićeni najam iako je u osnovi to vrlo slično pa dan danas, 2024., imamo situaciju da u stanovima u privatnom vlasništvu žive zaštićeni najmoprimci koji za to plaćaju simbolične naknade. U stvari se radi i nepravda i prema vlasnicima stanova koji ne koriste svoje nekretnine na način na koji bi mogli, ali i prema zaštićenim najmoprimcima koji su u položaju nesigurnosti, objasnio je situaciju koja zahtijeva mjere Jukić, ističući kako je došlo vrijeme da se zaštićenim najmoprimcima omogući sigurniji smještaj.

Manje od 1.400 stanova

Što se tiče broja stanova, rekao je, Ministarstvo nema točne podatke, već samo neke projekcije. Zaštićeni najmoprimci, naime, nisu bili obvezni prijaviti se jedinicama lokalne samouprave, a i ako se jesu prijavljivali, podaci nisu cjeloviti. Ipak, dok prema projekcijama broj stanova varira od 1.400 do 3.000 stanova,  sudeći po broju dosadašnjih prijava, stanova će biti i manje od 1.400.

U Registar su obvezni prijaviti se i vlasnik i zaštićeni najmoprimac, prije svega jer institucije pretpostavljaju kako nijedna strana nema cjelovitu dokumentaciju pa će se ona na ovaj način nadopuniti. Najviše prijava, očekivano pristiže iz većih gradova, a najviše prijavljenih, čak 50 posto, iz Zagreba je. Još 30 posto prijava pristiglo je iz Splita, 10 posto iz Dubrovnika, a preostalih 10 posto prijave su iz ostalih mjesta.

Najamnina uz državnu subvenciju

Za prijavu, govori Jukić, od dokumentacije je potrebno ispuniti obrazac te dostaviti ili ugovor o najmu stana ili pak presudu koja zamjenjuje ugovor. Isto tako, budući da zemljišne knjige takvih stanova nerijetko nisu adekvatno rješavane, predlaže se i prilaganje dokaza o vlasništvu, no i preostalu dokumentaciju. K tome, pozivaju se prijaviti i oni koji su u sporovima i postupcima.

Mjera je ukupno pet, a Jukić vjeruje da se u svakoj netko može pronaći. Sežu od osiguravanja trajnog smještaja do stambenog zbrinjavanja za zaštićene najmoprimce. Jedna mjera koja je neizbježna za sve jest da će od 1. siječnja 2025. najmoprimci plaćati najamninu sličniju tržišnoj, no pola će plaćati država.

Propisana cijena najma je 7,50 eura po metru kvadratnom u Republici Hrvatskoj, a grad Zagreb i gradovi u priobalju, u kojima je problem izraženiji imaju koeficijent 1,25 što cijenu čini nešto višom. U tim gradovima, objasnio je Jukić, cijena po kvadratu za stanove u kojima žive zaštićeni najmoprimci zbog koeficijenta raste na 9,375 eura po metru kvadratnom.

Za neke znatno viši najam

Za pojedine najmoprimce, ovakva promjena znatno će povisiti najam stana u odnosu na ranije. Tako će neki, koji žive u većim stanovima, i uz subvenciju države plaćati višestruko višu najamninu, a rješenje su stanovi u vlasništvu države u kojima je najamnina znatno niža.

– Postoji rješenje za te slučajeve, to su stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske. U tim stanovima se plaća stanarina od 2 eura po metru kvadratnom. Ako se preselite u odgovarajući stan, to je za jednu osobu 40 kvadrata, stanarina ispadne negdje oko 80 eura mjesečno, što mislim da je prihvatljivo, pogotovo jer su ti stanovi noviji i imaju i bolja energetska svojstva, a i puno niži će biti i svi drugi troškovi vezano uz taj stan, govori.

Isplata zaštićenih najmoprimaca

Od preostalih mjera, Jukić je istaknuo nagodbu između zaštićenog najmoprimca i vlasnika, bez intervencije države, iako, nije li takav dogovor postignut dosad, sumnja da će biti u budućnosti. Druga pak mjera za koju je iskazan iznenađujući interes u odnosu na očekivano je isplata zaštićenog najmoprimca, za koju se, kako je naveo, prema dosadašnjim podacima, odlučilo čak 20 posto od ukupnog broja zaprimljenih prijava.

– Imamo dosta takvih situacija, imamo dosta situacija da su zaštićeni najmoprimci već starije osobe, koji bi možda htjeli otići u dom ili kod svoje djece. Onda im je ova mjera, u stvari, dosta dobra stimulacija da osiguraju bezbrižnu starost, a već imaju riješeno pitanje gdje će ići u budućnosti, objasnio je.

Unatoč mjerama, neki se na poziv za upisivanje u Registar neće odlučiti. Takvim vlasnicima i najmoprimcima, naknadno će se uputiti poziv, a ogluše li se iznova, uslijedit će ozbiljna mjera. Za one koji se ogluše i na naknadni poziv, od 31. kolovoza status zaštićenog najmoprimca prestaje te će plaćati tržišni najam.

Što kada kupiš nekretninu, a stanari ne žele van? U razgovoru s odvjetnikom saznali smo kako postupiti, a više možete pročitati ovdje.