Izgradnja brze ceste u Slavoniji postaje problem: 2 milijuna eura nije dovoljno za arheologe

Propao je još jedan natječaj Hrvatskih cesta, ovoga puta za arheološke istražne radove, odnosno zaštitna arheološka iskopavanja vezana uz izgradnju dionice Nuštar – Vukovar u okviru brze ceste Osijek – Županja. Predviđeni budžet za ove radove iznosio je čak dva milijuna eura, ali niti jedna ponuda nije se u njega uklopila. Istražili smo, ima li nade za slavonsku brzu cestu i zašto bez arhologa ne ide?

U veljači je prvi čovjek Hrvatskih cesta, Ivica Budimir, najavio natječaj za arheološke radove koji su trebali biti prethodna sastavnica izgradnje brze ceste Nuštar – Vinkovci. Tada je rečeno kako će se oni izvoditi parcijalno što je trebalo omogućiti da nakon stupanja arheologa na ‘scenu’ kroz dva do tri mjeseca bude otvoreno i gradilište.

Uz napomenu kako je izgradnja brze ceste Nuštar – Vukovar trebala započeti još lani.  No, prema izvedbenom planu Hrvatskih cesta, za ovaj projekt tek je u siječnju ove godine raspisana javna nabava arheoloških istražnih radova koja upravo – neslavno propala. Ovdje treba reći i kako je procijenjeno vrijeme trajanja arheoloških radova bilo 6 mjeseci, što bi značilo kako u slučaju da je izvođač arheoloških radova i odabran, prva lopata za novu cestu čekala bi se, realno, do jeseni. Čime se probijaju svi previđeni rokovi.

Paralelno za izgradnju ceste već je odabran izvođač radova. Riječ je o tvrtki Osijek-Koteks koja bi, prema ugovoru sklopljenim s Hrvatskim cestama prometnicu trebala izgraditi u roku od 3 godine. I to za 51,5 milijuna eura.

Zašto arheolozi

Prema prethodnom savjetovanju, probno arheološko iskopavanje kao i izrada dokumentacije slijedili su popis nalazišta zabilježenih u terenskome pregledu iz 2010. godine s navedenim stacionažama, a koje se također nalaze i u izdanim Posebnim uvjetima zaštite od Konzervatorskoga odjela u Vukovaru.

Međutim, rezultati probnih arheoloških istraživanja pokazali su drugačije rezultate te se predlažu nove stacionaže za svako nalazište – ukupno njih devet, a time i površine za buduća zaštitna arheološka istraživanja koje su također posebno istaknute. Svakako je prije zaštitnih arheoloških istraživanja potrebno raščistiti površine nalazišta na kojima se nalaze gusto raslinje ili voćnjaci. Ističe se i kako je pri definiranju iznosa za zaštitna arheološka istraživanja potrebno je uvažiti iznimnu složenost pronađenih arheoloških nalazišta kao i njihovu stratigrafiju.

Što su pronašli

Prva je stacionaža Nuštar – Ervenica, a nalazi se na povišenoj gredi jugoistočno od središta Nuštra, na samome rubu naselja. Ovdje površina zaštitnih istraživanja iznosi čak 33.681 kvadrata, a za sada su pronađeni ostatci kuća s podnicama, te jame i zemunici iz neolitika.

Nešto dalje, na lokaciji Nuštar – Zidine površine 86.642 kvadrata pronađeni su zidine s ostacima utvrđenoga samostana. Na području Nuštar – Žeženica locirano je pak nalazište od 42.295 kvadrata u sklopu kojega je pronađeno više ukopnih jama među kojima se izdvaja veća prapovijesna jame s ukopom dva kostura u zgrčenome položaju.

Na području Marinaca čak je 5 nalazišta. Ovdje se izdvajaju ukopi većih jama s ulomcima keramičkih posuda, a prepoznate su i zapune većih i širih jaraka/kanala koji dijagonalno presjecaju trasu brze ceste.

Jedno nalazište nalazi se na lokalitetu Bršadin – Gudura, točnije na jugoistočnome rubu istaknute grede koja se nalazi južno od središta Bršadina, te sadrži čak 21. arheološku cjelinu. Pronađeni ostatci većinom se datiraju u neolitik i brončano doba te srednji vijek.

Doznajte ovdje sve o rušenju i gradnji kuće u posebnim uvjetima koji zahtjevaju arheološke radove.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.