Opasnost za vozače i konstrukciju: Analizirat će se mogućnost nastanka požara u tunelima na 4 autoceste

Tuneli su neodvojivi dijelovi autocesta, a neki su iznimno frekventni. U mreži autocesta u Hrvatskoj ukupno ih je nešto više od 40, a samo na A1 nalazi se otprilike četvrtina.

Među njima su posebno prometni Sveti Rok i Mala Kapela, ujedno najdulji tuneli, te Škurinje i Trsat. Ljeti kroz Sveti Rok prođe 54 tisuće vozila dnevno, kroz Malu Kapelu 53.339 vozila, a kroz Trsat 54.387 vozila dnevno. Ipak, najviše opterećen je riječki tunel Škurinje II, kojim ljeti u prosjeku dnevno prođe 67.172 vozila.

Za navedene, ali i za mnoge druge tunele, Hrvatske autoceste (HAC) planiraju izraditi analizu rizika. Izrada analize trebala bi završiti u roku od šest mjeseci od početka projekta.

Velika opterećenost

Tuneli su neodvojiv dio autocestovne mreže kroz koje tijekom cijele godine, a posebno ljeti prolazi i po nekoliko desetaka tisuća vozila dnevno. Najdulji su Sveti Rok i Mala Kapela na A1, koji su ujedno vrlo prometni. No, ne i najprometniji.

Dok kroz ove tunele prosječno dnevno prođe nešto više od 23.000 vozila, a ljeti više od 53.000 vozila dnevno (u slučaju Svetog Roka više od 54.000), postoje i frekventniji tuneli. Na području Rijeke to su Škurinje II i Trsat.

Kroz prvi dnevno u prosjeku prođe više od 54.000 vozila, a ljeti više od 67.000. Drugi dnevno u prosjeku bilježi nešto manje od 50.000 vozila, ljeti više od 64.000. Navedeni podaci HAC-a odnose se na 2024. godinu, pa su brojke danas još veće.

autocesta | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Koliko su tuneli sigurni

Budući da su tako prometni, glavno je pitanje koliko su ovi objekti na autocestama sigurni za vozače. Poznato je da su gust promet i velik udio teških kamiona među glavnim čimbenicima koji povećavaju rizik u cestovnim tunelima.

Rizik se pritom procjenjuje prema vjerojatnosti nastanka nesreće, ali i prema težini njezinih posljedica. Naravno, najgori je scenarij smrtni ishod.

Kako piše u HAC-ovu dokumentu za pripremu analize rizika, dosadašnje nesreće pokazale su da su požari u tunelima velika opasnost. Posebno su rizični toksični dim i visoke temperature, koji mogu dovesti do velikog broja žrtava.

No, osim što ugrožavaju ljude, požari predstavljaju opasnost i za konstrukciju te mogu oštetiti opremu tunela. Takve situacije dovode do dugotrajnih sanacija i zatvaranja prometa.

Analiza rizika u tunelima | foto: screenshot, EOJN

Analiza rizika u tunelima | foto: screenshot, EOJN

Analiza čak 29 tunela

Kako bi se opisano izbjeglo nužno je provoditi analize rizika, a Hrvatske autoceste traže takvu analizu za čak 29 tunela na autocestama A1, A4, A6 i A7. Riječ je o velikom dijelu autocestovnih tunela, uključujući i najfrekventnije, već spomenute objekte.

Konkretno, u planu je izrada analize za 14 tunela na A1, među kojima su Mala Kapela, Sveti Rok, Dubrave i drugi, zatim Krastovec i Vrtlinovec na A4, deset tunela na A6, među kojima su Vršek i Tuhobić, ali i Škurinje II, Trsat te Burlica na A7.

Ovo su razine sigurnosti

Analiza rizika, piše u dokumentaciji, trebala bi se provesti usporedbom konkretnog tunela s referentnim tunelom koji zadovoljava propisane sigurnosne standarde iz europske i hrvatske regulative. Tuneli za koje analiza pokaže da imaju manji rizik od referentnog smatrat će se sigurnima. Ako se pokaže da je rizik veći, predložit će se dodatne sigurnosne mjere.

Prilikom procjene sigurnosti svakog tunela u obzir će se uzeti brojni elementi – od građevinskih karakteristika i ventilacije do druge sigurnosne opreme te količine i strukture prometa. Provjeravat će se i prometna signalizacija, mogućnost evakuacije te drugi relevantni parametri.

Nabava za taj posao podijeljena je u dvije grupe. Prva obuhvaća 16 tunela, a procijenjena vrijednost analize iznosi 64.000 eura. U drugoj grupi analizu bi trebalo izraditi za 13 tunela, a vrijednost posla procjenjuje se na 52.000 eura. Predviđeno trajanje izvedbe je šest mjeseci, a rok za dostavu ponuda otvoren je do 8. lipnja.