Od mega projekta do fijaska: Orbánov pad ugrozio eksploataciju litija kod Lopara, sada se može samo čekati

Posljedice političke sudbina dugogodišnjeg mađarskog premijera već se osjećaju i izvan granica Mađarske. Između ostaloga i u Bosni i Hercegovini, kroz neizvjesnost oko velikog projekta eksploatacije litija, koji je uvelike bio povezan s političkom i financijskom podrškom iz Budimpešte.

Naime, Viktor Orbán je poražen na izborima, a funkciju premijera i formalno je preuzeo Péter Magyar, političar bitno drugačijeg političkog smjera i odnosa prema vlastima Republike Srpske. Tako je, piše jabuka.tv, značajno poljuljan jedan od glavnih političkih i financijskih stupova na kojima se temeljio projekt eksploatacije litija na Majevici.

Slabljenje Orbánova utjecaja otvara pitanje hoće li investicije koje su se oslanjale na takve veze opstati ili će se urušiti zajedno s promjenama na političkoj sceni. Upravo zbog toga projekt koji je donedavno predstavljan kao razvojna prilika sada sve više poprima obilježja geopolitičkog rizika. Nakon skandala veznih uz Koridor V c, te izgradnju HE Dabar, ovo je samo još jedan fijasko koji stvara lošu investicijsku klimu kod susjeda.

Megaprojekt na kušnji

Prema dostupnim informacijama iz entitetskih institucija i ranijih koncesijskih postupaka, projekt eksploatacije litija na području Majevice kod Lopara zamišljen je kao jedna od najvećih investicija u novijoj povijesti Bosne i Hercegovine. Procjene govore o značajnim rezervama litija i pratećih minerala, što je projekt pozicioniralo kao potencijalno važan izvor sirovina za europsku energetsku tranziciju.

Nadležne vlasti u Republici Srpskoj ranije su isticale da bi razvoj rudnika mogao donijeti višestruke koristi, od otvaranja radnih mjesta do povećanja izvoza i jačanja industrijske baze. Istovremeno, projekt je od početka bio predmet interesa međunarodnih kompanija i financijskih struktura, uključujući partnere iz zapadne Europe. U službenim dokumentima i javnim nastupima naglašavano je kako bi eksploatacija strateških minerala mogla imati dugoročni značaj za ekonomsku stabilnost.

Međutim, uz ekonomske argumente, od početka su se otvarala i pitanja zaštite okoliša, transparentnosti ugovora i stvarne koristi za lokalnu zajednicu. U pojedinim analizama iz BiH upozoravano je da veliki rudarski projekti često nose i značajne rizike, osobito kada su povezani s vanjskim političkim interesima. Upravo ta dimenzija sada dolazi u prvi plan, jer sudbina projekta očito ne ovisi samo o domaćim institucijama.

rudnik | pixabay

Promjena međunarodnih odnosa

Razvoj projekta bio je snažno povezan s političkom i financijskom podrškom iz inozemstva, osobito iz srednjoeuropskog prostora. Međutim, recentne političke promjene u toj regiji dovele su do preispitivanja ranije uspostavljenih odnosa i prioriteta.

Analize ukazuju da bi promjena političkog kursa mogla značiti i distanciranje od projekata koji su bili rezultat prethodnih geopolitičkih savezništava. Posebno se naglašava da su ranije inicijative bile dio šire strategije povezivanja s istočnim partnerima, uključujući i Rusiju, kroz ekonomske i energetske projekte.

U takvom kontekstu, investicije koje su se oslanjale na političku podršku pojedinih vlada sada ulaze u fazu neizvjesnosti. Stručnjaci iz BiH upozoravaju da se veliki infrastrukturni i rudarski projekti često oslanjaju na stabilne političke odnose, bez kojih financijska konstrukcija postaje teško održiva.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje hoće li projekt litija biti nastavljen u izmijenjenim okolnostima ili će biti odgođen dok se ne uspostavi nova ravnoteža interesa. U svakom slučaju, jasno je da ekonomski planovi u BiH ostaju snažno povezani s globalnim političkim kretanjima, što dodatno komplicira donošenje strateških odluka.

polje za rudarenje | foto: Freepik