Kako prepoznati nosivi zid i sigurno rekonstruirati kamenu kuću: Stručnjak otkriva najčešće greške

Kada razmišljamo o simbolima Dalmacije i hrvatske obale, jedan od njih svakako su kamene kuće. No, osim svoje estetike te povijesne i baštinske vrijednosti, one skrivaju i neke građevinske 'tajne' koje novogradnja nema ili jednostavno ne razumije.

Kako prepoznati važne elemente kamene kuće i koje se greške najčešće događaju prilikom rekonstrukcije, otkrio nam je Jure Nikolić, glavni čovjek kompanije Modijun Projekt, inženjerskog ureda specijaliziranog za građevinsko projektiranje, statičke proračune i stručni nadzor.

Najčešće greške kod adaptacije starih kamenih kuća

Kod adaptacije starih kamenih kuća nije teško napraviti grešku. Nikolić nam je otkrio koje su najčešće greške koje vlasnici rade kada samostalno uklanjaju zidove ili otvaraju nove prolaze bez prethodne statičke procjene.

Kako kaže, kod nas je, nažalost, vrlo raširen način gradnje po principu 'uradi sam'.

- To samo po sebi nije problem kada je riječ o zanatskim i djelomično instalaterskim radovima, pri čemu investitor može uštedjeti određeni iznos novca, a usput ponešto i naučiti. Problem nastaje kada se intervenira u konstrukciju građevine bez sudjelovanja stručnjaka. Takvi zahvati često djeluju benigno, ali nisu uvijek bezazleni, napominje.

Dodaje da najveći problemi nastaju prilikom uklanjanja dijelova nosivih zidova te izmjene međukatnih i krovnih konstrukcija bez analize statičara i nadzora radova. U takvim slučajevima može doći do značajnog smanjenja seizmičke otpornosti objekta, kao i do različitih oštećenja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata građevine.

Čak i kada zahvat nema izravan negativan utjecaj na konstrukciju, često se propusti prilika za intervencije koje bi mogle znatno povećati seizmičku otpornost, produžiti trajnost objekta i unaprijediti njegovu funkcionalnost.

- Još jedan problem predstavlja činjenica da za objekte starije gradnje ne postoje univerzalna pravila primjenjiva na svaki slučaj. Ovisno o tipu objekta, načinu gradnje i stanju konstrukcije, primjenjuju se različiti principi i sustavi sanacije ili rekonstrukcije. Situacija postaje još složenija i potencijalno opasnija kod višekatnih građevina i objekata većih raspona, osobito kada je riječ o zgradama s više suvlasnika, objašnjava Nikolić.

Kamena gradnja | Unsplash

Velika zabluda kod kamenih kuća

Jedan od najvažnijih elemenata svake kuće, pa tako i kamene, svakako je nosivi zid. Važno ga je prepoznati, utvrditi u kakvom je stanju te znati koji je zid nosivi, a koji pregradni. Upravo se tu kod kamenih kuća često javlja velika 'pomutnja'.

- To je vrlo česta zabuna kod zahvata koji se izvode bez sudjelovanja struke. Pojednostavljeno rečeno, nosivi zidovi nisu isključivo oni debljine 50 do 70 centimetara, kakvi se često susreću kod kamenih objekata. Takvi zidovi jesu nosivi, ali nisu nužno i jedini elementi koji sudjeluju u prijenosu opterećenja i stabilnosti građevine, objašnjava stručnjak.

Naime, kod objekata starije gradnje vrlo često i pregradni zidovi zidani punom opekom imaju određenu konstruktivnu ulogu, bilo kroz preuzimanje dijela opterećenja međukatnih konstrukcija, bilo kroz doprinos seizmičkoj otpornosti građevine.

- Analizom rasporeda masivnih kamenih zidova, smjera pružanja drvenih grednika te pozicija pregradnih zidova na svim etažama moguće je preciznije utvrditi koji još zidovi sudjeluju u nosivosti. Sličan princip vrijedi i za starije objekte zidane opekom, dodaje.

stara kamena kuća | foto: PEXEL

Koliko su stare kamene kuće danas sigurne?

Zanimljivo je spomenuti da su pojedine kamene kuće u Dalmaciji stare i do 300, 400 pa i više godina. Osobno, kuća u kojoj sam odrastao toliko je stara, a imate osjećaj kao da može preživjeti i one najveće potrese. Iako bi se prolazak jednog kamiona uz kuću poprilično osjetio, to je povezano i s jednom drugom stavkom - stolarijom.

Upravo nas je zato zanimalo koliko su stare kamene kuće u Hrvatskoj danas sigurne sa statičkog aspekta, posebno nakon potresa posljednjih godina, odnosno koji su najčešći konstruktivni problemi kod takvih objekata.

Kako napominje Nikolić, kamene kuće su tijekom vremena 'preživjele' i znatno intenzivnije potrese, ali i mnoge druge izazove. Jedna od prednosti takvih građevina leži upravo u skromnosti nekadašnje gradnje, koja se očituje kroz manje dimenzije objekata, kraće raspone, manju katnost te često kvalitetno temeljenje na kompaktnom tlu. No, postoje i nedostaci.

- Najveći nedostatak ovog tipa tradicijske gradnje jest krto ponašanje kamenih zidova, kao i tip međukatnih konstrukcija koje nisu dovoljno krute niti povezane s nosivim zidovima kako bi se osiguralo njihovo zajedničko djelovanje tijekom potresa. Zbog toga pojedini dijelovi građevine mogu reagirati neovisno, što povećava rizik od lokalnih oštećenja ili urušavanja, kaže.

Dodatni problem često predstavljaju slobodni, odnosno nepridržani zabatni zidovi, kao i krovne konstrukcije bez odgovarajućih vjetrovnih spregova. U slučaju potresa ili djelovanja jakog vjetra takvi su elementi posebno osjetljivi te mogu značajno ugroziti stabilnost objekta.

stara kamena kuća | foto: PEXEL

Statički pregled kao prvi korak prije obnove

Kada se sve to zna, važno je spomenuti da prije obnove treba napraviti i statički pregled kuće. Kao preduvjet za izradu kvalitetnog projekta rekonstrukcije potrebno je izraditi snimku postojećeg stanja te obaviti izlazak na teren i pregled konstrukcije, uz određeni opseg istražnih radova, ovisno o stanju i tipu građevine.

Nikolić objašnjava da se na temelju toga prikupljaju svi relevantni podaci o konstrukcijskom sustavu objekta, nakon čega se može pristupiti izradi projekta kojim se definiraju dopušteni zahvati na konstrukciji te način i tehnike njihove izvedbe.

- Takav proces predstavlja relativno zanemarivu financijsku stavku u ukupnom trošku rekonstrukcije objekta, dok je korist od uključivanja struke u pravilu višestruka, kako u pogledu sigurnosti i trajnosti građevine, tako i u smislu funkcionalnosti i racionalnijeg izvođenja radova, objašnjava.

stara kamena kuća | foto: Freepik

Može li se kamena kuća ojačati bez narušavanja izgleda?

Ako se pitate može li se stara kamena kuća kvalitetno ojačati bez narušavanja njezina izvornog izgleda, odgovor je - može. No za to se koriste različite metode.

- Kako bi se to i osiguralo, u procesu projektiranja sudjeluju i stručnjaci iz nadležnog konzervatorskog odjela, koji predstavljaju garanciju da će građevina zadržati svoje tradicionalne elemente i izvornost, napominje Nikolić.

Dodaje da, kada se govori o metodama ojačanja, odabir sustava uvelike ovisi o već navedenome: tipu, stanju i veličini građevine. Neke od najčešćih metoda sanacije nosivih kamenih zidova uključuju injektiranje, ojačavanje primjenom mreža od visokootpornih vlakana ugrađenih u tanki sloj morta, odnosno FRCM sustave, kao i, u određenim slučajevima, invazivnije metode poput torkreta, odnosno mlaznog betona.

U fazi projektiranja moguće je predvidjeti i izvedbu novih nosivih zidova ili drugih konstruktivnih elemenata koji će povećati seizmičku otpornost objekta, a pritom se uklopiti u funkcionalnu organizaciju prostora.

Nikolić napominje i da kod ovakvih intervencija značajno ograničenje mogu predstavljati povijesna vrijednost objekta, konzervatorski uvjeti, kao i postojanje zidnih oslika ili drugih vrijednih izvornih elemenata koje je potrebno očuvati.

- Što se međukatnih konstrukcija tiče, kod rekonstrukcija se najčešće primjenjuju spregnute konstrukcije drvo-beton ili čelik-beton, zatim polumontažni sustavi poput predgotovljenih gredica s ispunama od porobetona. Monolitne armiranobetonske ploče koriste se rjeđe, a njihovu primjenu potrebno je vrlo pažljivo analizirati zbog povećanja mase i promjene ponašanja konstrukcije, dodao je za kraj.