Novosti Brza cesta ili zaštićeno područje: Izgradnja spoja na autocestu pogubna za 43 hektara Spačvanske šume

Brza cesta ili zaštićeno područje: Izgradnja spoja na autocestu pogubna za 43 hektara Spačvanske šume

Nina Šantek
Nina Šantek

17. lipanj 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Brza cesta ili zaštićeno područje: Izgradnja spoja na autocestu pogubna za 43 hektara Spačvanske šume

Novi kolnik potencijalno poguban za okoliš | foto: Pexels/MZOZT

Dogradnja ceste mogla bi negativno utjecati na ekološku mrežu na istoku Hrvatske. Moguć gubitak oko 43 hektara staništa pa treba detaljnija analiza.

Spačvanska šuma u općini Nijemci na istoku Hrvatske najveća je cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Na tom području planira se ozbiljan zahvat nove ceste što bi se moglo negativno odraziti na okoliš. 

Nakon što su Hrvatske ceste pokrenule zahvat dogradnje drugog kolnika ceste DC 55 i formiranja punog profila Vinkovci-Čvor Županja (A3), Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije traži detaljnu analizu utjecaja na okoliš. Više objavljuju u novom Rješenju. 

Dogradnja spoja na autocestu

Zahvatom je planirana izgradnja drugog kolnika DC 55 te formiranje punog profila brze ceste od Vinkovaca do čvora Županja (A3). Lokacija predviđenih radova je na području grada Vinkovaca i Županje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a prolazi područjem Spačvanske šume.

Trasa bi počela na postojećem kolniku DC 55, nakon čega bi dalje nastavila jugozapadno gdje bi se od oko km 0-500 do km 5+000 vodila paralelno s planiranim višenamjenskim kanalom Dunav-Sava na području rijeke Bosut i prokopa Bajzaš, kako je opisano u Rješenju Ministarstva.

- Trasa brze ceste će oko km 3+100 do km 7+100 napustiti koridor postojeće državne ceste DC55 u devijaciji (radijusima 620 do 1100 m) koja prolazi Šumskim područjem Kunjevci i Golubovac. Na glavnoj trasi planiran je most 'Bezjala 1', duljine 275 metara, a nakon mosta i denivelirani dvor Golubovac s podvožnjakom na županijskoj cesti prema naselju Privlaka, dalje je opisano, kao i da će se nakon drugog mosta trasa nastaviti po postojećoj trasi DC 55 gdje se u narednih 5 kilometara ostvaruju uvjeti za dogradnju drugog kolnika. 

U planu i novi kružni tok

Nadalje, čvor Gradište planiran je na lokaciji nerazvrstane ceste, na sjevernom ulazu u naselje, s nadvožnjakom kraja čvora i podvožnjakom na nerazvrstanom cetsom. Nerazvrstana cesta sa zonom čvora ostvarit će vezu potom novoplaniranog kružnog raskrižja, kako je opisano. 

Kraj brze ceste, odnosno dogradnje drugog kolnika DC 55 vezan je za denivelirano raskrižje spojne ceste do čvora Županja. Dakle, do spoja na autocestu A3

Planira se rekonstrukcija i pritagodba postojećeg raskrižja za puni profil brze ceste što uključuje dogradnju ili rekonstrukciju dodatnih trakova kolnika, trakova za ubrzanje, odnosno usporenje te rampi čvorišta. Radovi bi trajali oko četiri godine, a uklanjanje vegetacije trebalo bi se provoditi u razdoblju od 15. kolovoza do 15. ožujka. Radni pojas planiranog zahvata bit će 60 metara, a Rješenje se osvrće na utjecaj važnu ekološku mrežu u ovom dijelu Hrvatske. 

Potrebna detaljna analiza

Već je navedeno da planirana cesta djelomično prolazi kroz područja ekološke mreže Spačvanski bazen, odnosno Spačvanske šume na kojoj vrijedi zaštita vrsta i staništa, te zaštita ptica. Drugim riječima, na trasi su pogodna staništa za niz zaštićenih vrsta te šumska područja s vrijednim sastojinama hrasta lužnjaka. 

Kako po tom pitanju produđuje Ministarstvo, iako se ne očekuje gubitak zaštićenog stanišnog tipa prirodnih eutrofnih voda jer će vodotoci biti premošteni objektima, izgradnja ceste odrazit će se na okoliš. 

Procijenjeno je da bi se izgubilo bi se oko 43 hektara pogodnih staništa, došlo bi do značajnog gubitka šumskih staništa, fragmentacije, kao i do usitnjavanja prostora zbog pratećih poljskih puteva. Moguće je i uznemiravanje ili stradavanje zaštićenih vrsta tijekom gradnje i korištenja ceste, kao i povećan rizik stradavanja ptica.

Budući da se ne može isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, Ministarstvo traži Glavni ocjenu prihvatljivosti zahvata. Je li zahvat prihvatljiv za okoliš tek će pokazati postupak Glavne ocjene. 

Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.

Čitajte portale srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr cijelu godinu uz 50 % popusta! Prilikom kupnje unesite kod: GODISNJA50, a popust vrijedi za prvu godinu pretplate.