Novosti Najpoznatije zagrebačke stube sada su neprepoznatljive! Bauštelci su sve 'pozlatili'

Najpoznatije zagrebačke stube sada su neprepoznatljive! Bauštelci su sve 'pozlatili'

Ivana Solar
Ivana Solar baustela.hr

23. lipanj 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Najpoznatije zagrebačke stube sada su neprepoznatljive! Bauštelci su sve 'pozlatili'

Schlosserove stube | foto: Grad Zagreb

Nakon rekonstrukcije vrijedne 1,7 milijuna eura otvorene su Schlosserove stube, jedna od važnih pješačkih veza u središtu Zagreba.

Završena je velika rekonstrukcija u srcu Zagreba. Gradonačelnik, Tomislav Tomašević, danas je zajedno sa zamjenikom, Lukom Korlaetom i predsjednikom Skupštine Grada Zagreba, Matejem Mišićem, otvorio Schlosserove stube koje dugo nisu izgledale ovako dobro. Obnovom je sanirana konstrukcija stubišta te su zamijenjeni svi dotrajali elementi, čime je ponovno omogućeno sigurno i kvalitetno korištenje važne pješačke poveznice između Ulice Cvjetka Rubetića i Trga svibanjskih žrtava 1995.

- Schlosserove stube obnovljene su na najbolji mogući način, u skladu sa svim konzervatorskim smjernicama. Riječ je o zahtjevnom projektu u zaštićenoj povijesnoj jezgri grada, a najvažnije nam je bilo obnoviti stubište bez promjene dimenzija i izgleda, kako bismo sačuvali njegov identitet i vrijednost za građane Zagreba, poručio je Tomašević.

Obuhvat radova

Obnova vrijedna 1,7 milijuna eura s PDV-om u potpunosti je financirana iz gradskog proračuna. Radovi su obuhvatili obnovu postojećeg stubišta, pri čemu su uklonjeni dotrajali elementi konstrukcije, uključujući stube i podeste, pergolu, rasvjetu, klupe, rukohvate i druge dijelove koji više nisu zadovoljavali potrebne standarde sigurnosti i funkcionalnosti.

Zbog stvarnog stanja konstrukcije, koje nije bilo moguće u potpunosti utvrditi tijekom projektiranja, bilo je potrebno izraditi izmjene i dopune glavnog projekta. Dodatni izazov predstavljala je blizina tramvajske i druge podzemne infrastrukture, zbog čega je bilo nužno uskladiti sve radove.

Schlosserove stube | foto: Luka Bumbak

Konzervatorski nadzor

Sanacija stuba osigurala je bolju funkcionalnost prolaza, pri čemu se pazilo da se zadrži njegova povijesna i kulturna vrijednost. Naime, Schlosserove stube upisane su u registar kulturnih dobara stoga su se radovi izvodili u koordinaciji s konzervatorskim nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Rekonstrukcijom su zamijenjeni svi dotrajali elementi, uključujući stube, podeste, pergole i klupe. Obavljena je i sanacija konstrukcije, kao i nove drenaže i odvodnje te sanacija nagnutog zida koji se proteže na 20 metara. Obnovom je tako očuvana autentičnost stuba, sve u skladu s najvišim standardima zaštite kulturnog dobra, odnosno baštine.

Trg svibanjskih žrtava

Nakon završetka obnove Schlosserovih stuba slijedi druga faza, uređenje Trga svibanjskih žrtava. Projektna dokumentacija je pripremljena, a provode se i potrebni koraci kako bi se uskoro moglo krenuti u obnovu trga. Tijekom radova stube će ostati otvorene za korištenje.

- Nastavljamo i s obnovom drugih stuba. Znate da smo već napravili rekonstrukciju zapadnog dijela Strossmayerovog šetališta. Planiramo i rekonstrukciju istočnog dijela šetališta, kao i Zakmardijevih te Tomićevih stuba, poručio je Tomašević.

Schlosserove stube | foto: Grad Zagreb

Tko je bio Josip Schlosser?

Josip Schlosser bio je botaničar i liječnik koji je poznat po djelu nastalog u suradnji s prijateljem Ljudevitom Farkašom Vukotinovićem, a to je ‘Flora Croatica’. Živio je tijekom 19. stoljeća, a svoje prve stupnjeve obrazovanja završio je u rodnoj Moravskoj, u Češkoj. Nakon toga, počeo se sve više zanimati za prirodne znanosti, a onda je upisao i studij medicine u Beču.

U svojoj karijeri, bio je asistent čuvenog botaničara Jacquina, a radio je u Slavoniji kao kućni liječnik kod grofa Pejačevića, a potom i kao liječnik u Varaždinskim toplicama. Bio je poznat, ne samo kao sjajan liječnik, već i kao vrsni botaničar i zoolog. Kako je najviše djelovao u Hrvatskoj i kako je njoj posvetio svoja najpoznatija djela, danas ga mnogi smatraju ocem botanika u Hrvata.