Bauštelska reportaža: Ovo je sudbina 200 godina stare stražarnice, bila je granica Napoleonovih pohoda

Prije 200 godina, manja zgrada pored Save, na današnjoj Kajzerici, bila je granica dviju država - Austro-Ugarske Monarhije i Ilirskih pokrajina u Francuskom Carstvu. Ova na prvi pogled prizemnica, ali u stvari jednokatnica, i dalje nam je svjedok doba i granice francuskih pokrajina između 1809. i 1813. godine. 

Sam po sebi prilično neugledan, objekt je ipak vrlo značajan zbog povijesnog konteksta u kojem nastaje. No, ako ne znate priču, današnji izgled i stanje objekta ne bi ništa otkrili. Nakon niza građevinskih i namjenskih preinaka, kuća je nastanjena usputnim prolaznicima, odnosno beskućnicima koje smo zatekli kako iz nje izlaze taman kad smo se približili dvorištu. 

Čovjek na kojega smo naišli otkrio nam je da mjesto povremeno koristi, kao i drugi koje susreće u unutrašnjosti. Iz Grada, kao i iz mjesnog odbora smo pak dobili informaciju da je riječ o statički nesigurnoj građevini u koju nije preporučljivo ulaziti tako da se nadamo da unutra nitko neće nastradati. Sve opisano uskoro bi se trebalo promijeniti.

Naime, Grad ima plan rekonstrukcije i prenamjene kuće, najvjerojatnije u ugostiteljsko-turistički prostor u kojemu bi se prolaznici mogli odmoriti, ali i doznati više o povijesti Kajzerice i građevine jednom kad se ovuda izgradi južna trasa Greenwayja. 

Biciklistička magistrala aktualizirala priču

Jednim dijelom realizirana, južna strana projekta Greenway planirana je od državne granice Bregana, a u Zagrebu bi prolazila pored Podsuseda, Prečkog, uz Jarun, Kajzericu, te uz Novi Zagreb-istok. Završetak trase bio bi kod Oborovog u Zagrebačkoj županiji, a već je uređeno oko 1,6 kilometara staze na dionici od Savskog mosta do Arene Zagreb. Pritom se radi na nasipima obiju obala rijeke Save.

S južne strane, na području naselja Kajzerica, Greenway bi trebao proći i pored jedne zaboravljene, ali povijesno značajne građevine, zbog čega se sprema njena rekonstrukcija. Riječ je o 200-tinjak godina staroj 'Napoleonovoj' stražarnici smještenoj pored Spomenika granici Ilirskih pokrajina.

Kameni obelisk i bivša pogranična stražarnica na toj obali rijeke obilježavaju nekadašnju granicu između teritorija Francuske i Austro-Ugarske Monarhije. 

Prvi korak za rekonstrukciju

U javnoj nabavi, 23. travnja ove godine pokrenut je natječaj za izradu projekta rekonstrukcije i sanacije pogranične stražarnice na Kajzerici. Nabavu je pokrenuo vlasnik objekta Grad Zagreb, a ponude su otvorene te se čeka odabir projektanta.

Prema Zapisniku s otvaranja ponuda od dana 18. svibnja 2026., tri ponuditelja zainteresirana su za izradu dokumentacije od 40 tisuća eura. Poslali su ih Capital ing, Ardis, te Nugrad - sva tri ponuditelja iz Zagreba.

Budući da su sve tri ponude jeftinije od procjenjene vrijednosti od 40 tisuća eura, ne bi trebalo biti problema s odabirom. Capital ing poslao je ponudu od 30 tisuća eura, Ardis od 29.960 eura, i Nugrad od 28.750 eura, bez uključenog PDV-a, može se vidjeti u Zapisniku. Koga god odabrao, naručitelj Grad Zagreb svakako želi dobiti projekt rekonstrukcije 200 godina stare kuće.

Vidi se da je građevina u raspadnom stanju | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Potrebna konzervatorska informacija

Kako je navedeno u tehničkom opisu projekta, prije izrade projektne dokumentacije bit će potrebno ishoditi prethodnu konzervatorsku lokacijsku informaciju, potrebne suglasnosti, mišljenja i uvjete sukladno obavijesti o posebnim uvjetima izdanima od strane nadležnog Odjela za prostorno uređenje. Prema opisu, kuća je važan dio kulturne baštine grada kao dokument političkih prilika u Hrvatskoj početkom 19. stoljeća. Pravokutnog je tlocrta, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 10x16 metara, a sadrži podrum, prizemlje i potkrovlje. 

Zidana je od opeke s dijelom ukopanim svođenim podrumom. U trenutnom stanju, građevina ima značajna konstrukcijska i mehanička oštećenja zbog neodržavanja, atmosferskih utjecaja, ali i zbog potresa koji su pogodili Zagreb i okolicu. 

- Građevina je devastirana, s urušenim krovištem i prilično velikim oštećenjima stropova, do stupnja da se ne može na siguran način izvršiti detaljan pregled. Oštećenja uključuju pukotine, pomake i deformacije nosivih elemenata, što je dovelo do hitne potrebe za stabilizacijom i zaštitom objekta, kako bi se spriječilo daljnje propadanje, navedeno je u dokumentaciji. 

Fasada je išarana grafitima, stolarija djelomično uništena | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Nije 'dragulj', ali je važna

Na terenu, od zamjenika pročelnice Gradskog odjela za kulturnu baštinu i prirodu, Martina Jurina, čujemo da kuća sama po sebi nije 'arhitektonski dragulj'. Kako kaže, nije to bila ni u trenutku izgradnje, a nebrojene preinake s vremenom su dodatno oduzele od izvornih elemenata koje je imala. Ipak, naš sugovornik ističe važnost povijesnog konteksta u kojemu je nastala i zbog čega je stražarnica 'sama po sebi spomenik kulture'.

Već je rečeno da je građena u doba Napoleonovih osvajanja i Ilirskih pokrajina, koje je donijelo brojne promjene. Napoleon je bio osvajač, no potaknuo je osnivanje škola i institucija u kojima se koristio hrvatski, a što je na kraju ineizravno utjecalo na preporodni pokret proveden pod imenom ilirskog pokreta, tumači Jurin. Nakon tog razdoblja prošla su prošla desetljeća i desetljeća u kojima je kuća bila prepuštena raznim korisnicima. Može se reći da je njen značaj bio zaboravljen.

- Kuća je stavljena pod zaštitu nakon što cijelo 20. stoljeće nije bila zaštićena, i ljudi su s njom radili što god su htjeli, napominje Jurin. 

Pokazuje na betonsku konstrukciju koja je u nekom trenutku dograđena na kuću, a koja je bila tek jedna u nizu promjena, od stolarije koja je jednim dijelom PVC, drugim crvena-metalna, dok su na istočnoj strani prozori potpuno izbijeni - do fasade, a vjerojatno i unutarnjeg rasporeda. 

Detalji na ulazu | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Katnost kuće i tok rijeke Save

Još jedna velika promjena je katnost kuće. Kako nam objašnjava sugovornik, objekt je podignut na tri etaže. Jedna je danas podrum, no u 19. stoljeću kada je tok Save bio drugačiji, ovdje je vjerojatno bilo prizemlje. 

- U doba izgradnje, 1809. godine, Sava nije imala tok kakav ima sada, što znači da ni kontekst oko izgradnje nije bio isti. Trebalo bi kopati oko kuće i vidjeti je li etaža koja je sada prizemna to bila i nekad, budući da je današnji nasip podignut tek nakon velike zagrebačke poplave 1964. godine, ističe Jurin. 

Novi sadržaji uz Greenway

Već je napomenuto da je očekivana rekonstrukcija povezana s ranije spomenutom izgradnjom biciklističke magistrale u Zagrebu. Greenway se gradi i na sjevernoj i na južnoj kruni nasipa, a s južne strane trebao bi prolaziti uz Napoleonovu stražarnicu.

Kako nam kaže Jurin, zamišljeno je da će se prostorije urediti za ugostiteljsku namjenu te za sadržaje za edukaciju i promicanje kulturne baštine kod turista i prolaznika. No, ništa još nije sigurno. 

- Nova biciklistička magistrala nasipom bi prolazila uz samu kuću. Otprilike, koncept bi mogao biti da se stražarnica vrati u izvorno stanje i da postane neka vrsta ugostiteljskog objekta, govori Jurin.

Problem s kojim se još valja upoznati izvorne su značajke na bezbroj načina kroz godine mijenjane građevine, za koju nema ni zapisa ili nacrta koji bi ukazali na to kako je izgledala 'na početku', kaže. 

Nekadašnja pogranična stražarnica | foto: Bauštela.hr (svibanj, 2025.)

Izgradnja biciklističke magistrale

No, kad bi u naselju mogla krenuti izgradnja biciklističke magistrale, zbog čega je neizvjestan i početak radova na stražarnici. Zna se da izgradnja biciklističke magistrale kasni, a gradi se u nekoliko faza. A obnova stražarnice može krenuti nakon izrade projektne dokumentacije i odabira izvođača, ali prije svega je potrebna konzervatorska podloga. Po svemu sudeći, još nije odlučeno što će se tu točno urediti. 

Osim biciklista, promjenom će sigurno biti oduševljeni i stanovnici Kajzerice. Najzad, niz godina čekali su da dođe do pomaka po pitanju te građevine. 

- U muzejima ne postoje originalni nacrti izgradnje same stražarnice pa je obnova malo sporija jer se momentalno jer se radi snimka postojećeg stanja da bi se zgrada mogla se obnoviti, prije godinu dana na istoj lokaciji govorila je Gordana Pasanec. 

Ovuda bi trebao prolaziti 'Greenway' | foto: Bauštela.hr (svibanj, 2025.)

'Bit će povijesno-kulturni turistički objekt'

Pasanec je u prošlogodišnjoj Jane's Walk podsjetila na dodatnu važnost građevine koja bi trebala u obnovu. 

- Ne samo da je ovo bila pogranična stražarnica već su iza nje skroz do hipodroma bile kasarne i konjušnice. To je bilo vojno središte i ovdje je jedno vrijeme bila granica 'onog dijela Hrvatske i ostalih dijelova Ilirskih pokrajina'. Pedesetih godina ovdje je bila mitnica, navela je Pasanec ističući da je prije zaštite kuće u 2024. godini u njoj bila i stanovnica kojoj je 'netko dozvolio da si prisvoji građevinu'. 

No, objekt je otad postao gradsko vlasništvo. Tražilo se koji muzej bi ondje mogao izložiti svoj postav, ali, kako je rekla Pasanec nijedan muzej nije htio objekt pod svoju podružnicu. Zbog toga, već se tada šuškalo da bi ovdje mogla oživjeti ugostiteljska namjena. 

- Jedino smo se uspjeli izboriti da to bude povijesno-kulturni turistički objekt. Dat će se mjesnoj samoupravi, ali će imati i ugostiteljsku svrhu. Vani bi mogla biti terasa, a u unutrašnjosti i galeriju informativnog karaktera u kojoj će se moći saznati sve o Kajzerici, opisala je Pasanec u Jane's Walk na Kajzerici 2025. godine.

Sa istočne strane, građevina izgleda potpuno degradirano| foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Zdravljak s pogledom na Savu

Slične informacije ponavljaju se i na upit Mjesnom odboru Kajzerica. Predsjednik VMO Kajzerica Belizar Karlović potvrđuje sve dosad navedene informacije, ističući loše stanje konstrukcije koja je nakon velike oluje u srpnju 2023. godine i uklonjena. I sam Karlović upoznat je s time da su nakon ugovaranja izrade potrebnih elaborata nadležni gradski uredi 'pred odlukom o izboru projektanta obnove'. 

- Budući da se objekt nalazi uz samu dionicu Greenwaya i nema interesa muzejskih institucija u Gradu Zagrebu za uvrštenjem objekta u njihovu ponudu, osobno bih bio zadovoljan da se tamo otvori i zdravljak koji bi omogućio održavanje predmetne nekretnine, odmorište za bicikliste, trkače i pješake te dugoročnu otvorenost prostora za građane naselja. Idealno je mjesto susreta i odmora s pogledom na rijeku Savu zbog blizine pješačkog mosta, slikovito to opisuje predsjednik Vijeća mjesnog odbora. 

Moglo bi biti lijep i ugodan prostor za druženje te produžetak trga sa suprotne strane Save, predlaže Karlović podsjećajući i na prijedlog udruge '1 posto za grad' da se prostor iza stražarnice uredi kao šetnica i stepenište. I ovu ideju pozdravlja, svjestan da bi podigla krajobraznu kvalitetu prostora bez narušavanja funkcije stražarnice - koja god ona bila u budućnosti. 

Ostale bauštelske reportaže pronađite ovdje.