Ulaže li ministar s Kvarnera više u primorje nego u Zagreb: Nekoliko je razloga zašto bi moglo biti tako

Koliko sredstava je iz godine u godinu u Hrvatskoj osigurano za infrastrukturne projekte i gdje taj novac ide? Zna se da se veliki iznosi izdvajaju, i dobiva sufinanciranje za izgradnju željeznica, novih prometnica, proširenje luka, za aglomeracije. Sve navedeno je u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Znamo i da je čitavo desetljeće na čelu tog Ministarstva ministar Oleg Butković.

Iako se na području Zagreba i okolice ulaže, teško nam je ne primijetiti da je veliki broj projekata razvoja infrastrukture smješten u primorje. Na portalu smo popratili brojne najave i odabire projektanata, izvođača, stručnog nadzora, a i poneko otvaranje nakon završenih radova na Kvarneru, u Dalmaciji kao i na samom jugu Hrvatske. Čini se da Zagreb, koji inače broji više stanovnika od idućih deset najvećih gradova u Hrvatskoj zajedno, zaostaje.

O određenim važnim projektima koji bi mogli preobraziti promet u Zagrebu priča se godinama, ali gradilišta nisu otvorena. Može biti nekoliko razloga, a provjerili smo kakvo je uopće stanje 'na papiru'.

'Za kormilom' Riječanin

Za kontekst bismo na početku podsjetili da je ministar Butković rođen u Rijeci, a odrastao u Novom Vinodolskom, diplomirani inženjer nautike koji je diplomu stekao na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Svoju funkciju u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture obnaša punih deset godina, u intervalima 2016.-2017., 2017.-2020., 2020.-2022. te od 2022. do danas. Dosta je to vremena na čelu važnog ministarstva koje upravlja razvojem prometne mreže i stoji iza nekih od najskupljih projekata u Hrvatskoj.

Projekti razvoja prometne, lučke i druge infrastrukture uglavnom su milijunski, a iako je izgradnja infrastrukture gotovo uvijek sufinancirana iz prikladnih fondova, Ministarstvo određuje prioritet i redoslijed izvođenja infrastrukturnih projekata. 

Redoslijed definiraju sveobuhvatne strategije prometnog razvoja na razini Republike Hrvatske. U skladu sa strategijom, ministarstvo projekte unosi u svoj Godišnji plan i Provedbeni program prema kojima se određuje za koje će se zahvate pripremiti sredstva. Kako bismo provjerili je li Zagreb zanemaren, pogledali smo koja su najveća ulaganja u domeni ministarstva u proteklom desetljeću. Upit smo poslali Ministarstvu od kojega nakon više podsjetnika, ali i slanja obrasca Zahtjeva za pristup informacijama, nismo zaprimili odgovor. Stoga se oslanjamo na javno dostupne podatke koje smo pronašli.

Projekti u realizaciji, državno sufinanciranje | Foto: AI/Canva

U nekoliko godina, ulog od 6 milijardi

Najveća ulaganja na razini države su u željezničku mrežu. Prema najavi iz 2025. godine, u obnovu željeznice u Hrvatskoj do 2035. uložit će se ukupno oko 6 milijardi eura. Veći dio financirat će se bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije, a za prometne projekte dio sufinanciranja redovito je oko 85 posto prihvatljivih troškova.

Najskuplji projekt je gradnja željezničke pruge Zagreb-Rijeka, koji bi se prema procjeni mogao izvesti za 1,6 milijardi eura. U planu je oko 175 kilometara nizinske pruge između glavnog grada i najveće hrvatske luke, kojima bi putnički vlak vozio oko 160 kilometara na sat. Pruga bi sadržavala i novi najdulji željeznički tunel, o čemu smo pisali ovdje, a ovaj strateški projekt tek je u pripremi. 

Po iznosu slijedi rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Novska. Ovaj bi projekt do završetka izvedbe mogao doseći cijenu od oko 900 milijuna eura. Prisjetimo se, za rekonstrukciju na ovoj dionici Vlada RH je u travnju 2026. donijela Odluku o financiranju, te prethodnu suglasnost za postupak dodjele sredstava EU. U svibnju ove godine za radove je odabrana tvrtka Afcons Infrastructure Limited iz Indije, ali gradilište još nije otvoreno. Projekt se u širem smislu ubraja u razvoj Željezničkog čvora Zagreb, a ulaganje se provodi izvan granica Grada Zagreba, duž 84 kilometra zastarjele željezničke trase.

Treća po redu po iznosu je modernizacija željezničke dionice Okučani-Vinkovci. Projekt od 500-tinjak milijuna eura je planiran, prema najavi iz MMPI-ja strateška investicija, a radi se o 131 kilometru i dijelu važne međunarodne pruge M104 Novska-Tovarnik-državna granica. Za dionicu je u tijeku izrada projekata, a očekuje se raspisivanje natječaja za građevinske radove, čitamo sa stranica naručitelja, HŽ Infrastrukture.

Najveći projekti su ceste na obali

Nakon ovih najvećih pružnih projekata reda se čitav niz investicija na obali. Na prvom mjestu - Pelješki most i pristupne ceste. Sve je izvedeno između 2018. i 2022. godine za oko 520 milijuna eura. Most dug 2,4 kilometra s pristupnim cestama povezuje Dubrovačko-neretvansku županiju i poboljšava povezanost s ostatkom Hrvatske. Za ovaj projekt osigurano je oko 357 milijuna europskih sredstava, a ukupno je izgrađeno 32 kilometara cesta. 

Ne možemo zaobići izgradnju ceste Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš, koja bi do završetka mogla doseći vrijednost od 419 milijuna eura. Projekt je u realizaciji, a Odlukom o financiranju s kraja 2025. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture daje se prethodna suglasnost za preuzimanje na teret sredstava Državnog proračuna u razdoblju od 2026. do 2030. godine.

Tu je i Istarski ipsilon koji bi se uskoro trebao izgraditi u punom profilu, uključujući dionicu Učka-Matulji, vijadukt Limska Draga i most Mirna. Ministar Butković ovog ljeta najavio je kako se puni profil 'Ipsilona', odnosno 'novog iksa', očekuje početkom 2027. godine, a ovo je investicija od oko 600 milijuna eura.

Po iznosima slijede razvoj Zračne luke Dubrovnik, vrijedan više od 278 milijuna eura (izvodi se u fazama), nova luka Zadar - u koju se ulaže oko 178 milijuna eura, ali i, konačno, dva važna projekta cestogradnje na kontinentu. U pitanju su izgradnja dionice Brestovec Požeški-čvor Godinjak, brza ceste vrijedna oko 159,8 milijuna eura te poznata DC 12, od Vrbovca prema graničnom prijelazu Terezino Polje. Drugi projekt u cijelosti će koštati više od 100 milijuna eura.

Još investicija na moru

Tu je još željezničkih projekata koje se sada ne isplati detaljno opisivati, ali vrijedi spomenuti da je riječ o prugama Križevci-Koprivnica-državna granica te za Zagreb iznimno važnoj pruzi Hrvatski Leskovac-Karlovac. Ovo su projekti od okvirno 293, odnosno 278,8 milijuna eura, a zajedno s ogromnim projektom modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci, sve su zahvati unutar željezničkog čvora Zagreb, iznimno značajnima za šire područje.

Uz željeznicu, relevantni prometni projekti su razvoj obilaznice Omiša, dionica čvor Mravince-čvor TTTS, čvor Škurinje te plan o izgradnji obilaznica Opatije i Lovrana - svi do jednoga u primorju. Naravno, u međuvremenu se čekaju izgradnje dviju nezavršenih trasa autocesta, A7  na Kvarneru te A1 u od Križišća do Selca, te A1 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Uz još projekata pruga, tu je i razvoj lučke infrastrukture. Od luke Rijeka koju provodi privatni investitor, ali i nova putnička luka Gaženica, razvoj luke Ploče, modernizacije lučkog područja Šibenika, terminala u Splitu, Krku, Rabu, Novalji, Korčuli i brojnim drugim gradovima. Najavljeni i pokrenuti projekti ukupno vrijede nekoliko stotina milijuna eura koje je država osigurala, a dio novca opet stiže iz bespovratnih sredstava. Kako se s druge strane poboljšava stanje u prometu u glavnom gradu i okolici?

Proširenje obilaznice u Rijeci | foto: Ivana Solar, Bauštela.hr

Veliki projekti u Zagrebu jako 'spori'

Dok se diljem Hrvatske planiraju, grade i završavaju nove ceste, Zagreb trenutno strpljivo čeka dogradnju trećeg traka obilaznice između čvora Jankomir i čvora Lučko te završetak HAC-ovog vijadukta između A11 i proširene Sarajevske ceste u Zagrebu. Ovo su aktivna gradilišta važna Zagrebu. Državnim novcem bio je financiran i u 2020. ponovno otvoren Remetinečki rotor za koji je od ukupno 44,02 milijuna eura država dala oko 6,39 milijuna, a Grad dodatnih 1,42 milijuna eura.

Uz taj i sufinanciranje projekta modernizacije tramvajske infrastrukture te nabave tramvaja i autobusa (sredstva za unaprjeđenje javnog prijevoza provode se diljem Hrvatske te nisu specifična za Zagreb), puno veće stvari ključne za glavni grad godinama ostaju na papiru.

Podsjetimo da se u samom Zagrebu čeka razvoj Željezničkog čvora, i početak izgradnje Zagrebačkog prstena - potpuno nove obilaznice. Naravno, kad se govori o ulaganju države u cestovnu infrastrukturu Zagreba i okolice, može se govoriti samo o trasama autocesta, o državnim cestama te o razvojnim željezničkim projektima. Najveći projekt u Zagrebu godinama je ovo posljednje. 

Dobro je poznato da u gradu treba poboljšati prometnu integraciju, čemu je željeznica ključ. Utvrđeno je da je za 15-minutni grad potrebno promisliti kakav položaj stanica bi odgovarao potrebama putnika, a potencijalno i denivelacija pruge, kako bi se oslobodila ostalog prometa. Razgovori na tu temu između Grada Zagreba i HŽ Infrastrukture traju već godinama. Jedna stručna rasprava o denivelaciji pruga u središnjem gradskom prostoru održana je još u 2014., a koliko je blizu konkretna realizacija ovisit će o više faktora. Cijela priča navodno nije kompleksna za izvedbu, ali uvelike ovisi o financijskim, prostornim  i drugim čimbenicima koji se za realizaciju svi trebaju 'poklopiti'. Što se dosad nije dogodilo.

Traje razvoj čvora

Pitanje denivelacije pruge zapravo je jedna od ključnih tema Studije razvoja zagrebačkog željezničkog čvora koju provodi HŽ Infrastruktura. Društvo je 2024. započela izradu idejnih rješenja i studijske dokumentacije, a prva faza odnosila se na povezivanje Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman s Glavnim kolodvorom. Drugi dio odnosi se na razvoj ključne državne infrastrukture, a odnosi se na obuhvat cijelog čvora.

Strateška odluka o uključivanju aerodroma u novu studiju željezničkog čvora donesena je 2022. godine, ali se sam plan o razvoju čvora sa svojim brojnim fazama razvija se od kraja 19. stoljeća, kada se o njemu počelo raspravljati.

Zagreb nije jednako važan? 

Uz denivelaciju pruge i razvoj 'prstena', Zagreb čeka i izgradnju nove obilaznice Grada Zagreba. Prema informacijama iz listopada 2025., Grad je pokrenuo izmjene Prostornog plana Grada Zagreba što bi trebalo olakšati druge korake prema izgradnji trase. Dosad je, dakle, pokrenut proces prostorno-planske zaštite trase, a tek se planiraju izvedba Studije, projektiranje i priprema dokumentacije.

Budući da je riječ o državnoj cestovnoj infrastrukturi od strateškog značaja, i ovaj projekt ulazi u domenu Butkovićevog ministarstva. U najsvjetlijem scenariju, početak izvedbe novih 95 kilometara je na vidiku tek za oko dvije ili tri godine, ali naravno ne bi bilo neuobičajeno kada bi se projekt ovakvih gabarita oduljio.

Uz sve rečeno, ostaje dojam da se uz razvoj pruge koja polako traje u cijeloj Hrvatskoj, Zagreb i okolica uistinu zaostaju u realizaciji državnih projekata. Najveće prometnice koje omogućuju svakodnevno funkcioniranje u gradu odavno su izgrađene. S druge strane, grad i šire područje stalno rastu, a po pitanju glavnih projekata koje smo naveli jednostavno nema dovoljno brzog pomaka. Konstantno planiranje i nove studije nisu dovoljni. Jesu li projekti prekompleksni ili za Zagreb u Butkovićevu ministarstvu jednostavno nema hitnosti?