Članovi Možemo! predstavili svoj model obnove: Zgrade će ojačati metodom ‘sendviča’, cijene radova standardizirati
Politička platforma Možemo! predstavila je danas svoj model obnove privatnih nekretnina u Zagrebu. Metodom ‘sendviča’ planiraju ojačati konstrukciju zgrada, a troškove financiranja maksimalno bi umanjili proizvodnjom potrebnog materijala u Hrvatskoj. Kažu, formirat će poseban Ured za obnovu i neće se izvlačiti na sporost države.
Možemo! – Obnova Zagreba | foto: baustela.hr
U samom centru Zagreba politička platforma Možemo! predstavila je svoj plan obnove privatnih nekretnina nakon potresa. Ponosni su, navode, što je u izradi plana sudjelovao jedan od najvećih stručnjaka na području postpotresne obnove – Dario Almesberger.
U predstavljanju plana sudjelovali su kandidat za mjesto zagrebačkog gradonačelnika Tomislav Tomašević, saborska zastupnica Sandra Benčić, voditelj radne grupe za stanovanje i urbanizam Luka Korlaet i sam Dario Almesberger.
Institucije se dopisuju, a obnova ne ide
Predstavljanje plana započelo je izlaganjem saborske zastupnice Sandre Benčić. Možemo, navodi Benčić, planira cjelokupnu urbanu obnovu Zagreba, a danas predstavljaju samo jednog dijela modela, jer o tome ovise životi građana.
– Kada smo počeli govoriti o nužnosti da obnova krene što prije zalagali smo se za model da jedna institucija upravlja cjelokupnom obnovom kako ne bi imali ono što imamo danas, a to je da se institucije međusobno dopisuju, prepucavaju, a građani ne dobivaju rješenja na temelju kojih mogu krenuti u obnovu, objašnjava Benčić te dodaje da taj zahtjev nije bio prihvaćen te zbog toga obnova neće biti brza i efikasna.
Upravo zato, navodi Benčić, platforma ima zadatak bilo kako to premostiti te koristeći poluge grada osigurati da kroz gradske institucije obnova ide brže.
– Ono do čega smo došli jest da ćemo imati na razini grada jednu instituciju, odnosno jedan ured koji će upravljati cjelokupnom obnovnom i kojem će biti zadatak, koji smo već pripremili i o kojem će se danas govoriti, da građanima da prijedloge gotovih modela obnove njihovih zgrada i cjelokupnih blokova, koji će osigurati besplatnu projektnu dokumentaciju svima koji idu u obnovu. I, ne samo što će im osigurati besplatnu projektnu dokumentaciju, nego će svaka zgrada i svaki blok imati svoje osobe koje vode njihov proces od početka, od zahtjeva, sve do kraja do realizacije, objašnjava Benčić.
Zadatak ureda bit će i standardizacija cijena za svaku vrstu radova kako cijene ne bi divljale na tržištu. Također, odmah će se raspisati natječaji s projektantskim uredima i izvođačima radova kako bi se čim građani dođu s rješenjima moglo ići u radove obnove.
Materijal za obnovu proizvodit će se u Hrvatskoj
Svoje zadovoljstvo činjenicom što na modelu obnove radi jedan od najvećih stručnjaka izrazio je i Tomislav Tomašević, kandidat platforme Možemo! za mjesto gradonačelnika Zagreba.
– U stručni savjet za Zagreb, koji ćemo predstaviti za nekoliko dana, nam se priključio i jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za postpotresnu obnovu, a to je Dario Almesberger, navodi Tomašević te dodaje da je Almesberger dobio i počasno državljanstvo Italije zbog doprinosa u postpotresnoj obnovi.
Možemo! – Obnova Zagreba | foto: Možemo! Facebook
Almesberger je, dodaje Tomašević, i autor brojnih knjiga o obnovi zgrada nakon potresa, a o njegovom radu svjedoči i to što je radio na svjetski poznatim građevinama poput Aja Sofije, Anđeoske kule u Rimu te London Eye-u.
Osmišljeni model, smatra Tomašević, predstavlja i tehnološki i cjenovno optimalnu verziju, a temelji se na korištenju posebne žbuke koju planiraju proizvoditi u Hrvatskoj, a pregovore su već započeli s našičkom tvornicom Nexe.
– Ne samo da smo imali potres u Zagrebu, nego smo imali i potres u Sisačko-moslavačkoj županiji i bit će potrebnu puno takve obnove raditi i iz te perspektive umjesto da to uvozimo 500 kilometara daleko do ovdje mislimo i isto tako radimo i u kontaktu smo s različitim tvrtkama da se to proizvodi u Hrvatskoj, dodaje Tomašević.
Metodom ‘sendviča’ radovi se vrše izvana
Dario Almesberger, stručnjak koji je diplomirao u Zagrebu i u Milanu, preko pola stoljeća radi na terenu, a kako sam navodi od 1986. godine je vidio mnogo potresa. Kao poseban problem do kojeg potresi dovode naglašava iseljavanje ljudi, ali i radnih jedinica. Zbog toga je došao na posebnu ideju izvođenja obnove koja ne bi zahtijevala seljenje stanara.
– Moja je bila ideja da se čitava zgrada pretvori u jedan sendvič. Praktički, ideja je da se radovi vrše izvana. Na koji način? Da se skida postojeća žbuka. Da se na to gdje je bila postojeća žbuka nanosi specijalni mort velike čvrstoće u debljini 2-3 centimetra i taj mort je armiran sa specijalnom mrežom od bazalta, objašnjava Almesberger.
Možemo! – Obnova Zagreba | foto: Možemo! Facebook
Do ideje je došao za vrijeme pregleda zgrade u Jurišićevoj ulici koja je ujedno i spomenik kulture.
– Koristio sam dvorište kao drugu stranu gdje se taj sendvič, gdje se ta mreža i ojačani dio stavi i koristio sam prostor lifta. S tim rješenjem sam riješio da u slučaju potresa najsigurniji dio je kažemo ta kutija lifta gdje ljudi mogu po stepenicama bježati, dodaje Almesberger.
Metoda sendviča obuhvaća nekoliko koraka. Prvo dolazi do skidanja žbuke nakon čega se stavlja specijalni mort. Zid se potom ojačava mortom i mrežom s dvorišne i ulične strane te se oni zategama spajaju pa tako zgrada postaje sendvič. S većim brojem zatega zgrada ima i veče ojačanje.
Almesberger dodaje kako je ovo idealan način obnove jer ne zahtijeva selidbu ljudi iz zgrade. No, dodaje, oni će ipak osjetiti buku radova.
Financiranje prenamjenom inaktivnih tavana
Metodu sendviča platforme Možemo! dodatno je pojasnio Luka Korlaet, zagrebački arhitekt i voditelj radne grupe za stanovanje i urbanizam. Korlaet navodi da će se korištenjem posebnih vlakana ojačati pročelje i dvorišni zid koji će tako činiti sendvič zaštite zgrade.
– Visokoučinkovita neinvazivna metoda bez iseljavanja ljudi, to je jako važno, dodaje Korlaet uz napomenu da je riječ o jedinoj metodi koja ne zahtijeva iseljavanje.
Ipak, jedno od najvažnijih pitanja obnove zasigurno je ono financiranja. Prema grubim procjenama platforme Možemo metoda sendviča dvostruko je povoljnija od ostalih, posebice ako se materijal proizvodi u obnovi.
No, platforma je došla i na ideju prenamjene inaktivnih tavana kojom bi se otplatilo ojačavanje zgrada.
– Dakle, prenamjena tavana koji su danas uglavnom skladišta u stambeni prostor, stambena potkrovlja, dodaje.
O financijskoj strani njihovog modela obnove govorio je i Tomašević navodeći da prema njihovim izračunima skidanje žbuke, stavljanje specijalne žbuke, termo žbuke, ali i skela za rad i samih radova i materijala jednu tipičnu zgradu koštalo bi 100.000 eura što je 10.000 eura po stanu od sto kvadratnih metara.
Ipak, jedan od ključnih problema bit će i dogovor suvlasnika, a Tomašević rješenje vidi u promjeni zakonodavnih okvira prema kojima je u zgradama koje nemaju zelenu oznaku potrebna suglasnost svih stanara što smatra nemogućim.
Potres u Zagrebu se dogodio u nezgodno vrijeme, zaključuje Almesberger, osvrćući se pri tom na pandemiju koja onemogućava normalan rad na gradilištima. No, rješenje u smanjenju kontakta radnika i stanara vidi upravo u metodi sendviča koja bi takve kontakte minimalizirala, jer svi se radovi izvode izvana.
