Plin je sve skuplji, ali postoje alternative: Donosimo 2 opcije i jedan savjet
Zbog visokih cijena plina mnogi Nijemci sada manje griju u svojim domovima jer ne mogu podmirivati velike račune. Zalihe plina u Njemačkoj su rekordno niske, a uskladištene količine se primjetno smanjuju. Skladišta plina u Njemačkoj su u siječnju 2021. bila popunjena 58,2 posto, a u prosincu 2020. više od 79 posto. Mnogi Nijemci izlaz iz te situacije vide u traženju alternative za plin, a ovo su neke opcije.
Plin | Foto: Unsplash
Dugoročno, pretpostavlja se da će cijene plina pasti, međutim, Savjetovalište za potrošače preporučuje da se građani informiraju o alternativnim izvorima toplinske energije. Isplativost i vrsta alternative ovise o izolaciji zgrade, veličini grijanih površina i broju ljudi u zgradi, piše Deutsche Welle.
– Termalni solarni sustav je ekonomičniji za domaćinstva s više od četiri osobe. Međutim, to ne znači da se tako može isključiti ovisnost od plina. Dio plina, oko 15 do 20 posto, zamijenio bi se solarnom energijom, procijenio je Thomas Zwingmann, stručnjak iz Savjetovališta za potrošače.
Pelet ili toplotne pumpe kao alternativa
Koliko se kotao na drveni pelet financijski isplati ovisi o tome koliko je star sustav plinskog grijanja. Ako predstoje troškovi za novi sustav, promjena bi se mogla isplatiti. Troškovi ovise i o kretanju cijena drvenog peleta pa paušalna procjena nije moguća. Instalacija kotla je prilično složena zbog izgradnje skladišta.
S druge strane, toplinske pumpe ili dizalice topline su sustavi jeftinog i ekološki čistog načina grijanja, one mogu crpiti toplinu iz vode, zemlje ili zraka. Rade na principu sličnom kao i rashladni uređaji. Toplinske pumpe najčešće koriste freone kao rashladni medij, ali mogu koristiti i neke druge plinove (npr. amonijak). Najjednostavniji oblici toplinskih pumpi su klima uređaji koji griju i hlade, tzv. inverteri.
Da bi toplinska pumpa mogla raditi na klimatski prihvatljiv i ekonomičan način, prostorije moraju biti dovoljno zagrijane s najnižom mogućom neophodnom temperaturom. To je temperatura do koje se u kotlu mora zagrijati voda prije nego što ona uđe u sustav. Za učinkovitost sustava grijanja ona ne bi trebala biti veća od 50 stupnjeva, piše DW.
Alternativa plinu | Foto: Unsplash
Toplinska pumpa je financijski isplativa
– Prema našem mišljenju, toplinska pumpa može biti najbolje rješenje ako su termalne pretpostavke objekta odgovarajuće. To znači da su površine tako velike da je najniža neophodna temperatura sustava maksimalno 50 stupnjeva, rekao je Zwingmann za DW. Ako i struja za pumpu dolazi iz obnovljivih izvora energije, onda imamo sustav grijanja koji može raditi u potpunosti bez emisije štetnih plinova.
Ako se treba instalirati zračna toplinska pumpa i ako su radijatori takvi da je najniža osnovna temperatura dovoljna, tada je ulaganje potrebno za zamjenu podnošljivo i usporedivo s ugradnjom novog plinskog kotla. Tome treba dodati cijevi koje bi iz vanjske jedinice dolazile u kuću.
Optimizacija topline | Foto: Unsplash
Ušteda kroz energetsku optimizaciju
Prema iskustvima Sajetovališta za potrošače, brzu promjenu sustava grijanja je teško napraviti pa je zato bitno planirati sustav grijanja tako da odgovara kući i potrebama onih koji u njoj stanuju, a pritom treba napraviti i proračun toplinskog opterećenja. Dugoročno, treba obratiti pažnju na energetsku optimizaciju, ali i oslanjati se na obnovljive izvore energije.
– 19 stupnjeva je često dovoljno u kuhinji i hodniku. U dnevnoj sobi ili radnoj sobi nekad je potrebna temperatura od 22 stupnja. Prostorije koje se različito zagrijavaju trebale bi biti odvojene jedna od druge zatvorenim vratima. U suterenu također treba izolirati cijevi kroz koje teče topla voda. Podrum bi trebao biti odvojen od grijanih prostora dobro izoliranim vratima, neki su od savjeta.
Ako želite znati više o situaciji s poskupljenjem plina u Hrvatskoj, kliknite na sljedeće članak:
