Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Solarni sustav Dječjeg vrtića Zlatna ribica u Kostreni | foto: YouTube, Naša Kostrena
Danas je u svijetu sve učestalije korištenje solarnih elektrana koje proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, odnosno iz sunčeve energije i to pomoću solarnih panela postavljenih najčešće na krovove privatnih kuća, ali sve više i na zgrade javne namjene. U Hrvatskoj se također radi o sve popularnijem trendu proizvodnje električne energije na takav način, čime se dodatno smanjuju energetski troškovi, a ujedno i emisija ugljičnog dioksida.
Nakon što je zgrada Dječjeg vrtića Zlatna ribica u Kostreni energetski u potpunosti obnovljena krajem prošle godine, čime je povećana njena energetska učinkovitost i omogućen prelazak iz energetskog razreda C u energetski razred A, ovaj put vrtić je dobio i fotonaponsku elektranu koja će tijekom cijele godine proizvoditi električnu energije iz sunčeve energije. Također, zanimljivo je da se zapravo radi o prvoj javnoj zgradi u Kostreni na kojoj je ugrađen ovakav održivi sustav solarne elektrane.
Nova fotonaponska elektrana u Kostreni snage trideset kilovata proizvodit će električnu energiju iz sunčeve energije uz pomoć više fotonaponskih modula koji se nalaze na krovu zgrade Dječjeg vrtića Zlatna ribica. Kao što je rečeno, radi se o prvoj javnoj zgradi na području Kostrene na kojoj je ugrađen sustav solarne elektrane, a ukupna vrijednost ovog zaista hvalevrijednog i održivog projekta iznosi 372.575 kuna. Novi solarni sustav će se priključiti na postojeću elektrodistribucijsku mrežu niskog napona s ciljem vlastite potrošnje većine proizvedene energije, a u slučaju eventualnih viškova proizvedene energije osigurat će se njena daljnja distribucija.
Naime, još je u rujnu 2020. godine Općina Kostrena prijavila projekt na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za uvođenje obnovljivih izvora u zgrade javne namjene. Od ukupnih troškova projekta Fond je ocijenio prihvatljivima troškove u iznosu od 360.700 kuna, a u skladu s tim Kostreni je odobrio sufinanciranje u iznosu od 140.750 kuna ili 39,03 posto. Na taj se način samo dodatno povećao udio bespovratnih sredstava u realizaciji projekata javne namjene, a Općina Kostrena upravo je u tom segmentu posljednjih godina sve uspješnija.

Projekt solarnog sustava sufinancira se iz Fonda | foto: YouTube, Naša Kostrena
Dječji vrtića Zlatna ribica već ima međunarodni status eko-škole i dugogodišnji je nositelj priznate međunarodne oznake Zelena zastava, a ovaj projekt solarnog sustava koji će proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora tijekom cijele godine, također ima važnu edukativnu ulogu te upotpunjuju ekološko usmjerenje vrtićkog objekta, odnosno ekološku osviještenost djece i djelatnika. Program Međunarodne eko-škole u Hrvatskoj provodi se u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Agencijom za odgoj i obrazovanje, a glavni cilj programa je uvođenje brige o okolišu u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava, a ujedno i u svakodnevni život djece i djelatnika vrtića.
Drugim riječima, zadaća je odgojiti mlade generacije osjetljive na pitanja okoliša i osposobiti ih za donošenje najboljih mogućih odluka o razvitku našeg društva u budućnosti. Odgojno-obrazovne ustanove koje ispune postavljene kriterije te koje brigu o okolišu promiču kao trajnu vrijednost i način življenja zasluženo dobivaju povelju o statusu Međunarodne eko-škole i Zelenu zastavu.
Ovo prestižno međunarodno priznanje dodjeljuje se na razdoblje od dvije godine, a nakon toga slijedi prijava za obnovu statusa te se mora dokazati da je provedba programa proširena na čemu polaznici i djelatnici vrtića u suradnji sa zajednicom sustavno rade.
U nastavku vam donosimo video kako solarni sustav Dječjeg vrtića Zlatna ribica u Kostreni izgleda iz zraka.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Gradilište na Medvednici: Velika obnova omiljene zgrade povrh Zagreba, radovi će trajati 8 mjeseci
Jedna od najvećih promjena bit će potpuna modernizacija energetskog sustava zgrade. 'Loža' odlazi u prošlost.
11:55 12 h 13.09.2026
Na ribnjacima će se istodobno proizvoditi struja i uzgajati riba, uz veliku novu energetsku infrastrukturu.
10:14 1 d 12.09.2026
Skulpturalna ovojnica inspirirana poljoprivrednim terasama obavija novi flagship Café Amazona, spajajući šest etaža, zelenilo i javni prostor.
10:14 1 d 12.09.2026
Općina Ston investira 3,5 milijuna eura u nešto skorz novo. Natječaj samo što nije.
12:51 6 d 07.09.2026
Nepovratno se moglo dobiti i do 50 posto investicije u neki od sustava korištenja obnovljivih izvora energije ili sustava za pohranu energije.
10:32 6 d 07.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 13 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 13 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 15 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 15 h 13.09.2026