Održiva gradnja Samo što nije novi krug poticaja za kuće: 38 milijuna eura za solare, dizalice topline, ali i baterije

Samo što nije novi krug poticaja za kuće: 38 milijuna eura za solare, dizalice topline, ali i baterije

Ivana Solar
Ivana Solar baustela.hr

10. travanj 2026.

Samo što nije novi krug poticaja za kuće: 38 milijuna eura za solare, dizalice topline, ali i baterije

Solarni paneli i vjetrenjače | Pixabay

Građani mogu ostvariti do 50% sufinanciranja prihvatljivih troškova, dok kućanstva u riziku od energetskog siromaštva mogu dobiti do 70%.

U okviru 10. paketa mjera Vlade Republike Hrvatske za pomoć građanima i gospodarstvu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije nastavlja s poticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije i sustave za pohranu energije u kućanstvima.

Cilj programa vrijednog 38 milijuna eura je jačanje otpornosti građana na energetsku krizu te ubrzanje zelene tranzicije. Riječ je o nastavku strateških ulaganja koji potvrđuju smjer nacionalne energetske politike prema održivosti i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Program je posebno usmjeren na obiteljske kuće, čime se želi dodatno osnažiti segment individualnog stanovanja kao ključnog nositelja promjena. Uvođenjem novih mjera i proširenjem postojećih, građanima se otvaraju dodatne mogućnosti za smanjenje troškova energije.

Očekuje se i značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova. Time se nacionalni ciljevi usklađuju s europskim klimatskim politikama i planovima. U konačnici, program donosi konkretne koristi i za građane i za gospodarstvo.

30 dana savjetovanja

Fond je prijedlog poziva za sufinanciranje stavio na javno savjetovanje koje će trajati 30 dana kako bi se svi zainteresirani upoznali s uvjetima i kriterijima za ostvarivanje prava na poticaje. Pristigle komentare ćemo razmotriti te uvažiti one koji bi dodatno unaprijedili učinkovitost programa kao i njegovu dostupnost što širem krugu građana.

Javnim savjetovanjem želi se osigurati transparentnost i uključivost u proces donošenja odluka. Time se dodatno naglašava važnost participacije građana i stručne javnosti. Ovakav pristup omogućuje prilagodbu programa stvarnim potrebama na terenu. Ujedno se povećava i kvaliteta provedbe samih mjera. Očekuje se velik interes građana i stručnjaka.

solarni paneli | izvor: Unsplash

Raspodjela sredstava

Direktor Fonda, Luka Balen, istaknuo je kako će građani u okviru budžeta od 38 milijuna eura osim poticaja za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije po prvi put moći dobiti sredstva i za ugradnju baterijskih sustava.

Dostupna sredstva su raspoređena po mjerama pa je tako 10 milijuna eura osigurano za dizalice topline za grijanje potrošne vode i grijanje/hlađenje prostora, 20 milijuna za fotonaponske elektrane, a 8 milijuna eura će se dodjeljivati za baterijske sustave, ali isključivo kao dodatnu mjeru uz fotonaponske elektrane.

Uvođenje baterijskih sustava predstavlja važan iskorak u upravljanju energijom na razini kućanstava. Time se omogućuje veća fleksibilnost i stabilnost opskrbe energijom. Građani će moći učinkovitije koristiti proizvedenu električnu energiju. Također, smanjuje se opterećenje elektroenergetske mreže. Ovakav model potiče razvoj pametnih energetskih sustava. Dugoročno se očekuje i rast interesa za energetske zajednice.

Iznosi potpora

Građani mogu ostvariti do 50% sufinanciranja prihvatljivih troškova, dok kućanstva u riziku od energetskog siromaštva mogu dobiti do 70%, ovisno o ukupnoj visini dohotka kućanstva. S obzirom na te postotke iznos potpore za dizalice topline iznosi od 6.250 do 8.750 eura, za ugradnju fotonaponskih elektrana od 6.000 do 8.400 eura dok je za baterijske sustave raspon od 5.600 do 7.840 eura.

Ovi iznosi značajno olakšavaju početna ulaganja u energetsku obnovu. Posebno je važna dostupnost potpora za širi krug građana. Time se smanjuje financijska barijera za ulaganje u održive tehnologije.

Solarni paneli | Foto: Pexels.com

Socijalna komponenta i uvjeti prijave

- Posebno želim naglasiti i socijalnu komponentu ovog javnog poziva - uključujemo kućanstva u riziku od energetskog siromaštva. Upravo tim građanima omogućujemo višu razinu sufinanciranja, i to do 70 posto, čime želimo postići da energetska tranzicija ne bude privilegij, već pravo dostupno svima, rekao je direktor Balen te istaknuo kako je Fond zadnjih par godina sufinancirao ugradnju oko 15 tisuća fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama.

Ova brojka, kaže, potvrđuje kontinuirani rast interesa za solarne sustave. Ujedno pokazuje i učinkovitost dosadašnjih programa sufinanciranja. Socijalna komponenta dodatno naglašava inkluzivnost energetske tranzicije. Time se sprječava produbljivanje energetskog jaza među građanima.

Vlasnici ili suvlasnici

Žarko Latković, voditelj Fondove Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije pojasnio je kako se na poziv mogu prijaviti građani koji su vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća i u njima imaju prebivalište, uz uvjet da je objekt zakonit i da ispunjava propisane tehničke uvjete.

U slučaju ugradnje dizalica topline, kuća mora imati odgovarajući energetski razred odnosno najmanje C u kontinentalnoj ili B u primorskoj Hrvatskoj. Pozvao je predstavnike zainteresirane javnosti da najkasnije do 7. svibnja 2026. godine dostave svoje prijedloge i komentare na predloženi nacrt javnog poziva.

kućna elektrana | foto: pixabay

Dodatni poticaji za gospodarstvo

Ministrica Vučković predstavila je i Poziv za dodjelu sredstava Modernizacijskog fonda - Dekarbonizacija i modernizacija toplinskih sustava za grijanje i/ili hlađenje vrijedan 80 milijuna eura namijenjen poduzetnicima. Cilj tog poziva je ulaganje u proizvodnju i skladištenje toplinske energije iz obnovljivih izvora, povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje korištenja fosilnih goriva u postojećim toplinskim sustavima.

Podnositelji projektnih prijedloga mogu ostvariti bespovratna sredstva do 30 milijuna eura, ovisno o vrsti mjere i veličini poduzeća. Ovaj program predstavlja značajan poticaj industriji i poslovnom sektoru. Ulaganja u energetsku učinkovitost postaju ključ konkurentnosti.