Slupan bager ili oštećena nova građevina: Kada radnik može odgovarati za štetu nastalu poslodavcu?

Puno se priča o ozljedama na radu zbog kojih bauštelci završavaju na sudovima s poslodavcima. No što kada je priča obrnuta, odnosno kada radnik za vrijeme radnog vremena svojim ponašanjem i djelovanjem nanese štetu poslodavcu? Bilo da je riječ o oštećenom stroju, materijalu ili već završenom djelu posla, odvjetnica Blaženka Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici, objašnjava u kojim slučajevima poslodavac od radnika može tražiti nadoknadu štete.

Odgovornost radnika za štetu nanesenu poslodavcu propisana je Zakonom o radu pa tako poslodavac temeljem ovog zakona ima pravo od radnika potraživati naknadu za štetu, a pod određenim zakonom propisanim uvjetima radnik je dužan takvu štetu i naknaditi.

Naime, zakon kaže da radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. Ako je više radnika pak uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Iznos naknade štete

Ako bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove, može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete. Štetne radnje i naknade u ovom kontekstu mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom veća od utvrđenog iznosa naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.

Podijeljena krivnja za štetu

Situacije u kojima poslodavcu može nastupiti štete su razne. Tako je, primjerice, u situaciji kada je došlo do prevrtanja vučnog vozila i ozljeđivanja radnika, a posljedično i oštećenja vozila koje je vučno vozilu prevozilo, nastupila šteta i radniku i poslodavcu.

– U postupku je međutim utvrđivano da je vučno vozilo bilo premale nosivosti u odnosu na bager, te je navedenu činjenicu inspektor rada utvrdio na temelju podataka koje je poslodavac dostavio. Navedena okolnost je u konkretnom slučaju odlučna za nastanak štetnog događaja, odnosno odgovornost poslodavca, obzirom je nije pridržavao odredbi Zakona o zaštiti na radu, kojim je propisano da poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova, objašnjava odvjetnica Musulin.

Što znači da je osnova za potraživanje naknade za štetu da je poslodavac osigurao da strojevi, uređaji i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Kao i da se strojevi, uređaji i osobna zaštitna sredstva ne smiju staviti u uporabu ako nisu izrađeni u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.

Ništa bez zaštite na radu

Za nastanak spomenute nesreće u kojem je oštećen stroj bitno je da li se radnik  pridržavao odredbi Zakona o zaštiti na radu, a prije svega članka kojim je propisano da poslodavac mora osigurati odgovarajuću zaštitu. Dok iz mišljenja inspektora proizlazi da je štetni događaj posljedica korištenja neadekvatnog teretnog vozila za prijevoz mini bagera čime je stvorena potencijalna opasnost koja je kritičnog dana prerasla u stvarnu i dovela do prevaljivanja mini bagera.

– Naime, zbog tehničkih karakteristika, mini bager nije smio biti prevožen teretnim vozilom, a kada je već do toga došlo, onda je poslodavac trebao osigurati istovar na ravnoj i čvrstoj podlozi na kojoj uz primjerenu stabilizaciju tovarnog prostora ne bi došlo do prevaljivanja. Poslodavac je dakle znao i morao znati da je teretno vozilo neodgovarajuće za prijevoz mini bagera. Međutim, tuženik je stavio u uporabu neodgovarajuće strojeve, ta na taj način  stvorio potencijalnu opasnost, te pristao na štetne posljedice, objašnjava odvjetnica.

Zaključak je da ukoliko je radnik pri izvođenju radnog procesa postupao sukladno uputama poslodavca, te koristio sredstva rada koja mu je na raspolaganje stavio poslodavac onda nema uvjeta koje su propisane zakonom za naknadu štete koja je uzrokovana radnjom radnika.

– Znači ukoliko je poslodavac neadekvatno organizirao radni proces, takav propust ne može se pripisati radniku, kaže odvjetnica.

Važan faktor i zdravstveno stanje radnika

Nakon nastanka nesreće i ozljeđivanja na mjesto nesreće izlazi inspekcija rada i djelatnici policije. Ukoliko je radi navedenog događaja vođen prekršajni postupak odnosno ukoliko je inspekcija rada utvrdila propuste poslodavca jer je radnik obavljao poslova s posebnim uvjetima radu koji nije ispunjavao uvjete za obavljanje tih poslova jer nije upućen na ponovnu provjeru zdravstvenog stanja. A potom i na ponovnu provjeru psihičke sposobnosti, pa mu uvjerenje o radnoj sposobnosti nije mu izdano slijedom nije bio zdravstveno sposoban za poslove s posebnim uvjetima rada.

Dakle, ako je do nesreće i nastupanja štete došlo uslijed zdravstvenog stanja radnika koje on nije skrivio, u takvom slučaju nema uvjeta za tražbinu poslodavca. Takvo je stajalište sudske prakse, a dobar primjer je odluka Županijskog suda u Bjelovaru iz listopada 2010. godine.

‘Nema skrivljenog postupanja (krajnje nepažnje) radnika kada je do štetnog događaja došlo zbog umora radnika, smanjenja njegove pažnje i pada koncentracije, ako je sve to direktna posljedica neadekvatne ili loše organizacije procesa rada poslodavca, pa u tom slučaju ne postoje ni pretpostavke odštetne odgovornosti radnika poslodavcu’, stoji u obrazloženju.

Regresna odgovornost radnika

Ukoliko je uslijed procesa rada nastupila šteta nekoj trećoj osobi, koja nije zaposlena kod istog poslodavca, primjerice radniku druge firme, prolazniku ili kupcu, tada poslodavac štetu koju isplati tom oštećeniku može tražiti da radnik vrati. Navedeno je regulirano Zakonom o radu, a tu govorimo o regresnoj odgovornost radnika.

– Radnik koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete, kaže odvjetnica Musulin.

Doznajte ovdje sve o velikoj akciji porezne uprave u građevini.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.