Gradi se posvuda: Neupitno je da radovi ne staju, no je li se u 2023. više trošilo na nove kvadrate?

Nekad se čini da su u većim gradovima u Hrvatskoj dizalice postale novi dio vizure. Nerijetko čujemo te i sami ‘vrtimo’ poštapalice kako gradnja ne staje, ali što kažu podaci – je li uistinu tako? Iako se u 2024. gradilo nešto više u odnosu na godinu ranije, pojedini faktori ipak ukazuju na to da se u 2023. događao ‘građevinski boom’. Iako je i u prošloj godini zabilježen porast gradnje, stabilniji je i sporiji, a koliko su vrijedni svi novi kvadrati izgrađeni prošle godine?

Posvuda se gradi kao ludo. Je li ovo činjenica ili mit? Najnoviji statistički podaci o ishođenim građevinskim dozvolama pokazuju pomalo dvosmislene rezultate i stavljaju uvaženu frazu na test.

Naime, dok podatak da je u studenom 2024. godine izdano čak 8,3 posto manje dozvola u odnosu na godinu ranije zbunjuje, statistika pokazuje kako je od siječnja do studenog prošle u odnosu na pretprošlu godinu ipak izdano 2,7 posto više dozvola. Evo kakva je situacija bila u 2023., a kakva u 2024. i znače zabilježeni podaci.

Ovo je u stvari bio ‘boom’

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ne lažu. Prema brojkama, u studenome prošle godine izdano je 1.010 građevinskih dozvola. To je više od 8 posto manje u odnosu na godinu prije.

U studenome 2023. izdane su 1.102 građevinske dozvole, što je pak za nevjerojatnih 23 posto više u odnosu na studeni 2022.. Ukupan broj izdanih dozvola u 2023. za razdoblje od siječnja do studenog u 2022. bio je čak 5,9 posto veći.

S druge strane, dok je u studenom 2023. godine indeks izgradnje iznosio 111,7, u istom mjesecu 2024. godine iznosio je 92,6 posto. K tome, indeks 2023. za razdoblje od siječnja do studenog 2023. godine iznosio je 105,2, a za isto razdoblje godinu kasnije bio je 103,3, znači bio je nešto niži. Kako god da se okrene, osim ukupnog malog porasta broja izdanih građevinskih dozvola od siječnja do studenog 2024. u odnosu na 2023. te uzimajući u obzir podatke za 2022., podaci ukazuju na to da se 2023. prilično puno gradilo.

Što se kad gradilo?

Dok se u 2023. prilično gradilo, rast se ipak nastavlja, ali sporo i vrlo stabilno. Govori li se pak o vrsti izgrađenih građevina, i tu se razlikuje statistika za posljednju i godinu prije.

Dok podaci pokazuju kako su u 2023. u 71,2 posto slučajeva izdane dozvole za izgradnju novih zgrada, u 2024. postotak je znatno viši, čak 86,6 posto. Znači da se u 2023. više radilo rekonstrukcije, dok je u prošloj godini nesumnjivo dominirala novogradnja.

Ode li se korak dalje i razmotri detaljnije podatke Državnog zavoda za statistiku za studeni 2024., u 71 posto slučajeva gradile su se nove zgrade, a u 15,6 posto slučajeva se rekonstruiralo postojeće. Još 13,4 posto dozvola izdano je za rekonstrukciju ili pak izgradnju ostalih građevina.

Potrošnja za zgrade i druge građevine

Po pitanju ‘trošenja’, još uvijek za studeni 2024., brojke pokazuju da je od ukupnog procijenjenog iznosa za izvedene radove, 62,4 posto ukupne vrijednosti ‘otišlo’ je na izgradnju novih zgrada. Stare zgrade su se rekonstruirale za 16,6 posto ukupne procijenjene vrijednosti, dok je preostalih 21 posto vrijednosti potrošeno bilo na rekonstrukciju starih, bilo na izgradnju novih zgrada.

Ukupna vrijednost radova za sve građevine za koje su izdane građevinske dozvole je 566.150 eura. Prema podacima, izdano je dozvola za ukupno 1.875 stanova, odnosno za korisnu površinu od ukupno 177.868 četvornih metara. Od toga 171.696 kvadrata novogradnje.

Za usporedbu, u razdoblju od siječnja do studenog 2024. godine, ukupno je izdano 10.865 građevinskih dozvola. Od tog broja, izdano je 8.620 građevinskih dozvola za novogradnju i 2.245 za rekonstrukcije.

Prema podacima, vrijednost građevina za koje su ishođene građevinske dozvole je predviđena na 6.355.718 eura. Smatra se da je ishođeno dozvola za ukupno 18.863 novih korisnika, odnosno za izgradnju 1.794.359 kvadrata.

Ovdje doznajte koji zabrinjavajući trend na tržištu nekretnina bi mogao zbuniti baš sve i zabrinuti potencijalne kupce.