Osijek na dvije stolice: Stigla packa iz EU, 10.000 tona betona ne može se izliti uz zaštićeno područje

Osječani su krenuli u borbu protiv izlijevanja 7.000 do 10.000 tona betona na posljednji neurbanizirani, zeleni komad obale Drave u Osijeku. I daleko su stigli – danas je građanska inicijativa ‘Za zeleni Pampas’ iz Osijeka, na inicijativu grupacije zelenih, dobila jednoglasnu podršku Europskog parlamenta protiv masovne betonizacije obale rijeke Drave, objava je to Gordana Bosanca iz osječkog ogranka stranke Možemo!, koja je jučer podigla je veliku prašinu.

Riječ je o zahvatu koji bi, kako objašnjava Bosanac, doveo do značajne betonizacije zelenog pojasa Pampasa uz Dravu u Osijeku, prostora od iznimne važnosti za više od 100.000 građana. Ističe se i kako se područje nalazi u neposrednoj blizini Natura 2000 i UNESCO-om zaštićenih zona te ima veliku ekološku vrijednost.

U ovom je kontekstu posebno nezgodno što su radovi na prvoj fazi projekta, Neptun, kojemu se dio građana protivi, već započeli. Danas je to gradilište zajednice izvođača koja je dobila ovaj posao, a koju čine tvrtke Hidrogradnja i Osijek-Koteks. Valja svakako dodati kako su investitori projekta Hrvatske vode i Grad Osijek, dok bi nadzor trebao provoditi Zavod za urbanizam i izgradnju iz Osijeka. Projektant je Hidroing.

Pampas, Osijek | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Mega projekt

Sporno područje Pampas dio je mega-pothvata u Osijeku – dugoočekivanog nastavka šetnice uz Dravu od Neptuna u središtu Osijeka prema zapadu, do Višnjevca. Završetkom projekta slavonska metropola dobila bi šetnicu duž cijele svoje istok–zapad linije te bi se izravno povezalo sedam gradskih četvrti pješačkom i biciklističkom stazom, uz priključke za ostatak grada.

Građevina je infrastrukturne namjene vodno-gospodarskog sustava, a obaloutvrda i zemljani nasip infrastrukturne su građevine čija je svrha zaštita od štetnog djelovanja voda. Površina obuhvata zahvata iznosi 9.366,53 kvadrata.

Radovi se dijele na tri etape – Neptun, Stadion i Nasip Višnjevac – Pampas. Izvođači radova za dionicu Neptun već su na gradilištu koje je, uz veliku pompu, otvoreno 20. ožujka 2026., odnosno prije nepunih mjesec dana.

Područje Pampasa dio je obale Drave koji je omiljeno kupalište i mjesto okupljanja građana Osijeka te predstavlja zelenu oazu urbanog prostora. Ističe se kako bi se realizacijom projekta na toj lokaciji izlilo sedam do deset tisuća tona betona, čime bi se ova oaza pretvorila u urbani toplinski otok.

Pampas, Osijek | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Hodogram projekta

Prema glavnom projektu, dionica Neptun proteže se od završetka postojeće obaloutvrde do postojeće rampe za spuštanje čamaca. Ovdje će se obaloutvrda nastaviti na postojeću, uz zadržavanje karakterističnih kota krune nožice, srednje grede, vijenca obaloutvrde te zaštitnog zida.

Dionica Stadion prostire se od postojeće rampe za spuštanje čamaca do zahvata vode Pampas, podno Opus Arene. Na dionicu Stadion nastavlja se posljednja etapa – Nasip Višnjevac, od zahvata vode Pampas do završetka trase u naselju Višnjevac. Cijelim ovim potezom predviđeno je oblikovanje i uređenje postojećeg nasipa Višnjevac.

Trasa postojećeg nasipa zadržava se i vodi sve do uklapanja u lokalnu prometnu mrežu najsjevernijeg dijela naselja Višnjevac. U zoni kontakta nasipa s naseljem, po kruni nasipa oblikovat će se okupljalište tipa trga, hortikulturno uređeno.

Ukupna duljina uređenog nasipa na ovoj dionici iznosi približno 2.400 metara. Obuhvaća konstrukciju pješačke i biciklističke staze, kao i zeleni pojas na kruni nasipa, bez zahvata uređenja same obale.

Pampas, Osijek | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Europska podrška

Na jučer održanoj sjednici, temeljem predstavke koju je Odboru za predstavke Europskog parlamenta (PETI) uputila građanska inicijativa ‘Za zeleni Pampas’, Odbor je zatražio od Europske komisije da se službeno očituje o projektu, u skladu s važećim propisima i zahtjevima građana.

Dodatno, Odbor će kontaktirati nadležna tijela u Hrvatskoj i zatražiti dodatna pojašnjenja o projektu i njegovu utjecaju na okoliš i kvalitetu života u Osijeku.

- Jednoglasnom podrškom Odbora poslana je jasna poruka – potrebno je službeno očitovanje o projektu prije bilo kakve betonizacije obale Drave, umjesto oslanjanja isključivo na postojeći elaborat koji je izradio sam investitor. Svaki projekt koji zahvaća osjetljiva područja poput mreže Natura 2000 mora se temeljiti na potpunoj, neovisnoj i transparentnoj procjeni utjecaja na okoliš, stoji u priopćenju Ureda zastupnika stranke Možemo! u Europskom parlamentu, Gordana Bosanca.

Dodaje se kako ova odluka dolazi jer je postojeći elaborat, koji je projektu dao pozitivnu ocjenu, izradila ista tvrtka koja je osmislila projekt.

- To zahtijeva dodatno očitovanje o projektu u skladu s europskim propisima i zahtjevima građana, s čime su se složili svi politički klubovi Odbora kada su inicijativu jednoglasno podržali, navodi se u priopćenju.

Pampas, Osijek | foto: baustela.hr / Ivana Solar

‘Ne čini štetu’

Podsjetimo, inicijativa ‘Za zeleni Pampas’ u studenom prošle godine uputila je službenu predstavku Odboru za predstavke Europskog parlamenta (PETI), tražeći provjeru zakonitosti i usklađenosti projekta obaloutvrde na desnoj obali Drave na dionici između 22,5. i 24,5. kilometra rijeke te nasipa Višnjevac – Osijek.

Predstavkom je Europski parlament pozvan da preporuči privremenu obustavu projekta dok se ne utvrdi njegova usklađenost s europskim propisima, kao i izmjenu projekta u skladu sa zakonodavstvom o obnovi prirode i načelom ‘Ne čini štetu’ (DNSH), koje zahtijeva rješenja utemeljena na prirodi i klimatskoj otpornosti.

Inicijativa upozorava da projekt, koji provodi javna tvrtka Hrvatske vode, predviđa betoniranje oko jednog kilometra prirodne riječne obale unutar područja mreže Natura 2000 i uz granicu Regionalnog parka Mura-Drava, i to bez provedene cjelovite procjene utjecaja na okoliš (EIA).

Time se dolazi do paradoksa - isti investitor dobiva potporu EU za renaturalizaciju nekoliko kilometara uzvodno, dok nizvodno, uz podršku Ministarstva okoliša i zelene tranzicije, betonira istu tu obalu.

- Svi klubovi u Odboru bezrezervno su nas podržali, prepoznajući da je riječ o nadstranačkom pitanju kvalitete života i naše budućnosti, jer se gradi u tri zone zaštite prirode: Natura 2000, Regionalni park Mura-Drava i UNESCO-ov pentalateralni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Ovo je pitanje dosljednosti i spremnosti građana da aktivno sudjeluju u odlučivanju o svojoj zajednici. Nismo protiv gradnje, ulaganja i razvoja, već želimo da ono bude u skladu s održivim pristupima i klimatskim promjenama, istaknuo je Mirko Andrić ispred inicijative ‘Za zeleni Pampas’.