S dva mjeseca zakašnjenja kraju je privedena mukotrpna obnova jednog od najvažnijih nadvožnjaka na zapadu Zagreba. Bilo je puno izazova.
15:26 95 d 10.04.2026
vijadukt Drežnik, sanacija sustava odvodnje | Foto: EOJN, Vlada RH
Osnovni problem je u tome što se oborinska voda na pojedinim mjestima više ne odvodi pravilno kroz cijevi, već se slijeva po konstrukciji.
Sanacija infrastrukture često nije vidljiva na prvi pogled, ali upravo takvi zahvati imaju gotovo pa presudnu ulogu u dugotrajnosti i sigurnosti velikih objekata. Jedan takav primjer je sustav odvodnje vijadukta 'Drežnik' na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, gdje su se tijekom godina pojavili brojni problemi koji zahtijevaju temeljitu tehničku sanaciju. Iako je vijadukt relativno nov (izgrađen 2001. godine), sustav odvodnje nije se obnavljao, što je dovelo do oštećenja i smanjene funkcionalnosti.
Osnovni problem je u tome što se oborinska voda na pojedinim mjestima više ne odvodi pravilno kroz cijevi, već se slijeva po konstrukciji. Takvo nekontrolirano otjecanje uzrokuje koroziju betona i armature, što dugoročno može ugroziti stabilnost objekta. Upravo zato cilj sanacije nije samo popravak cijevi, već zaštita cijele konstrukcije. Za to je raspisan i javni natječaj u vrijednosti od 660.000 eura.
S dva mjeseca zakašnjenja kraju je privedena mukotrpna obnova jednog od najvažnijih nadvožnjaka na zapadu Zagreba. Bilo je puno izazova.
15:26 95 d 10.04.2026
Detaljnim pregledima utvrđeno je da je najveći dio glavnih cijevi u relativno dobrom stanju, ali su kritične točke spojevi i priključci. Na više mjesta cijevi su se jednostavno razdvojile ili ispale iz spojeva, dok su spojevi između različitih promjera izvedeni nepravilno, bez odgovarajućih prijelaznih elemenata.
Poseban problem predstavljaju vertikalne cijevi koje spajaju slivnike s glavnim vodom - čak oko 80 posto njih je u lošem stanju. One su često korodirane ili odvojene, pa voda umjesto u sustav odlazi po konstrukciji.
Uz to, na dilatacijama (mjestima gdje se most 'miče' zbog temperature) postojeći spojevi ne mogu pratiti pomake, pa dolazi do pucanja i curenja. Jednostavno rečeno, sustav funkcionira kao lanac, iako je većina karika dobra, slabosti na spojevima uzrokuju da cijeli sustav ne radi kako treba.
Sanacija će se izvoditi tako da se postojeći sustav djelomično rastavi i zamijeni novim elementima na kritičnim točkama. To znači da će se oštećeni dijelovi cijevi izrezati, ukloniti i zamijeniti novima, uz korištenje kvalitetnijih spojeva i materijala.
Jedna od ključnih promjena je ugradnja fleksibilnih spojeva (od materijala poput EPDM-a) koji mogu 'raditi' zajedno s konstrukcijom. Za razliku od starih krutih spojeva, oni omogućuju pomicanje mosta bez pucanja cijevi. Također će se ugraditi posebni prijelazni komadi za spajanje cijevi različitih promjera, što ranije nije bilo adekvatno riješeno.
Na mjestima gdje su priključci slivnika oštećeni, ugradit će se novi T-komadi, što u praksi znači da će se glavna cijev otvoriti i umetnuti novi spoj koji pouzdano povezuje odvod sa glavnim vodom. Uz to, dodavat će se i revizijski otvori koji omogućuju lakše čišćenje i održavanje sustava u budućnosti.
Važno je naglasiti da se svi radovi izvode na visini, i to ispod konstrukcije, zbog čega će se koristiti specijalne platforme i vozila za rad na visini do 15 metara. Prije samih radova potrebno je očistiti teren i omogućiti pristup opremi.
Nakon završetka radova, sustav neće biti samo 'pušten u rad', već će proći detaljna ispitivanja. Provjeravat će se vodonepropusnost cijevi prema propisanim normama, a dodatno će se provoditi i inspekcija kamerama (CCTV) kako bi se utvrdilo da su svi spojevi pravilno izvedeni i da nema skrivenih problema.
Tijekom cijelog procesa radove će pratiti nadzorni inženjeri, a svi materijali i postupci moraju zadovoljiti stroge tehničke norme. Time se osigurava da sanacija nije samo kratkoročno rješenje, već dugoročna investicija u sigurnost i trajnost objekta.
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 1 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 6 d 08.07.2026
Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 25 d 19.06.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 20 d 24.06.2026
Gradi se akvadukt na novoj brzoj cesti, bit će dug 40 metara i smanjiti troškove
Nova konstrukcija s dva raspona osigurat će kontinuitet komunalne infrastrukture na važnom gradilištu brze ceste. Radi se na trasi Trogir-Omiš.
12:32 88 d 17.04.2026
Na cesti kolone turista, a uz nju mega bauštela: Gradi se novi ulaz u Pulu od 19 milijuna eura
Jedna od najvećih posebnosti gradilišta jest činjenica da se radovi trenutno izvode uz svakodnevni intenzivan promet.
16:59 1 h 14.07.2026
Veliko slavlje u novom dalmatinskom tunelu! Nakon dvije godine iskopa probijen Kozjak
Tunel Kozjak predstavlja središnji objekt buduće brze ceste koja će povezati čvor Vučevica na autocesti A1 s Kaštelima i Splitom.
14:18 1 d 13.07.2026
Sprema se produžetak ulice na Bundeku: Rotor koji je vodio u zelenilo napokon će dobiti puni smisao
Kod Bundeka se priprema nastavak Ulice Vojina Bakića, s novom cestom, parkiralištima, nogostupima, rasvjetom i boljom prometnom povezanošću cijelog na
12:41 1 d 13.07.2026
Trebala bi postati novo 'južno prometno čvorište' prema koridoru Torino - Milano - Rim - Salerno.
17:13 4 d 10.07.2026