U idućoj fazi razvoja željeznice, Hrvatska će dobiti nove tunele: Ovo su najveći projekti

Izgradnja tunela ubraja se u kompleksnije građevinske zahvate, no unatoč visokoj cijeni i dužoj izvedbi tih projekata, tuneli - bilo cestovni, bilo željeznički - prave značajnu razliku u vremenu putovanja. U nadolazećem razdoblju, u Hrvatskoj se planira nekoliko novih željezničkih tunela, a tri projekta su posebno značajna. Riječ je o tunelu u sklopu obilaznice Bibinje, željezničkom tunelu kroz Ćićariju i, konačno, novim tunelima koji bi se gradili na trasi nove nizinske pruge između Zagreba i Rijeke. Iz HŽ Infrastrukture su otkrili planove i trenutne faze pojedinih projekata. 

Novi tunel kroz planinu

O novoj pruzi kroz planinu Ćićariju pisali smo u svibnju ove godine, kada je naručitelj, HŽ Infrastruktura, s odabranom zajednicom Rijekaprojekta i DB Engineering & Consultinga sklopio ugovor za izradu studijske dokumentacije te idejnog projekta, s ishođenjem lokacijske dozvole za taj projekt.

Projekt je to koji je u planovima već 30 godina, a svojevremeno, početkom 1990-ih, tadašnji predsjednik Franjo Tuđman već je otvarao gradilište koje bi puno značilo Istri, kao i ostatku Hrvatske. Desetljećima kasnije, planiranje ipak kreće ispočetka, a iz HŽ Infrastrukture potvrđuju da je nedavno pokrenuta izrada nove studijske dokumentacije te idejnog projekta. 

Kako navode, nakon potpisivanja ugovora u svibnju ove godine, rok za izradu dokumentacije je 2029. godina. Pojašnjavaju da projekt primarno predviđa analizu i razradu rješenja  spoja kolodvora Lupoglav i Jurdani, odnosno spoja pruga državna granica-Buzet-Pula i državna granica-Šapjane-Rijeka.

Na taj način, dodaju, ostvarila bi se nužna željeznička veza koja nedostaje u ovom dijelu Hrvatske. Zahvat se nalazi na području Istarske i Primorsko-goranske županije, na području općina Matulji, Lanišće i Lupoglav, gradova Opatija i Buzet te unutar granica Parka prirode Učka, napominju. 

Mreža u Istri | foto: EOJN (snimka zaslona)

Nova pruga do 2050.

Dodaju kako se na planiranoj trasi predviđa izgradnja tunela dugog oko 15 kilometara, te vijadukta dugog četiri kilometra, što ovisi o tome kako će biti definirana konačna trasa. Treba još utvrditi širinu objekta, broj cijevi, uzdužni i poprečni proffil, te izraditi ostale projektne analize i do kraja definirati isplativost ulaganja. Pruga je, otkrivaju, predviđena za teretni i putnički promet. 

- Tim zahvatom omogućilo bi se direktno putovanje vlakom na području Hrvatske, bez prolaska kroz Sloveniju ili presjedanja putnika na autobuse u Rijeci i Lupoglavu, čime bi se istarski poluotok spojio željeznicom s ostatkom Hrvatske, dodaju u odgovoru na naš upit iz HŽ Infrastrukture. 

Važno je istaknuti da je prostorno-planskom dokumentacijom definiran koridor planirane željezničke pruge, prema novoj europskoj Uredbi o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) iz 2024., izgradnja tunela Ćićarija uvrštena je u sveobuhvatnu mrežu zajedno s dionicama postojeće regionalne i lokalne pruge u Istri s ciljem dovršetka do 2050. godine. 

Za izmještanje pruge ishođena dozvola

Tunel koji će svakako biti manjih razmjera, ali se možda baš zbog toga može brže očekivati, tunel je koji bi se gradio u okviru projekta nove željezničke obilaznice u Bibinjama. Iz HŽ Infrastrukture pišu, za projekt izmještanja željezničke pruge iz naselja Bibinje upravo je ishođena lokacijska dozvola. Ipak, u ovom trenutku nije moguće precizirati kada bi mogli krenuti radovi niti rok njihova završetka jer će dinamika realizacije ovisiti o ishođenju dozvola i financijskim sredstvima, kako dodaju.

- Projektom je predviđena izgradnja nove obilazne trase jednokolosiječne željezničke pruge u duljini od približno osam kilometara, novog tunela ispod brda Križ u duljini od oko tri kilometra te novog teretnog kolodvora Gaženica. Tunel predstavlja najznačajniji građevinski objekt na trasi, a omogućuje vođenje nove trase izvan naseljenog područja uz zadržavanje povoljnih geometrijskih elemenata pruge i projektirane brzine prometovanja, napominju važnost ovog projekta. 

Kako će izgledati ovaj tunel? 

Idejni projekt u tunelu predviđa servisni tunel, vertikalno okno za ventilaciju i evakuaciju, a i ukupno četiri mjesta za spašavanje, pišu iz HŽ Infrastrukture. Mjesta za spašavanje, dodaju, povezana su s pristupnim cestama, s postojećom cestovnom mrežom te su opremljena priključcima vode, električne energije i telekomunikacijske infrastrukture. 

- Projektirano rješenje uključuje sustave ventilacije, vatrodojave, sigurnosne rasvjete, videonadzora, razglasa, komunikacije u slučaju nužde te hidrantsku mrežu. Evakuacijski izlazi raspoređeni su tako da se osigurava učinkovita evakuacija putnika i pristup interventnim službama u slučaju izvanrednog događaja. Detaljna trasa i tehnička rješenja definirat će se kroz glavni projekt, dodaju.

Projekt željezničke zaobilaznice naselja Bibinje | Foto: HŽ Infrastruktura, MZOZT

Najveći željeznički projekt

I za kraj, najveći projekt željeznice, odnosno nova nizinska pruga dionica Karlovac-Skradnik i Skradnik-Krasica-Tijani, očekivano isto tako zahtijeva probijanje novih željezničkih tunela. Iz HŽ Infrastrukture nam pišu da u trenutnoj fazi traju izrade idejnog projekta, a zahtjeve za ishođenje lokacijske dozvole trebalo bi podnijeti do kraja ove godine. 

U isto vrijeme, traje postupak javne nabave za uslugu Tehničke pomoći za nabavu i provedbu takozvane Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge, odnosno dviju spomenutih dionica. Da je raspisan mega konzultantski natječaj za ovaj projekt, temeljen na Alliance modelu, pisali smo u veljači ove godine, a iz HŽ Infrastrukture napominju da je riječ o suvremenom modelu ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata, koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. 

- Novim modelom gradnje želimo izbjeći dosadašnja iskustva s dugotrajnim procesima, prvenstveno javne nabave, čime se broj postupaka smanjuje na jedan. To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konzultante čija će dužnost biti pripremiti i provesti budući postupak javne nabave za izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazi projektiranja i radova na izgradnji nizinske pruge. Ovaj korak je nužan budući da spomenuti model do sada nije korišten u Republici Hrvatskoj te će projekt nizinske pruge predstavljati prvu primjenu takvog pristupa u nacionalnome infrastrukturnom sustavu, napominjući da se o točnoj vrijednosti radova, izvoru financiranja te roku izgradnje još ne može govoriti, već će se definirati nakon izrade glavnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove. 

Čak 30 objekata na trasi

S obzirom na to da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikog broja pružnih objekata: više od 30 vijadukata i tunela. Među njima će biti i najdulji tunel u Hrvatskoj dug 14 kilometara koji će prolaziti kroz masive Velike Kapele. Za usporedbu, najduži cestovni tuneli u Hrvatskoj Sveti Rok i Mala Kapela dugi su svaki oko šest kilometara. Olakotna okolnost je što će se graditi potpuno nova trasa od Karlovca do Tijana tako da neće biti prometa, što inače predstavlja najveći izazov kod radova na željeznici, podsjećaju iz HŽ Infrastrukture.

Dodaju, nova trasa pruge neophodna je kako bi novoizgrađeni terminal Rijeka Gateway dobio svoj puni smisao, tj. kako bi što više tereta iz luke Rijeka do Mađarske i srednje Europe stizalo željeznicom. Njezinom izgradnjom znatno će se povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa, omogućiti prometovanje vlakova duljine 750 metara, što otvara mogućnosti daljnjeg razvoja lučkog bazena Rijeka, pa i proširenje luke na otoku Krku (Omišalj), čime bi riječka luka ostvarila primat među lukama sjevernog Jadrana, zaključuju na naš upit.

Kraća i brža pruga do Rijeke

Iz HŽ Infrastrukture naglašavaju da je nova nizinska pruga dio triju značajnih transeuropskih prometnih koridora. To su koridori Mediteranski, Baltičko more-Jadransko more i koridor Zapadni Balkan-istočni Mediteran, koji povezuju luku Rijeka s Mađarskom i ostalim srednjoeuropskim državama.

Duljina pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će približno 175 kilometara, odnosno skratit će se za 56 kilometra u odnosu na postojeću duljinu. Planirana dvokolosiječna pruga bit će elektrificirana, projektirana za brzine do 160 kilometara na sat, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište.