Stižu stroža pravila za građevinske projekte! BIM postaje standard, a bitno raste odgovornost projektanata

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je u javno savjetovanje Prijedlog Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina, jedan od podzakonskih propisa koji se donose na temelju novog Zakona o gradnji. Savjetovanje je otvoreno 4. kolovoza i traje 30 dana, odnosno do 3. rujna 2026. godine, a Ministarstvo je pozvalo zainteresiranu i stručnu javnost da putem portala eSavjetovanja dostavi svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe.

Novi pravilnik dolazi nakon što je početkom godine na snagu stupio novi Zakon o gradnji, objavljen u Narodnim novinama 155/25, kojim je započeo novi regulatorni okvir za gradnju u Hrvatskoj. Ministarstvo sada kroz niz podzakonskih akata detaljnije uređuje njegovu provedbu, među ostalim i pravila koja se odnose na sadržaj i opremanje projekata građevina.

Riječ je o propisu važnom za projektante, arhitekte, inženjere, investitore i druge sudionike u gradnji jer se njime uređuju pravila prema kojima se izrađuje i oprema projektna dokumentacija. Ovdje treba reći i da je dosadašnji Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina donesen 2019., s izmjenama iz 2020. godine.

Najvažnija promjena je prelazak na digitalni i međusobno usklađeni projekt, uz BIM kao novi standard za većinu građevina te jasnije povezivanje glavnog i izvedbenog projekta, stručnih elaborata i različitih projektantskih struka. Istodobno raste važnost odgovornosti projektanata za cjelinu projekta, dok elektroničko potpisivanje, povezivanje s eDozvolom i preciznije definiranje dokumentacije za različite vrste građevina trebaju pratiti novi sustav gradnje.

Nova pravila za projektiranje

Prijedlog novog Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina nije tek tehničko osvježavanje propisa iz 2019. godine, nego njegova prilagodba novom Zakonu o gradnji i digitaliziranom sustavu projektiranja. Među najvažnijim promjenama su projektiranje u BIM okruženju, nova pravila za glavni i izvedbeni projekt te snažnije povezivanje različitih struka i dijelova projektne dokumentacije.

Mijenja se i način na koji se projekt povezuje s geodetskim podacima, elaboratima, posebnim uvjetima i drugim podlogama potrebnima za gradnju. U odnosu na postojeći sustav, naglasak se tako pomiče s formalnog sadržaja pojedinih mapa prema digitalnom, međusobno usklađenom projektu građevine.

mjerenje | foto: Freepik

BIM ulazi u projektiranje

Jedna od najvećih promjena proizlazi iz obveze projektiranja u BIM okruženju, koju uvodi novi Zakon o gradnji, a novi Pravilnik treba detaljnije operacionalizirati. BIM će biti obvezan za sve građevine osim manje složenih zgrada te građevina i radova za koje nije potrebna građevinska dozvola.

Dosadašnji Pravilnik poznavao je elektronički projekt i elektroničko potpisivanje, ali BIM nije propisivao kao opći model projektiranja. Za projektantske urede to znači promjenu načina rada, razmjene dokumentacije i koordinacije arhitektonskih, građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih projekata.

Projekt kao usklađena cjelina

Novi regulatorni okvir snažnije naglašava načelo cjelovitog projektiranja, odnosno međusobnu usklađenost svih struka koje sudjeluju u projektu. Projekt se više ne promatra samo kao skup zasebnih mapa, nego kao tehnički usklađena cjelina u kojoj se rješenja arhitekata i inženjera moraju međusobno podudarati.

To je posebno važno u BIM okruženju, gdje različiti projektantski podaci postaju dio zajedničkog digitalnog modela. U praksi se time dodatno otvara pitanje odgovornosti glavnog projektanta i projektanata pojedinih struka za cjelovitost projekta.

Dokumenti | foto: Pixabay

Mijenja se glavni projekt

Novi Pravilnik mora se prilagoditi i novoj podjeli građevina te različitim postupcima izdavanja dozvola koje je uveo Zakon o gradnji. Posebno se razlikuju manje složene zgrade, višestambene zgrade i ostale građevine, pa ni dokumentacija koja se za njih izrađuje više nije jednaka.

Glavni projekt i dalje daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje propisanih zahtjeva, ali njegov sadržaj i uloga ovise o vrsti građevine i postupku koji joj prethodi. Za projektante to znači preciznije razgraničenje što se mora projektirati i dokazati u pojedinoj fazi postupka.

Veća važnost izvedbenog projekta

Izvedbeni projekt dobiva jasnije i važnije mjesto u novom sustavu projektiranja. Novi Zakon propisuje njegovu obveznu izradu za sve građevine osim manje složenih zgrada te građevina i radova za koje nije potrebna građevinska dozvola.

Njime se detaljno razrađuje tehničko rješenje iz glavnog projekta, kojem izvedbeni projekt ne smije biti protivan. Tako se jasnije odvaja dokumentacija potrebna za odobravanje gradnje od projekta prema kojem će izvođači građevinu stvarno izvoditi.

Elektronički projekt kao standard

Digitalizacija uvedena postojećim Pravilnikom dodatno se učvršćuje jer se projekti izrađuju kao elektronički zapisi i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom. Novost nije samo u elektroničkom dokumentu, koji postoji i prema važećem Pravilniku, nego u njegovu povezivanju s BIM-om, eDozvolom i drugim digitalnim sustavima.

Projektna dokumentacija tako sve više postaje skup povezanih digitalnih podataka, a ne elektronička preslika nekadašnje papirnate dokumentacije. Za projektante zato postaju posebno važna pravila o formatima, potpisivanju, izmjenama i dugoročnom čuvanju projekta.

MPGI

Elaborati postaju dio cjeline

Novi sustav snažnije povezuje glavni projekt sa stručnim elaboratima koji služe kao podloga za projektiranje, od geotehničkih i protupožarnih do prometnih, konzervatorskih i elaborata zaštite na radu. Relevantni podaci i zahtjevi iz tih elaborata moraju biti ugrađeni u projektna rješenja, umjesto da elaborati ostanu samo zasebni prilozi.

Ovom izmjenom raste važnost koordinacije između autora elaborata i projektanata različitih struka. Cilj je smanjiti mogućnost da različiti dijelovi dokumentacije sadrže međusobno proturječna rješenja.

Odgovornost projektanata

Kroz najveći dio promjena provlači se pitanje odgovornosti za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekta. BIM, cjelovito projektiranje i povezivanje različitih stručnih podloga dodatno povećavaju potrebu za jasnim razgraničenjem odgovornosti glavnog projektanta i projektanata pojedinih struka.

Pogreška ili neusuglašenost više se ne promatra samo kao problem jedne zasebne mape, nego može utjecati na cjelinu projekta. Upravo bi odredbe o koordinaciji, potpisivanju i odgovornosti zato mogle biti među praktično najvažnijima za arhitektonsku i inženjersku struku.