Master plan za željeznice: Stotine milijuna za pruge iz prošlog stoljeća i nove veze, u igri je i veza s Krkom

Vlada Republike Hrvatske usvojila je sredinom listopada novi Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture do 2030. godine, kojim su definirane ključne mjere i ulaganja u željezničku infrastrukturu tijekom 2026. i 2027. godine. Ukupna vrijednost planiranih aktivnosti iznosi nešto više od 603 milijuna eura, od čega je najveći dio, čak 505,4 milijuna eura, namijenjen obnovi i modernizaciji željezničkih pruga. Za provedbu plana predviđena su sredstva iz državnog proračuna, fondova Europske unije i vlastitih sredstava nadležnih društava.

Donošenjem Akcijskog plana završen je postupak njegova usvajanja te je uspostavljen provedbeni okvir za sljedeće dvije godine. Dokument obuhvaća pet posebnih ciljeva, od financijske održivosti i modernizacije željezničke mreže do povećanja sigurnosti, energetske učinkovitosti i bolje prometne povezanosti.

Iako su definirani nositelji aktivnosti, financijska sredstva i rokovi, stvarni stupanj provedbe pojedinih mjera zasad nije moguće utvrditi na temelju javno dostupnih izvješća. Stoga će ključno pitanje u predstojećem razdoblju biti u kojoj će se mjeri planirana ulaganja pretvoriti u konkretne infrastrukturne projekte i vidljiva poboljšanja željezničkog prometa.

Najviše za obnovu pruga

Najveći dio od ukupno 603 milijuna eura predviđenih novim Akcijskim planom razvoja željezničke infrastrukture odnosi se na obnovu i modernizaciju željezničkih pruga, za što je tijekom 2026. i 2027. godine planirano 505,4 milijuna eura. Od tog iznosa 254,6 milijuna eura predviđeno je za 2026., a 250,8 milijuna eura za 2027. godinu.

Ulaganja obuhvaćaju glavne međunarodne željezničke koridore, ali i pruge od regionalnog i lokalnog značaja. Planom su predviđeni priprema i provedba projekata obnove i modernizacije, izrada studijske i projektne dokumentacije te uklanjanje uskih grla na željezničkoj mreži.

Cilj je povećati kapacitete infrastrukture, omogućiti veće brzine vlakova, skratiti vrijeme putovanja i poboljšati kvalitetu prijevoza. Za provedbu ove mjere nadležna je HŽ Infrastruktura, a njezin je predviđeni rok završetka posljednje tromjesečje 2030. godine.

Tračnice | foto: HŽ Infrastruktura

Glavni željeznički koridori

Među projektima od nacionalnog značaja izdvajaju se željeznički pravci koji povezuju Zagreb sa susjednim državama te glavnim prometnim koridorima Europske unije. Akcijski plan obuhvaća pravac Zagreb – državna granica sa Slovenijom prema Ljubljani, dionicu Zagreb – Dugo Selo te nastavak od Dugog Sela prema mađarskoj granici i Budimpešti.

Među važnim projektima navodi se i pravac Dugo Selo – Novska, koji pripada europskom prometnom koridoru Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Posebno mjesto zauzima željeznička veza Zagreb – Karlovac – Rijeka, ključna za povezivanje kontinentalnog dijela Hrvatske s riječkim prometnim pravcem.

Programom su obuhvaćene i željezničke mreže zagrebačkog i riječkog čvora, čija je modernizacija važna za povećanje kapaciteta i učinkovitosti prometa. Iako su navedeni pravci uključeni u program obnove i modernizacije, Akcijski plan ne donosi pojedinačne iznose ulaganja, precizan opseg radova ni zasebne rokove završetka za svaku dionicu.

Slavonija i Baranja

Među projektima od nacionalnog značaja nalazi se i željeznički pravac od državne granice s Mađarskom, preko Osijeka, do državne granice s Bosnom i Hercegovinom, koji pripada koridoru RH3 i osnovnoj transeuropskoj prometnoj mreži TEN-T. Njegovim uvrštavanjem u program obnove i modernizacije predviđene su aktivnosti usmjerene na razvoj željezničke infrastrukture na području istočne Hrvatske.

U skupini projekata regionalnog i lokalnog značaja navodi se i željeznička pruga Varaždin – Dalj, koja povezuje sjeverni i istočni dio zemlje. Riječ je o pravcima čija bi obnova i modernizacija trebale pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti, povećanju kapaciteta i kvalitetnijem željezničkom prijevozu.

Uz navedene pravce, planom je općenito obuhvaćena i obnova pruga, kolodvora i stajališta. Međutim, dokument ne precizira na kojim će se točno dionicama na području Osijeka i Dalja izvoditi radovi tijekom 2026. i 2027. godine, niti za njih navodi zasebne financijske iznose.

Traju važni radovi na željeznici | foto: Ivanić-Grad

Rijeka, Dalmacija i Istra

Značajan dio planiranih aktivnosti odnosi se na željezničke pravce prema Rijeci i Dalmaciji te obnovu regionalne mreže u Istri. Uz modernizaciju pravca Zagreb – Karlovac – Rijeka i razvoj riječkog željezničkog čvora, Akcijski plan predviđa i aktivnosti povezane s jačanjem željezničke infrastrukture na području luka. Posebno se spominje izrada projektne dokumentacije za dionicu Skradnik – Krasica – Tijani te dokumentacije s idejnim rješenjima za moguću buduću željezničku vezu prema otoku Krku.

Među projektima od nacionalnog značaja na jugu Hrvatske naveden je pravac Oštarije – Knin – Split, uključujući veze Knin – Zadar i Perković – Šibenik. Na regionalnoj i lokalnoj razini predviđena je revitalizacija željezničkih pruga na području Istre, kao i obnova ostalih pruga, kolodvora i stajališta. Za ove aktivnosti nisu zasebno iskazani financijski iznosi po lokacijama, a sredstva za projekte povezivanja luka predviđena su u okviru šire mjere obnove i modernizacije željezničke infrastrukture.

Sigurniji prijelazi i granice

Osim obnove pruga, Akcijski plan predviđa ulaganja u povećanje sigurnosti željezničkog prometa, posebno na križanjima željezničkih pruga s cestama i pješačkim prijelazima. Za unaprjeđenje i modernizaciju tih prijelaza tijekom 2026. i 2027. godine planirano je ukupno 12,3 milijuna eura, a aktivnosti uključuju ugradnju automatskih elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja.

Predviđena je i izrada novog Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza za razdoblje od 2028. do 2032. godine. Posebna mjera odnosi se na prilagodbu graničnih kolodvora zahtjevima schengenskog prostora, za što je do kraja 2027. planirano 6,25 milijuna eura. Obuhvaćeno je šest kolodvora: Erdut, Tovarnik, Drenovci, Slavonski Šamac, Volinja i Metković.

Planirani zahvati trebali bi omogućiti učinkovitiju i sigurniju graničnu kontrolu te prilagodbu infrastrukture potrebama Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija i Carinske uprave. Za provedbu obje mjere nadležna je HŽ Infrastruktura, a predviđeni rok njihova završetka je posljednje tromjesečje 2030. godine.

Ilustracija: Pixabay

Zračne luke i nove tehnologije

Svakao treba reći i da akcijski plan obuhvaća i mogućnosti budućeg povezivanja zračnih luka Zagreb i Split sa željezničkom mrežom, radi bržeg i kvalitetnijeg prijevoza putnika do gradskih središta. Za te je lokacije predviđena analiza mogućnosti optimalnog željezničkog povezivanja te izrada odgovarajuće dokumentacije, a ne neposredna izgradnja novih pruga u razdoblju do 2027. godine.

Planirana su i ulaganja u modernizaciju sustava upravljanja željezničkim prometom, uključujući daljinsko upravljanje te primjenu suvremenih europskih signalno-sigurnosnih i komunikacijskih tehnologija. Za unaprjeđenje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava tijekom 2026. i 2027. godine predviđeno je 4,8 milijuna eura.

U području energetski učinkovitijeg prijevoza planira se i izgradnja infrastrukture za punjenje željezničkih vozila na baterijski i hibridni pogon, pri čemu su uz postojećih šest stabilnih energetskih priključaka predviđena još dva. Za tu je mjeru u 2027. godini planirano 924 tisuće eura, no Akcijski plan ne navodi konkretne lokacije novih priključaka.