Glavna željeznička zgrada u državi dobit će ‘makeover’: Evo što će se raditi i za koliko
Ovu zgradu zna svaki turist ili lokalac koji je putovao vlakom ili se našao na zagrebačkom ‘Tomislavcu’. Neorenesansna ljepotica sagrađena u 19. stoljeću, zgrada Glavnog kolodvora Zagreb svakako je jedna od najprepoznatljivijih točki u gradu. No, starost građevine i izostanak potresnog ojačanja učinili su ju vrlo podložnom potresnim oštećenjima koja je izazvao zagrebački potres u ožujku 2020. godine. Otad su na zgradi vršene minimalne intervencije, ali bez ojačanja na potrese, a sada joj se konačno sprema obuhvatna obnova. No, prvo treba izraditi projektnu dokumentaciju što će biti posao od otprilike 660 tisuća eura.
zgrada Glavnog kolodvora | pexels
Zgrada Glavnog kolodvora u Zagrebu bez sumnje se može izdvojiti kao jedan od najreprezentativnijih simbola Zagreba. Ova raskošna kolodvorska zgrada na krajnjem južnom dijelu Zelene potkove djelo je arhitekture nastalo još u 19. stoljeću pa ne čudi što je zagrebački potres u ožujku 2020. godine na njoj izazvao brojna oštećenja.
Nakon potresa temeljem pregleda građevine na njoj su provedeni djelomični zahvati, a sad se sprema obuhvatna obnova koja bi zgradu trebala ojačati i dati joj novi sjaj. Kao prvi korak, u sustavu javne nabave je osvanuo projektni zadatak za uslugu izrade tehničke dokumentacije projekta obnove.
Neorenesansna ljepotica
Kako stoji u projektnom zadatku, projekt zgrade Glavnog kolodvora u Zagrebu izradio je 1890. godine mađarski arhitekt Ferenz Pfaff, autor brojnih sličnih funkcionalnih zgrada. Po najjeftinijoj ponudi, projekt je ustupljen društvu I. Milko iz Budimpešte s kompanijom A. Vaskovićem iz Zagreba. Nova zgrada dovršena je prije ugovornog roka, te je nakon svečanog otvaranja 18. kolovoza 1892. godine s novog kolodvora krenuo prvi vlak prema Rijeci.
Zgrada je oblikovana u više raščlanjenih građevnih cjelina potpuno simetrično raspoređenih u odnosu na os glavnog ulaza riješenog u središnjem, najvišem dijelu. Između središnjeg dijela i višeg istočnog i zapadnog objekta izveden je uzdužni jednokatni dio zgrade s dvostrešnim krovom kata i ravnih krovom iznad prizemlja s ogradom prema trgu, što lako možete zamisliti ako ste vidjeli zgradu.
Od intervencija koje su rađene kroz godine, krajnji istočni i zapadni dijelovi izvorno namijenjeni kretanju putnika i pješaka naknadno su preuređeni i danas ne služe prvotnoj namjeni. Također su, ovisno o masi pojedinog segmenta izvedena su četverostrešna i dvostrešna krovišta kao crvene konstrukcije s pokrovom biber crijepom.
zgrada Glavnog kolodvora | pexels
Uz južno pročelje izvedena je naknadno u cijeloj duljini zgrade peronska nadstrešnica na konstrukciji od čeličnih stupova i horizontalnih čeličnih nosača koji formiraju ovalnu plohu prema zgradi i ravnu plohu prema kolosijeku. Detaljna sanacija pročelja i krova izvodila se od 2002. do 2005. godine, no u potresu koji je prije pet godina pogodio Zagreb, objekt je pretrpio veća oštećenja.
Bez potresnog ojačanja
Projektna dokumentacija ističe da je prilikom potresa na zagrebačkom području dana 22. ožujka 2020. zgrada Glavnog kolodvora Zagreb pretrpjela niz oštećenja. Po završetku pregleda građevine, izrađen je Elaborat mogućnosti korištenja zgrade u rujnu 2020. godine.
Na temelju pregleda provedeni su djelomični zahvati, a koji su se većim dijelom odnosili na uklanjanje nestabilnih dijelova dimnjaka, ograda, ukrasa i kipova na krovu. Manjim dijelom pravljena je sanacija zidova uredskih prostora na istočnom dijelu zgrade.
Iako je nakon provedenih minimalnih zahvata, odnosno uklanjanja nestabilnih dijelova građevina postala uporabljiva, projektni zadatak ističe da su svojstva s građevinskog aspekta otpornosti na potrese ostala ista kao prije. U međuvremenu se dogodila i jaka poplava unutar zgrade koja je uzrokovala dodatna oštećenja, dok petrinjski potres nije imao negativan utjecaj.
Srednja i teža oštećenja
U skladu s pretrpljenim oštećenjima, zgradi se sada prema Zakonu o obnovi na području Zagreba i ostatka potresima izloženih dijelova kontinentalne Hrvatske smiješi cjelovita, odnosno konstruktivna obnova. Projektnom zadatkom traži se izrada Tehničke dokumentacije Projekta obnove.
Što se tiče oštećenja, u unutrašnjosti su zabilježena oštećenja umjerenog do teškog karaktera u pravilu na zidovima prizemlja sjever-jug, osobito u područjima nadvoja ili na spoju sa susjednim zidovima i stropom. Oštećenja se većim dijelom klasificiraju kao ona razine 2 ili 3. Na pojedinim dijelovima zgrade, primjerice u zapadnom krilu uočena su teža oštećenja.
zgrada Glavnog kolodvora | pixabay
Predmet izrade Tehničke dokumentacije cjelovite obnove kultne zgrade kolodvora na adresi Trg kralja Tomislava 12 sada je u postupku savjetovanja. Kad se govori o konstruktivnoj obnovi potresom oštećene zgrade, planira se izvesti na način da se konstrukcija zgrade dovede na nivo mehaničke otpornosti i stabilnosti, prema razinama obnove građevinskih konstrukcija sukladno svim propisima i uz pridržavanje smjernica nadležnog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Kulturno dobro
Pa osvrnimo se na brzinu na činjenicu da su kolodvorsko područje i okolni prostor kolodvorske zgrade dio Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Takva područja uglavnom su određena prirodnim, topografskim, kulturno-povijesnim i razvojnim osobitostima, stečenim tijekom stvaranja razvitka grada. U prostorima središnje zone grada to su njegova najstarija urbana ishodište, Gornji grad i Kaptol s povijesnim podgradima i dvanaestostoljetna urbanistička cjelina Donji grad.
Može se reći da su navedenim područjima zaokružene razvojne etape grada do polovice 20. stoljeća koje su značajne za formiranje urbane matrice grada kao izrazite povijesne, urbanističke i arhitektonske cjeline. Nadležni konzervatorski odjel sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara utvrđuje Posebne uvjete zaštite kulturnih dobara, pa zgrada Glavnog kolodvora na zagrebačkom Tomislavcu nije iznimka.
Ovdje pročitajte sve o obnovi saborske palače na Gornjem gradu u kojoj bi se po završetku radova trebala piti kava s najboljim pogledom.
