Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj u padu: HGK poziva na konkretne mjere na polju razvoja OIE

U Hrvatskoj je proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije najdugotrajniji na prostoru Europske unije. I nakon donesenih Uredbe za energetsko odobrenje te Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav, riješeni su gotovo svi zahtjevi za energetsko odobrenje. Međutim, zbog kašnjenja podzakonskih akata i radi sporih administrativnih procesa, udio obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj svejedno opada. Prije godinu dana potpisan je Position paper, dokument koji detaljno analizira prepreke na području obnovljivih izvora energije, a novi Position paper predstavljen je prošli tjedan na konferencije za medije u HGK. Po navodima u dokumentu, kasni se s naknadom za priključenje te se zaštita okoliša stavlja u drugi plan.

U Europi, Hrvatska i dalje ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije. Prije točno godinu dana, Hrvatska gospodarska komora i njezino udruženje za obnovljive izvore energije predstavili su Position paper – dokument koji sažeto analizira najveće prepreke na području obnovljivih izvora energije te nudi rješenja.

Zbog sporih administrativnih procedura, udio obnovljivih izvora energije pada

Zalaganjem i suradnjom HGK i Udruženja obnovljivih izvora energije doneseni su Uredba za energetsko odobrenje, kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Pritom se izmijenio i dopunio i Pravilnik o jednostavnim građevinama koji će ići u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 MW.

Za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa tako su riješeni skoro svi zahtjevi za energetsko odobrenje. Svejedno, zbog kašnjenja podzakonskih akata te radi općenito sporih administrativnih procedura, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj u padu je. Stoga dok Hrvatska cilja na 1500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine, ne čini se izgledno da će uspjeti ispuniti planove postavljene u NPOO-u.

– Područje obnovljivih izvora energije ne treba deklarativnu i načelnu podršku. Trebamo nastaviti s konkretnim mjerama i potezima. To nije moguće uz pojedinačne mjere bez vizije cjeline. Treba nam bolja suradnja svih ključnih dionika u energetici i pretvaranje riječi u djela. Nadamo se da će naš novi Position Paper pomoći na tom putu, osvrnula se na pitanje područja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-e Marija Šćulac.

Kod naknade za priključenje najveće kašnjenje

Novi Position paper predstavljen je na prošlotjednoj konferenciji za medije u HGK. Prema analizi iznesenoj tim dokumentom, najveće kašnjenje upravo je kod naknade za priključenje, koja nije poznata ni nakon 554 dana. Paradoksalno je kako je zaštita okoliša još uvijek najdulja procedura. Procedura traje toliko je dugo da je moguće da se dogodi da investitor čekajući i izgubi dodijeljeno energetsko odobrenje.

– Nerijetko se događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno. Primjerice spremnike energije jedan dio regulative definira, dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi različitih javnih tijela ne predstavljaju problem, neusklađenost regulativa koje se odnose na obnovljive izvore energije komentirao je predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović.

Dodao je kako Udruženje kao glavnu prepreku za daljnji razvoj sektora vidi upravo u nepoznatom iznosu naknade za priključivanje na elektromagnetsku mrežu, a baš tu odluku HERA odgađa još od kraja 2022. godine.

Geotermalna energija u nepovoljnom položaju unatoč potencijalu?

Nadalje, kako geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina, HGK i Udruženja Position papera poseban su dio posvetili tom segmentu.

– Trenutno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana je 1000 MW, a dosad je izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 MW. Država je za geotermalne projekte Programom državnih potpora ‘ponudila’ kvotu od samo 20 MW. Natječaj na kraju nije ni objavljen. Trenutni pristup, koji geotermalnu energiju tretira i unutar okvira namijenjenih ugljikovodicima, stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih OIE.  Ovi projekti zaslužuju specifičan pristup s obzirom na njihovu ekološku održivost, kapacitet za doprinos lokalnim zajednicama te potencijal za smanjenje ovisnosti o uvoznoj energiji, istaknuo je predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju HGK Dragutin Domitrović.

Iz HGK i Udruženja pozvali su na konkretne mjere u što kraćem roku. kao tri ključna poteza definirani su osnivanje su Međuresorne radne skupine i lex specialis, budući da bi novi specijalizirani zakon bilo moguće donijeti u puno kraćem roku nego da se krene usklađivati sve postojeće te donositi nove propise.

– Ovo nije samo pitanje povećanja kapaciteta proizvodnje OIE, odnosno problematike njihovih investitora. Infrastrukturna ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja su potrebna važna su stavka za proizvodnju, odnosno samodostatnost, za sigurnost opskrbe, ali i za potrošnju OIE i sve veću elektrifikaciju. Ta mreža je kralježnica zelene tranzicije. Ovo se tiče svih,  zaključila je Šćulac.

Ovdje pročitajte kako se gradi NEOM, Saudijski grad koji će pokretati isključivo obnovljiva energija.