Ovo su najbolje građevine u Hrvatskoj kojima je arhitektura dala novi život ili promijenila svrhu

Na ovogodišnjem 59. zagrebačkom salonu arhitekture i urbanizma bila su izložena 124 rad, od čega je devet dobilo priznanje. Radove su odabrali selektori Igor Pedišić i Iva Letilović te su svi izloženi u suterenskim prostorijama Umjetničkog paviljona. Inače, Paviljon se trenutno nalazi u fazi između konstruktivne i cjelovite obnove. Krovna tema svih radova pa tako i nagrađenih ponovno je korištenje, odnosno ‘reuse’. U skladu s temom, autori su osmislili kako dati novi sjaj starim građevinama i ambijentima uz manje ili veće preinake.

U prostoru Umjetničkog paviljona u Zagrebu otvorena je izložba 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma naslovljena Dijalozi/Monolozi. Zagrebačka javnost dobila je iznimnu priliku pogledati izložbu salona u suterenskom prostoru paviljona koji je u procesu između konstruktivne i cjelovite obnove, a tom su prilikom dodijeljene i nagrade za najbolje radove.

Prilikom otvorenja, na Salonu je dodijeljena jedna Velika nagrada Salona, još tri jednakovrijedne nagrade te pet priznanja. Radove su procjenjivali selektori, arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić.

Kako ‘vratiti’ vrijednost

Krovna tema ovogodišnjeg salona bio je ‘reuse’, odnosno ponovno korištenje već izgrađenih struktura i ambijenata za jednaku, sličnu ili pak posve novu namjenu. Od ukupno 124 izložena rada u Paviljonu, i to 40 realiziranih, 36 idejnih i konceptualnih projekata, 39 studentskih radova te 9 publicističkih radova, nagrađeno je 9 ostvarenja.

Salon je službeno otvoren pozdravnim govorima ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ministra regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlića, zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba Luke Korlaeta, a govor je održala i ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu Irena Bekić. Gostima su se pozdravno obratili i predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth-Čerina te selektori Iva Letilović i Igor Pedišić. Istaknuli su važnost odabrane teme salona i u lokalnom kontekstu obnove nakon zagrebačkog potresa.

Arhitektonske makete

Svi selektirani i izloženi radovi, oni konceptualni, kao i realizirani na izložbi su prikazani maketama, od radnih do iznimno sofisticiranih modela. Također su prikazani od detalja do urbanih cjelina, a upravo raznolikost maketa upućuje na različitost između samih radova, među kojima su najbolji dobili priznanje.

Pet jednakovrijednih priznanja dobili su studentski radovi. Jedna nagrada pripala je autoru Tinu Vukušiću s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu za rad ‘Transformacija Starog placa’ izveden uz mentorstvo Tončija Žarnića. U opisu rada stoji da se koncept temelji na ‘multifunkcionalnosti prostora, odnosno izostavljanju konkretne namjene’.

– Oko travnjaka formira se gradski prostor uokviren strukturama s više funkcija kao što su tržnica, najamni prostori i pomoćna zgrada kazališta, ali koje služe i kao nosači platnenog krova koji štiti središnji prostor od sunca i kiše. Krov je vertikalno pomičan i omogućava prilagodljivost različitim događanjima. Plohu trga oko travnjaka čini betonski plato u nagibu opremljen podnim prskalicama za ispiranje i zalijevanje, stoji u opisu rada na internetskim stranicama UHA-e.

Stara tvornica, novi centar

Idući nagrađeni bio je rad ‘Tvornica umjetnosti Sesvete’ koji su pod mentorstvom Vanje Ilić izradili autori Nikola Toplek i Ana Bošnjak. U ovom radu ‘zaćudna arhitektura nekadašnje tvornice Sljeme postaje budući umjetnički centar grada’.

– Intervencijama nužnim za statička i fizikalna svojstva zgrada te njihovim povezivanjem omogućava se nastanjivanje. Naseljavaju se umjetničkim školama, prostorima za izvedbe, galerijama, popratnim sadržajima te stanovima koji potiču umjetničko stvaralaštvo i njegovu prezentaciju. Stanovanje postaje sastavni dio kulturnih institucija – stanovi kao pozornice, kao galerije i kao loggie u kazalištu, zamislila je prostor realizacije rada autorica.

Izgubljena plinska platforma

Jednakovrijedno priznanje za svoj rad ‘Propositum suggestum in mari Adriatico’ nagrađen je i autor Bruno Žganjer Šram, također s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Svoj rad je osmislio uz pomoć mentorice Idis Turato.

– Do sredine 21. stoljeća sedamnaest plinskih platformi Republike Hrvatske izgubit će svoju osnovnu i jedinu funkciju. Plin će biti potrošen, a strukture će biti zaboravljene. Njihovoj sudbini svjedoči platforma Ivana D, trenutačno koraljni greben na dnu Jadranskog mora. Projekt nastoji dati nove ideje i budućnosti platformama. Platforme postaju sakupljači otpada, stražarnice, novi gradovi. Projekt se sastoji od friza širine 8 metara, kolažiranih autorskih ručno crtanih dijagrama, nacrta i ilustracija, navodi opis ovog projekta.

Rehabilitacija donjogradskog bloka

Na red dolazi ‘Kooperativa 87′ autora Lovre Markusa s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Markus je svoj rad realizirao uz mentorstvo Tončija Žarnića.

– Rehabilitacija donjogradskog bloka uvođenjem novih i transformacijom starih prostornih obrazaca. Donjogradski blok kao velika kuća. Niz kuća povezuje se ganjkom, prostori potkrovlja i krovova prenamjenjuju se u višenamjenske prostore (infrastrukturne, stambene, najamne, javne). Stambena palača sa stanovima proširenih funkcija.

Nova stvarnost rashladnog tornja

Naposljetku, priznanje za rad pripalo je i Petri Uvodić i to za rad ‘Nova stvarnost rashladnog tornja’, koji je realizirala uz vodstvo Lee Pelivan. I Uvodić je s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

– Rad nastaje u sklopu kolegija Radionica arhitektonskog projektiranja 1 na temu stanovanja u neboderu. Stambeni je toranj umetnut u visoku strukturu ugašenoga nuklearnog tornja u nekoj novoj stvarnosti gdje su granice između čovječanstva i tehnologije zamućene, a visoka struktura nuklearnog tornja pojavljuje se kao svjetionik napretka i simbol našeg potencijala. Društvo je sustav, a sustav je društvo, energija, infrastruktura, zajednica, okoliš, priroda; sustav funkcionira kao neprekidna kružna veza unutar koje svi jednako daju i dobivaju, stoji u opisu rada.

Tržnica Gruž

Dodijeljene su i tri jednakovrijedne nagrade. Jedna je pripala autorima Dinku Peračiću i Mirandi Veljačić za projekt ‘Dubrovnik’ (2016.-2024.). Riječ je o gradskoj tržnici u Gružu, jednom od kotara grada Dubrovnika.

– Arhitektonski poriv svakog projektanta bila bi izgradnja nedostajućeg dijela renesansnog ljetnikovca. Autor ovog projekta uspio mu je odoljeti te je sublimirao temu ljetnikovca izvedbom samo krova. Translucentni i potpuno apstraktni krov natkriva postojeću tržnicu, natkriva mjesto susreta i esencijalne životne komunikacije tijekom cijele povijesti ljudskog roda, opisali su ovo arhitektonsko ostvarenje selektori.

Rekonstrukcija obalne bitnice

Nagrađena je i ‘Restauracija obalne bitnice Giacone’ na Brijunima autora Emila Jurcana. Idejno rješenje restauracije austrougarske topničke obalne bitnice Giacone na otoku Veliki Brijun u suštini se bavi projektiranjem percepcije datog prostora, opisuje vlastito djelo Jurcan.

– …odnosno projektiranjem čitanja postojećih ambijenata, više nego projektiranjem novog materijalnog sloja koji bi se dodao u vidu građenja. Vođen pretpostavkom da se u ruševinama odvija obrat ljudskog duha i prirode, projekt sagledava prostor prvenstveno kroz dijalektički odnos prirode i prisutnosti ljudskih tragova – onoga što je preostalo, napisao je Jurcan.

Našla se tu i jedna knjiga

Nagradu je dobilo i djelo knjiga ‘Alpski kontrapost’, Alpine Contrapposto, autora Oris.

– Medprostorova obnova seoskoga gospodarstva Vrlovčnik – izoliranoga u predjelima slovenskih planina, dolina i šuma – arhitektonski je kolaž materijala, vremena i značenja ostvaren radikalnom kirurškom operacijom izvršenom nad tradicionalnim poljoprivrednim strukturama. Primjer je arhitekture koja proizlazi iz jukstapozicije staroga i novoga, konvencionalnoga i radikalnoga, bezimenoga i specifičnoga, zagonetnoga i jasnoga, intelektualnoga i emocionalnoga, korisnoga i beskorisnoga, riječi su kojima je djelo opisao Juhani Pallasmaa.

Velika nagrada

Konačno, Veliku nagradu Salona primili su autori Martina Mataija, Maroje Mrduljaš, Dora Sipina Modrić i Idis Turato, za svoj rad ‘Rekonstrukcija Vitića: palimpsest tumačenja izvornosti’ izveden u Rijeci između 2023. i 2024. godine.

– Rad istražuje različita tumačenja izvornosti: od faksimilne rekonstrukcije očuvanih dijelova Vitićeva kompleksa, preko fantazmagoričnih interpretacija neostvarenih segmenata njegova izvornog projekta, do interpolacije novih elemenata suvremenog programa. Tipovi intervencija definirani su pragmatičnim kriterijima koji štite integritete različitih izvornosti, dok se njihovom interakcijom gradi nadpovijesni kulturološki palimpsest, navedeno je u opisu ovog rada.

Ovdje pogledajte kako izgleda stari hotel u koji je arhitektonska zamisao ‘udahnula’ novi život.