Otvaranje gradilišta: Zagreb i Split na vrhuncu planske gradnje, 'pregažena' i 2019. godina

U Hrvatskoj raste broj aktivnih građevinskih dozvola. Lani ih je izdano 3,6% više nego li u 2022. godini. Prema broju izdanih građevinskih dozvola u 2023. godini dva najveća hrvatska grada, Zagreb i Split, premašili su čak i slavnu 2019. godinu. U cijeloj zemlji najviše se, očekivano, planira otvaranje gradilišta u velikim urbanim sredinama, a prema tipu građevina kroz 2024. i 2025. godinu gradit će se mahom stambene zgrade u kojima prevladavaju trosobni stanovi. No, niti gradnja za turizam i planska obnova nakon potresa nisu zanemariv bauštelski ‘dio kolača’.

I dok građevina na zapadu Europe grca u teškoćama, u Hrvatskoj, čini se, problema nema. Gradi se na sve strane, a najviše u najvećim hrvatskim gradovima gdje je stanogradnja, ali u slučaju središnje Hrvatske i obnova/rekonstrukcija objekata nakon potresa u punom jeku. Potvrđuje to i statistika izdanih građevinskih dozvola po gradovima koju smo analizirali.

Građevinski zamah u glavnom gradu

Kada je u pitanju područje Grada Zagreb, u 2023. godini, izdano je čak 1.727 građevinskih dozvola, što predstavlja velik skok u odnosu na, primjerice, 2019. godinu kada je su izdane 1.124 građevinske dozvole. Iako među planovima za otvaranje gradilišta prevladava stanogradnja, ne može se pobjeći od činjenica da se jedan dio dozvola odnosi na obnovu i dogradnje nakon potresa.

Naime, kada je u pitanje planirana gradnja, treba reći i da je do 14. svibnja ove godine za područje Grada Zagreba izdana 431 građevinska dozvola. Što znači da bi prema prethodno zabilježenim trendovima do kraja 2024. novih građevinskih dozvola ipak trebalo biti za približno 25% manje nego 2023. godine s obzirom na to da dinamika obnove u fazi planiranja bilježi silaznu putanju.

Split širi turističke kapacitete

Slična je situacija i u Splitu, gdje su u 2023. godini izdane 323 građevinske dozvole, što je u odnosu na 2019. godinu, kada ih je izdano 204, bitno povećanje. Za razliku od Zagreba gdje se povećanje broja izdanih građevinskih dozvola jednim djelom, kako smo spomenuli, odnosi na obnovu nakon potresa, u gradu pod Marjanom, uz izgradnju novih stambenih kvadrata za građane ističe se proširenje turističkih kapaciteta.

Naime, gradnja apartmana i obiteljskih hotela u širem prstenu Grada Splita proteklih je godina uzela maha. Također, na splitskom području ne smije se zanemariti i porast broja otvaranja javnih infrastrukturnih gradilišta, odnosno planova za otvaranje istih.

Srce Kvarnera se još oporavlja

Kada je pak u pitanju Rijeka, analiza izdanih građevinskih dozvola u proteklom petogodišnjem razdoblju ukazuje kako je se na Kvarneru po pitanju planova za izgradnju još uvijek nije dosegla zlatna 2019. godine. Tada ih je u 12 mjeseca izdano 112, dok ih je lani bilo 86.

Kod Rijeke je također specifično i to da je ovdje zabilježen najveći pad broja izdanih građevinskih dozvola u pandemijskoj 2020. godini kada ih je izdano samo 40. Za usporedbu, do 20. svibnja 2024. već ih je izdano 38.