Prvi podvodni plutajući tunel na svijetu: Plutat će na dubini od 30 metara

Kako bi olakšala i skratila putovanje s juga zemlje na sjever, Norveška je još prije nekoliko godina obznanila ideju gradnje mostova i plutajućeg tunela. Ideja je postaviti prvi betonski podvodni plutajući tunel na svijetu, na dubinu od 30 metara ispod površine, a koji bi mogao biti izgrađen do 2035. godine.

Dugoročni cilj Norveške je poboljšati rutu obalne autoceste E39 između gradova Kristiansand na jugu i Trondheima na sjeveru. Ruta je to koja ima 1.100 kilometara, a s juga na sjever se automobilom, i uz čak sedam trajektnih linija, putuje više od 20 sati. Kako bi smanjili vrijeme putovanja za pola od navedenog vremena, trajektne linije će biti zamijenjene mostovima, tunelima i dogradnjom niza cestovnih dionica, navode na stranicama Norveške cestovne administracije (NPRA).

Jedan od prvih prijelaza je tunel koji će povezati gradove Stavanger i Haugesund u dužini od 25 km, a koji su Norvežani počeli graditi 2018. godine i trebao bi biti završen 2026. godine. Radi se o tunelu na 390 metara ispod razine mora. Bit će to zapravo dva tunela povezana s izlazima u slučaju nužde na svakih 250 metara, a razmak između tunela će biti oko 500 metara.

S obzirom na to da je Norveška puna fjordova na kojima je teško izgraditi viseće ili plutajuće mostove, pravo je rješenje izgraditi most s potopljenom plutajućom cijevi. U norveškoj administraciji zaduženoj za ceste objasnili su u čemu je problem. Kada je fjord dublji od nekoliko stotina metara ili širi od 2-3 kilometra, postojeća inženjerska rješenja nisu primjenjiva.

Morsko dno bi bilo preduboko za tradicionalni kameni tunel jer bi to podrazumijevalo korištenje ogromne količine kopna na obali. Plutajući mostovi i druge vrste mostova na platformama sa zateznim nogama (TLP), prikladni su za duboke prijelaze. No, jako su osjetljivi na teške vremenske uvjete kao što su jaki valovi i struje. Tako je plutajući tunel postao atraktivno rješenje za neke od najdužih i najdubljih fjordova gdje su ekstremni vremenski uvjeti.

Plutajući tunel bi na mjestu osiguravale vezice usidrene za morsko dno ili pontoni koji plutaju na površini. U izgradnji takvih tunela koristi se beton. Arianna Minoretti je inženjerka koja je kao najveće rizike u izgradnji ovih tunela navela eksplozije, mogućnost izbijanja požara, kao i različite vrste opterećenja. Potrebno je zato odraditi još mnogo istraživanja koja se odnose na gradnju ovih tunela.

Procjenjuje se da će skraćivanje puta ove autoceste koštati 43 milijarde dolara. Za plutajuće tunele Norveška je već osigurala 25 milijardi dolara, a spominje se i da bi cjelokupni projekt razvoja ove autoceste trebao biti završen do 2050. godine. Više detalja možete pronaći u videu.