Stručnjakinja objašnjava: Na ovo treba paziti kod prijave početka građenja i prijave gradilišta, nije isto

Početak nove godine donio je i nova pravila u gradnji, a s njima i neke česte zamke u praksi. Jeste li znali da prijava početka građenja i prijava gradilišta nisu iste obveze? Razlikuju se po tijelu, roku i sadržaju, a propust može dovesti do ozbiljnih prekršajnih posljedica.

A upravo nam je to jasno i precizno objasnila Danijela Dujlović, inženjerka građevine te stručnjakinja s fokusom na pripremu gradilišta, organizaciju i tehnologiju građenja te proceduralnu usklađenost s propisima.

Prijavljeno krivom tijelu

Odmah na početku pojasnila nam je da je to jedan od najčešćih propusta u pripremi gradilišta. No, kako kaže, to nije ništa dramatično i potpuno je razumljivo.

- Investitor ili izvođač uredno podnese prijavu početka građenja nadležnom tijelu graditeljstva, dobije potvrdu i smatra da je sve u redu. Gradilište kreće. A onda dođe inspektor rada. Problem nije u tome što nešto nije prijavljeno, nego što je prijavljeno krivom tijelu, rekla je.

Zakon o gradnji i Zakon o zaštiti na radu propisuju dvije odvojene obveze prijave, prema dvama različitim tijelima, s različitim rokovima i različitim sadržajem. Obje su obvezne. Obje moraju biti ispunjene istovremeno.

gradilište | foto: Freepik

Što je što?

Kako kaže, prijava početka građenja obveza je iz Zakona o gradnji (čl. 89. ZOG-a). Podnosi je isključivo investitor, elektroničkim putem (e-dozvola), najkasnije pet dana prije početka radova. Prima je tijelo graditeljstva i građevinska inspekcija. Uz prijavu se prilaže ovjereni elaborat iskolčenja, a sadržaj obuhvaća podatke o dozvoli, izvođaču i nadzornom inženjeru.

Prijava gradilišta obveza je iz Zakona o zaštiti na radu (čl. 74.-75. ZNR-a). Prima je inspekcija rada, što je potpuno drugo tijelo. Rok je najkasnije jedan dan prije početka radova. Sadržaj je drugačiji - lokacija gradilišta, vrsta radova, broj radnika, ovlaštenici za zaštitu na radu. Obveznik je investitor kada rade dva ili više izvođača, a kada gradi samo jedan izvođač, taj izvođač sam dostavlja prijavu.

gradilište | pixabay

Postoji li prečac?

Postavlja se još jedno važno pitanje - postoji li prečac? Prema Dujlović, postoji, ali uz važnu ogradu.

- Zakon o zaštiti na radu (čl. 75. st. 4.) propisuje da se smatra kako je investitor ispunio obvezu prijave inspekciji rada ako je prijavu gradilišta dostavio tijelu graditeljstva prema ZOG-u, pod uvjetom da ista sadrži podatke u skladu s provedbenim propisom ZNR-a. Prečac postoji na papiru. U praksi, standardna ZOG prijava gotovo nikada ne sadrži sve podatke koje zahtijeva ZNR - broj radnika i ovlaštenici za ZNR najčešće nedostaju, objasnila je.

Dodala je da to znači kako oslanjanje na ovaj prečac bez provjere sadržaja prijave predstavlja realan rizik. Preporučeni pristup uvijek je isti - dvije odvojene prijave, s potpunim sadržajem prema svakom zakonu. Ako se ipak koristi prečac, obvezno provjerite da ZOG prijava sadrži sve stavke iz Dodatka III. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18), jer inspekcija rada provjerava upravo te podatke.

Razlika između obveza prema Zakonu o gradnji i Zakonu o zaštiti na radu jasno se očituje kroz to tko prijavljuje, kome se prijava podnosi, u kojem roku i što mora sadržavati. Razlike su vidljive i u posljedicama - dok propust prema Zakonu o gradnji nosi visoke novčane kazne u eurima, propust prema zaštiti na radu može rezultirati i trenutnom zabranom rada na gradilištu. Kao što se može vidjeti i iz tablice koju je pripremila Dujlović, riječ je o dvjema potpuno odvojenim obvezama koje se moraju provoditi paralelno i bez iznimke.

Gradilište u Zagrebu | Foto: Ramona Ščuric

Ključne iznimke koje treba znati

Iz svega navedenog važno je istaknuti ključne iznimke koje u praksi često čine razliku. Kako je objasnila Dujlović, postoje situacije u kojima prijava nije obvezna ili vrijede posebna pravila.

Primjerice, kod radova koji traju kraće od pet dana nema obveze prijave gradilišta inspekciji rada. Također, u slučaju hitnih intervencija dopušteno je prijavu podnijeti i nakon početka radova, ako je takvo postupanje opravdano okolnostima. Kod linijskih infrastrukturnih građevina vrijedi posebno pravilo - elaborat iskolčenja ne prilaže se prijavi, već mora biti fizički dostupan na samom gradilištu.

Dujlović dodatno naglašava važnu razliku u odgovornosti: ako na gradilištu sudjeluje samo jedan izvođač, investitor više nije obveznik prijave, ta obveza prelazi na izvođača. Posebno je važno razumjeti da plan izvođenja radova predstavlja zasebnu obvezu. Mora se nalaziti na gradilištu i biti dostupan, ali se ne dostavlja uz prijavu - riječ je o neovisnom dokumentu koji inspekcija također može zatražiti na uvid.

U 2024. novi ili izmjene i dopune starih zakona vezanih za sektor graditeljstva | pexels

Zašto je ovo važno u praksi

Uz sve to postavlja se i legitimno pitanje - zašto je sve ovo važno u praksi?

Dujlović objašnjava da obje prijave moraju biti završene prije bilo kakvih radova, uključujući pripremne. Inspektori dolaze brzo, osobito u slučaju prijave ozljede ili anonimne dojave, a usmeno rješenje o zabrani rada ne čeka žalbeni postupak.

Nije riječ samo o administrativnoj proceduri. Prijava gradilišta inspekciji rada izravno pokreće mehanizam nadzora, gradilišta su prioritetno područje 13. sektora inspekcije rada Državnog inspektorata.

Svaka prijavljena lokacija može biti predmet inspekcijskog nadzora, a kako ističe stručnjakinja, inspektor na terenu ima ovlast odmah izreći usmenu zabranu rada, bez čekanja žalbenog postupka. Upravo zato propusti u prijavama vrlo brzo postaju konkretan problem na gradilištu.

S druge strane, započinjanje radova bez uredne prijave prema Zakonu o gradnji ili bez pravomoćne dozvole nosi ozbiljne financijske posljedice. Kazne za pravne osobe kreću se od 20.000 do 30.000 eura, uz mogućnost dodatne mjere zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do čak dvanaest mjeseci.

Kako je Dujlović objasnila, razlika između ove dvije prijave u praksi je vrlo jasna - prijava prema Zakonu o gradnji podnosi se tijelu graditeljstva i građevinskoj inspekciji najmanje pet dana prije početka radova i za nju je odgovoran investitor. Prijava prema zaštiti na radu ide inspekciji rada, podnosi se najkasnije dan prije početka radova, a obveznik može biti investitor ili izvođač, ovisno o organizaciji gradilišta.

Gradilište | izvor: Unsplash

Praktični savjet

Za kraj je dala i praktični savjet. Kako kaže, u projektnom planu gradilišta ove dvije obveze treba tretirati kao zasebne aktivnosti, sa zasebnim odgovornim osobama i zasebnim rokovima. U praksi to znači - ZNR prijava priprema se paralelno sa ZOG prijavom, a ne kao naknadna misao.

- Ako pripremate dokumentaciju za klijenta ili koordinirate između investitora i izvođača, ovo je jedan od prvih koraka koji treba biti jasno raspoređen i potvrđen. Priprema gradilišta koja zanemari ZNR prijavu nije nepotpuna priprema – ona je greška s mjerljivim financijskim i operativnim posljedicama. Dvije prijave nisu birokracija. One su osiguranje da gradilište krene sigurno i bez zaustavljanja, zaključila je.