Nove kazne za bauštelu na crno: Za neprijavljivanje radnika ide ime na stup srama i 8.000 eura državi

Predstavljen je Prijedlog novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji se nalazi u javnom savjetovanju, a koje će biti otvoreno 15 dana. Ključne izmjene predstavili su ministar rada, Alen Ružić, v.d. ravnateljice Uprave za rad i zaštitu na radu, Anita Zirdum te državni tajnik, Ivan Vidiš.

Nakon tri godine primjene, novi Zakon donosi se s ciljem poboljšanja postojećeg pristupa suzbijanju neprijavljenoga rada. Najvažnije izmjene odnose se na strože kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad.

Novčane kazne

Ministar Ružić istako je kako cilj novog Zakona zaštiti radnika i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju. Jedno od oružja su veće novčane kazne.

- Uz postojeće sankcije od 2.650 i 6.630 eura, nova sankcija je i 8.000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca za kojeg se treći puta u tri godine utvrdi neprijavljeni rad, najavio je Ružić.

Kada je pak riječ o Popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljen rad, razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica koje takozvana 'crna lista' proizvodi u drugim područjima.

- Određene promjene tiču se i samog dolaska na crnu listu. To će sada biti isključivo temeljem Rješenje Državnog inspektorata, koji će utvrditi neprijavljeni rad, objasnila je pak Anita Zirdum i dodala će se radnik morati obavezno prijaviti na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu.

Euri | foto: Canva

Iskorijeniti neprijavljeni rad

Državni tajnik, Ivan Vidiš, istaknuo je da je neprijavljeni rad višestruko štetan za tržište rada i druge poslodavce, koji uredno izvršavaju svoje obveze.

- Mislim da smo s ovim izmjenama i dopunama poslali vrlo jasnu poruku, a to je da je potrebno iskorijeniti neprijavljeni rad i ono što je važno reći je da smo sankcije proširili i na mjere aktivne politike zapošljavanja, a to je da poslodavci na 'crnoj listi' neće imati mogućnost koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja, poručio je Vidiš.

Pet milijuna eura kazni

Ministar Ružić podsjetio je na učinke dosadašnjeg Zakona i naglasio da je u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025. Državni inspektorat donio 1.197 rješenja s nalogom za prijavu, plaćanje kazne i isplatu plaće.

- Od toga je u 1.168 slučajeva utvrđen neprijavljeni rad prvi puta te je zatečeno 1.953 radnika, od kojih je 911 stranaca radilo neprijavljeno, istaknuo je ministar.

Dodatno, istaknuto je, poslodavcima je naloženo plaćanje više od 5 milijuna eura u državni proračun. Dobrovoljno je uplaćeno ukupno 3,4 milijuna eura, a ostalo je poslano na prisilnu naplatu. Na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad trenutno se nalazi 676 poslodavaca.

šalovanje | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Anketa o radu na crno

Pri kraju 2023. proveli smo anketu koja se odnosi na istraživanje teza o baušteli i bauštelcima. Na postavljanje pitanje ‘Koliki postotak plaće primate na crno?‘, ukupno je 28% ispitanika odgovorilo da ‘na ruke’ dobiva dio svoje mjesečne zarade, dok je jedna četvrtina njih odgovorila kako isključivo radi na crno, odnosno da poslodavac za njih ne uplaćuje nikakva davanja državi.

Nije ni zanemarivo ni da je 12,88% ispitanika na pitanje o primanju plaće na crno odgovorilo kako u takvom aranžmanu mjesečno zaradi između 30% i 69% ukupnih primanja. Između 70% i 99% plaće na ruke redovno dobiva oko 3% ispitanika, dok njih 4,88% na crno ostvaraju do 30% svojih mjesečnih prihoda.

Zašto bauštelci rade na crno?

Kao najčešći razlozi zašto su radnici u građevini u tolikoj mjeri plaćeni na crno ističu se dva – osobna prezaduženost zbog koje odbijaju radna mjesta sa regularnim ugovorom o radu i izbjegavanje plaćanja većih poreznih obaveza od strane poslodavaca zbog čega se radnici prijavljuju na manje plaće, a ipak zadržavaju dodanim kešom na ruke.

U cijeloj ovoj priču najveći su gubitnici prije svega sami radnici, bez obzira o kojem od istaknuta dva razloga za primanje plaće na crno govorimo. U trećoj životnoj dobi, kada više ne budu mogli obavljati svoj posao, primanja će ima biti puno manja nego li da su im se na stvarno zaradu uplaćivali doprinosi.

No, isto tako na velikom su gubitku i vlasnici manjih tvrtki koji žele poslovati tako da ne isplaćuju plaću na crno uopće, ali zbog toga ne mogu pronaći radnike. Često ističu kako nepoštena praksa ‘kolega’ u branši onemogućuje svima da rade po propisima i više zarađuju.

keramičar | foto: Freepik