Legendarna otočka vila godinama je ruglo u centru: Sada napokon ide u milijunsku obnovu

Grad Rab je središte istoimenog otoka i mjesto koje svakog ljeta posjeti velik broj turista. Između Prvog i Drugog svjetskog rata doživio je procvat u izgradnji vila i hotela, a davne 1935. godine izgrađena je i legendarna Vila Danica. Od tada praktički nije prošla kroz nikakvu obnovu, zbog čega se danas nalazi u vrlo lošem i oštećenom stanju. No, i to će se uskoro promijeniti – u planu je milijunska sanacija pročelja i krovišta, koja će započeti čim se odabere izvođač radova.

Grad Rab je između dvaju svjetskih ratova doživio veliki procvat izgradnje vila i hotela. Među brojnim zgradama, 1935. godine sagrađena je i legendarna Vila Danica. Danas je derutna i s oštećenom fasadom, ali još uvijek ponosno stoji u samom središtu Raba. No uskoro više neće biti ‘šaka u oko’ ni mještanima ni turistima jer je planirana opsežna obnova pročelja i krovišta. Naime, raspisan je natječaj za izvođača radova u vrijednosti od 1,1 milijun eura.

Oštećeno kulturno dobro

Zgrada se trenutačno nalazi u jako lošem stanju. Zbog dugogodišnjeg nemara i neodržavanja propala su istočno i zapadno krovište, a uslijed prodora oborinskih voda ozbiljno su oštećene i drvene međukatne konstrukcije drugog i trećeg kata, koje su sada opasne za boravak i korištenje. Na pročeljima su vidljiva oštećenja koja predstavljaju sigurnosni rizik zbog mogućeg odlamanja dijelova betona i žbuke koji mogu pasti na prolaznike. Atmosferske vode prodiru i kroz oštećenu i neadekvatnu stolariju, dodatno narušavajući nosivu konstrukciju.

Riječ je o kulturnom dobru, stambeno-poslovnoj zgradi tlocrtne površine 194 četvorna metra, upisanoj u katastar, s prizemljem, polukatom i tri kata. Vila Danica izgrađena je u kasnohistoricističkom stilu, u duhu neoromanike. Reprezentativno istočno pročelje orijentirano je prema moru i glavnom gradskom trgu Municipium Arba. Sa sjeverne i južne strane zgrada je uvučena između nižih srednjovjekovnih građevina, dok se prema zapadu otvara prema ulici Dinka Dokule, gdje se nalazi i glavni ulaz.

– Trenutačno se koriste prizemlje i međukat, dok su preostale tri etaže izvan upotrebe već dugi niz godina. Na drugom katu još uvijek stoji dokument iz 1997. godine kojim se zabranjuje korištenje radnih i pomoćnih prostorija. U zgradi djeluju uredi Primorsko-goranske županije – ispostava Rab, uključujući Ured za katastarske čestice i geodetske poslove te Ured za prostorno uređenje. Iz navedenog rješenja može se zaključiti da su gornje etaže izvan uporabe već više od 25 godina, opisano je u projektnoj dokumentaciji.

Konstruktivna obnova

Građevinskim projektom planirana je sanacija i ojačanje nosivih elemenata unutar stropnih i krovnih konstrukcija, kao i mjestimična ojačanja zidova. Sva ojačanja bit će izvedena unutar slojeva konstrukcijskih elemenata te će biti prikrivena završnim oblogama, bez narušavanja povijesnog izgleda zgrade. Obnova uključuje rekonstrukciju krovišta u izvornom nagibu (26°), zamjenu postojećih armirano-betonskih (AB) serklaža novim krovnim vijencima u izvornom oblikovanju, te prezidavanje dimnjaka punom opekom u dijelovima gdje je zid u lošem stanju. Dimnjaci će biti horizontalno stabilizirani na razini krovne plohe.

Pukotine u zidovima sanirat će se injektiranjem, a po potrebi i ugradnjom staklenih mreža. Vanjski zidovi bit će ojačani alkalno otpornim mrežama od staklenih vlakana i injektiranjem kamenih zidova. Projekt predviđa i zamjenu postojećih drvenih međukatnih konstrukcija na drugom i trećem katu, kao i zamjenu AB ploče trećeg kata te krova stubišta. Sjeverni zid stubišta na trećem katu također će biti zamijenjen novim AB zidom, a pojedine armirano-betonske ploče balkona bit će rekonstruirane. U Zagrebu ‘padaju’ vile na lokacijama u samom centru grada. Umjestno njih niču moderna zdanja, a više o tome pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.