Legalizacija bespravne gradnje je opet tu! Šansu sada imaju i oni koji su već dobili 'odbijenicu'

Saborski zastupnici su sa 108 glasova 'za' i 16 'suzdržanih' izglasali Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim se omogućuje ponovno podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Tako je nakon osam godina ponovno otvoren prostor za uključivanje dosad neozakonjenih zgrada u pravni sustav.

Državna tajnica, Dunja Magaš, u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine obrazlagala je podnesene amandmane, njih ukupno devet. Prihvaćen je jedan amandman u izmijenjenom obliku na članak 15. Zakona koji se odnosi na komunalni doprinos.

Ponovno podnošenje

Zakon je nomotehnički dorađen i usklađen s važećim propisima uključujući novi Zakon o gradnji. Novina zakona je omogućavanje ponovnog podnošenja zahtjeva koji su ranije pravomoćno odbijeni uključujući i slučajeve u kojima nije bila plaćena propisana naknada. Uvodi se i obveza prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa prije evidentiranja zgrade u katastru.

Očekivani učinci ovih izmjena su povećanje pravne sigurnosti, rast vrijednosti nekretnina i lakši pristup financiranju, uključujući sredstva iz fondova Europske unije. Dodatno, omogućit će se zakonita uporaba objekata, razvoj gospodarskih aktivnosti i iznajmljivanje, uz istodobnu zaštitu infrastrukturnih koridora i modernizaciju postupaka kroz digitalizaciju.

Rušenje kuće obitelji Knezić u Petrinji | foto: Facebook

Ukidanje roka

Najvažnija novost jest ukidanje roka za legalizaciju koji je prema važećem zakonu istekao 30. lipnja 2018. godine. Time se građanima omogućuje da u bilo kojem trenutku pokrenu postupak ozakonjenja svojih nezakonito izgrađenih objekata, sagrađenih najkasnije do 21. lipnja 2011. godine.

Važno je istaknuti kako se novim zakonskim rješenjem ne pokreće novi val legalizacije nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva za ozakonjenje bespravno sagrađenih zgrada, a koje su nedvojbeno izgrađene do 21. lipnja 2011. godine i vidljive su na ortofoto karti Državne geodetske uprave s tim datumom. Objekti sagrađeni nakon tog datuma, bez potrebnih dozvola za gradnju, neće se moći legalizirati.

Ujedno, zakonom je zabranjena legalizacija u planiranim i istražnim koridorima prometnica, energetske i komunalne infrastrukture, na pomorskom dobru, u parkovima prirode, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru i području koje je pod zaštitom UNESCO-a.

Digitalizacija

Novina je i da novo zakonsko rješenje predviđa digitalno podnošenje zahtjeva putem Informacijskog sustava prostornoga uređenja (ISPU), sustava eDozvola, uz obveznu priloženu cjelovitu dokumentaciju. Uz napomenu da ako podnositelj zahtjeva ne priloži sve propisane dokumente, zahtjev se neće moći ni predati.

Zato je potrebno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja se izrađuje u okviru geodetskog elaborata, kao i snimku izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva, zatim izjavu ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava mehaničku otpornost i stabilnost prema propisima koji su vrijedili u vrijeme kada je sagrađena, te uvjerenje tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina da je zgrada vidljiva na geodetskoj snimci iz zraka 2011. godine.

Temeljni akt jest potvrda Državne geodetske uprave koja dokazuje da je na ortofoto karti ta zgrada evidentirana, odnosno, riječ je o geodetskom snimku izvedenog stanja da je zgrada vidljiva na ortofoto aviosnimci DOF5/2011 s koordinatama predmetne zgrade u GML formatu. Postupke rješavanja i dalje će voditi upravni odjeli općina, gradova i županija nadležni za poslove prostornog uređenja i graditeljstva kao što je to bilo i dosad.

digitalizacija | foto: Freepik

Naknada za bespravni gradnju

Građani koji žele ozakoniti svoje objekte kroz novo zakonsko rješenje morati će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju odnosno njeno ozakonjenje, koja će s obzirom na protek vremena od 2012. godine biti veća. Visina naknade odredit će se prema kriterijima poput veličine, lokacije i namjene nezakonito izgrađenog objekta te će se propisati posebnom uredbom.

Kazne se kreću od 4.000 eura za manje složene zgrade do 15.000 eura za višestambene zgrade, a za ostale građevine jedan posto procijenjene vrijednosti radova.

Digitalni nadzor

Dodatno, bespravna gradnja sprječavat će se i uvođenjem digitalnog nadzora. Prema najavama iz Ministarstva sustav ‘digitalne inspekcije’ bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji će omogućavati svakodnevno praćenje i evidenciju promjena na zemljištu, pa će svaka bespravna gradnja biti prepoznata.

Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje. Potpuna funkcionalnost ovog sustava očekuje se u drugoj polovici ove godine.