Nitko ne želi kupiti zagorski dvorac, ponovno je na bubnju za manju cijenu, a u boljem je stanju nego drugi

Hrvatska je prepuna povijesnih dvoraca, a dok se mnogi obnavljaju, jedan zagorski uskoro će se ponovno naći na javnoj dražbi. Riječ je o dvorcu Galjuf, koji je istoimena velikaška obitelj podigla u prvoj polovici 19. stoljeća.

Prema objavi Financijske agencije (FINA), zainteresirani kupci moći će sudjelovati u drugoj elektroničkoj javnoj dražbi koja će se provoditi putem sustava sudske e-dražbe. Na prvoj nije bilo zainteresiranih kupaca.

Nova dražba uz nižu početnu cijenu

Riječ je o čestici oznake čkbr 920 Vižovlje površine 309 četvornih metara, na kojoj se nalazi kuća u Vižovlju. Nekretnina je u suvlasništvu prvoovršenika i drugoovršenika, svakoga u polovici dijela, a predmet prodaje vodi se pod poslovnim brojem OVR-797/2022.

Dvorac ima status zaštićenog kulturnog dobra, a njegova ukupna procijenjena vrijednost iznosi 1.824.299,18 eura. Budući da na prvoj dražbi nije došlo do uspješne prodaje, druga dražba provodit će se uz nižu početnu cijenu, određenu na tri petine procijenjene vrijednosti, odnosno 1.094.579,51 euro. To je ujedno i minimalna zakonska cijena ispod koje se nekretnina ne može prodati. Pritom dražbeni korak iznosi 2.500 eura.

Elektroničko nadmetanje počinje 14. srpnja 2026. u 15 sati, a završava 28. srpnja 2026. u 14:59:59 sati. U slučaju zaprimanja valjanih ponuda u posljednjih deset minuta, dražba će se automatski produljiti.

Jamčevina za sudjelovanje iznosi 182.429,92 eura i mora biti uplaćena najkasnije do 3. srpnja 2026. godine. Kupac će kupovninu morati podmiriti u roku od 30 dana od dostave rješenja o dosudi. Ako ni na drugoj dražbi ne bude valjanih ponuda, sud će obustaviti ovršni postupak.

Zaštićeno kulturno dobro zagorskoj kraja

Dvorac u Vižovlju, koji se nalazi na području općine Veliko Trgovišće, zaštićeno je kulturno dobro i vrijedan primjer zagorske profane graditeljske baštine. Građevina je pravokutnog tlocrta, s dužim pročeljima orijentiranima prema zapadu i istoku. Natkrivena je dvostrešnim krovištem pokrivenim biber-crijepom. Zbog položaja na kosom terenu dvorac je sa zapadne strane jednokatni, dok je s istočne strane dvokatni.

Pročelja su ukrašena jednostavnim profilacijama u zonama natprozornika, dok je središnji rizalit istočnog pročelja dodatno naglašen uglovnom rustikom. Prednje, zapadno pročelje podijeljeno je u dvije etaže sa sedam prozorskih osi, a ističe se altana s kovanom ogradom.

Ispod altane nalazi se reprezentativan ulaz s bogato ukrašenim kamenim okvirom, u kojem je uklesana godina 1839., što svjedoči o razdoblju izgradnje i povijesnoj vrijednosti zdanja.

Dvorac Galjuf, Vižovlje | Foto: TZ Biser Zagorja, Znanstveni rad, Hrčak

Povijest plemićke obitelji Galjuf

Dvorac je bio u vlasništvu obitelji Galjuf (Galliuf), hrvatske plemićke obitelji koja je plemstvo stekla 1613. godine, kada je dodijeljeno Jakovu, sinu Martina Galjufa. Od početka 17. stoljeća obitelj je pripadala nižem plemstvu Varaždinske županije, a brojni njezini članovi obnašali su različite dužnosti županijskih činovnika.

Tijekom stoljeća Galjufi su posjedovali više imanja na području Hrvatskog zagorja i okolice. Među njima su bili posjedi u Brezju kod Cesargrada, Vižovlju, Strmcu, Zagorskim Selima, Lovrečkoj Varoši i Kućarima, gdje se nalazio dvorac Lovrečina Grad. Obitelj je također imala dvor u Prečcu te posjed u Lukovu.

Kurija u Vižovlju prodana je u 20. stoljeću, zajedno s obiteljskim arhivom, koji je kasnije završio u Hrvatskom državnom arhivu. Danas taj arhiv predstavlja vrijedan izvor za proučavanje povijesti obitelji i društvenih prilika u sjevernoj Hrvatskoj kroz više stoljeća.