Dogradonačelnica Gline: Na području Grada je 200 praznih državnih objekata koji su useljivi

Teško je biti optimističan kada se imenuje već treći ministar koji će biti zadužen za obnovu posljedica od potresa, dok u dvije godine nije napravljeno ništa. O tome smo razgovarali s dogradonačelnicom Gline, koja je napomenula da ljudi smješteni u 700 kontejnera, od kojih mnogi obnovu možda živi neće dočekati, i dalje gledaju na ruševine vlastitih kuća. Komentirala je i imenovanje novog ministra graditeljstva, Branka Bačića.

U razgovoru s Brankom Bakšić Mitić, dogradonačelnicom Gline, najveći naglasak je bio na apelu da se krene od uklanjanja ruševina koje ljudi iz kontejnera svakodnevno gledaju. Kako je objasnila, sanacijom ruševina bi barem mogli vidjeti kako obnova kreće, za čime mnogi već gube nadu. Inače, u Glini je označeno dvije tisuće kuća sa žutim i crvenim naljepnicama.

– Dok se novi ministar uhoda proći će najmanje mjesec dana. Ja bih željela da dođe na Baniju i da prođe sav taj teren, da vidi kakvo je stvarno stanje. Rekao je da više neće biti potrebni mnogi elaborati – dakle mi smo trošili novac na nešto što uopće nije bilo potrebno. Ako je kuća srušena idemo očistiti ruševinu. Mi nakon dvije godine nismo radi tih raznih elaborata i vlasničkih odnosa uspjeli niti to riješiti. Kako ljudi mogu očekivati išta drugačije, pita se Bakšić Mitić.

Dogradonačelnica Gline žarko se nada da će ministar doći i vidjeti sve. No, poučena dosadašnjim stanjem, teško može vjerovati da će se nešto ubrzati. Do sada je u cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji obnovljeno samo šest kuća, a samo na području Grada Gline je dvije tisuće kuća sa žutim i crvenim naljepnicama koje čekaju na obnovu.

Obitelji su samostalno obnavljale kuće

– Obitelji su same obnavljale kuće sa žutim naljepnicama, imaju slike, račune, no nemaju elaborata, ni nadzornog inženjera i ne mogu dobiti novac za to. Nitko se ne pita kako su oni obnovili tu kuću. Oni žive od poljoprivrede – nekima štala ima crvenu naljepnicu, oni se moraju boriti, dodala je Bakšić Mitić.

Kuću je sama obnovila i četveročlana obitelj Kveštak iz Mošćenice. Magdalena Kveštak kazala je kako su im se za vrijeme potresa na Banovini urušila dva dimnjaka. Iako su za vrijeme potresa bili u kući, na sreću nitko nije bio ozlijeđen. Sklonili su se kod šire obitelji, no kuću su morali što prije obnoviti, a s dvoje malene djece, od dvije i pet godina, nisu mogli čekati. Kuća im je sanirana u ljeto 2021. godine.

– Cijene su bile visoke, radnike je teško naći, pa smo angažirali koga smo mogli. Mi smo se zadužili kod rodbine, skupljali smo sa svih strana koliko smo mogli sami. Nismo dizali kredit jer već oboje imamo dva kredita pa smo se snalazili. Nismo imali nikakvih donacija. Preživjeli smo sve, bilo je katastrofa, dijete mi je bilo mala beba i nisam mogla prići na metar od njega kada se treslo, ispričala je Kveštak.

Dogradonačelnica Gline napominje kako je od 425 objekata koji su u vlasništvu države označeno žutom ili zelenom bojom nakon potresa, pola tih objekata nije dodijeljeno nikome. Sigurna je da postoji 200 praznih useljivih objekata. Neke od tih stanova treba renovirati, no i to je bolje i brže nego gradnja od početka.

Pojednostavljenje procesa

Podsjećamo, Bačić je prilikom svojeg predstavljanja objasnio kako je važno pojednostaviti administrativni proces i broj procedura za 40% prilikom konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih kuća, što bi ubrzalo početak realizacije samog procesa. To se odnosi na ukidanje tehničko-financijskih kontrola i na ukidanje elaborata procijene postojećeg stanja kada su u pitanju obiteljske kuće i višestambene zgrade.

U potresima je oštećeno ukupno 66 tisuća objekata, od toga 40 tisuća na Banovini i 26 tisuća u Gradu Zagrebu. Ministarstvu je podneseno 20 tisuća zahtjeva za obnovu, a riješeno ih je oko sedam tisuća. Bačić je iznio svoje ideje i rekao kako na temelju riješenih sedam tisuća može reći kakva je budućnost obnove u Hrvatskoj, o čemu možete više čitati ovdje.