Bauštelska reportaža: Spegrina velika sanacija nadvožnjaka na prometnoj žili kucavici

U prijepodnevnim satima, nekoliko dana prije planiranog otvaranja važnog nadvožnjaka u Ulici Ljudevita Posavskog u Sesvetama, na glavnoj Zagrebačkoj cesti u istom naselju – nije gužva. Ta cesta je glavna žila kucavica u smjeru istok-zapad, a povezana je s nadvožnjakom koji je od lipnja zatvoren za promet.

Građevinu izgrađenu u 1970-ima popravlja tvrtka Spegra, kako bi se uklonila oštećenja s godinama nastala zbog manjka održavanja. Prije otvaranja gradilišta glavni problemi bili su vidljivi znakovi izluživanja i vlaženja, loše stanje rubova, korodirana ograda i druge manjkavosti tako da je sanacija u ovoj fazi već bila hitan posao. Ipak, sami radovi nisu toliki problem kao što je usklađivanje sa zatvaranjem napona koji osigurava HŽ. 

Obišli smo ovaj nadvožnjak da bismo vidjeli hoće li otvaranje uistinu biti u rujnu, do početka škole, kako je i obećano. Stanje na terenu nas nije u startu uvjerilo, ali iz Grada tvrde da će se stići.

U kasno prijepodne, i nema gužve | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

'Svi smo odahnuli. Postoji objašnjenje'

Stanovnici Sesveta objašnjavaju nam zašto je naselje odahnulo otkad im je prometno vrlo važan nadvožnjak zatvoren.

- Nisu gužve jer se koriste alternativni pravci - i gužve stvarno nema. Dok je otvoren nadvožnjak, 'špica' je, gužva je non-stop. Ali, s druge strane, dok je nadvožnjak zatvoren, kaos je u obilasku. Velika je obilazna putanja jer je i s jedne i s druge strane pruga i na prijelazu se zna dugo čekati, priča nam Ante koji otkriva i da kad se sjeti čekanja od putovanja poželi odustati od dugog obilaska.

Druga sugovornica potvrđuje da, iako gužvi nije bilo cijelo ljeto, pravi kaos nastaje upravo na obilaznim pravcima. Upozorava da je najveći problem u tome to što se cijelo naselje oslanja na jedinu prometnicu kojom dolazi do drugih dijelova grada i županije, no i da je premalo prelazaka preko pruge.

- Stanovnici, kao gornji dio Sesveta, Kašina, našli su alternativni pravac. Drago nam je da je nadvožnjak u radu, da ćemo imati nešto novo, nešto lijepo, ali mislim da prvenstveno treba riješiti gužvu novim nadvožnjacima preko pruge, komentira Ana Kovačić.

Radovi traju od proljeća

Nadvožnjak je sad već debelo u radovima, a kako na terenu čujemo od koordinatora za izvanredno održavanje cestovnih objekata iz Grada Zagreba, Ante Nevistića, radovi na objektu traju još od travnja. Tad su krenuli zahvati u podgledu.

- Počeli smo izvoditi radove u četvrtom mjesecu, kad se sanirala pruga za Dugo Selo pa smo imali veći broj noćnih zatvora. U tom razdoblju smo napravili većinu radova u podgledu. Hidroizolirana je ploča, zaštićena je gardovima i stupovi su očišćeni. Ali ima 'dolje' još posla - treba završiti dijelove oko upornjaka i krila. Posla će pogotovo biti nakon što završimo gornji dio, ali velik dio već je napravljen u travnju. I to sve u noćnim terminima, priča Nevistić o početku radova prije zatvaranja prometnice 13. lipnja.

Plan privremene regulacije vrijedio je do kraja kolovoza, no prema stanju nadvožnjaka u trenutku našeg obilaska, a što je potvrdio i Nevistić, posla još ima. Ipak, cilja se na otvaranje do početka školske godine, u ponedjeljak 7. rujna. Najteže je nadoknađivati 'propušteno' vrijeme kada se pruga koja prolazi ispod nadvožnjaka ne zatvori po planu, a zbog čega radovi ne budu mogući.

Ugovor od skoro milijun eura

Prisjetimo se da je posao na nadvožnjaku još u rujnu 2025. ugovoren s tvrtkom Spegra, specijaliziranom za ovakvu vrstu rekonstrukcija. Dakle, prije godinu dana. Ugovor je potpisan na sedam mjeseci, no, po riječima koordinatora Nevistića iz Grada Zagreba, posao je krenuo tek mjesecima kasnije. Trebao bi završiti u prosincu.

Sanacija je bila nužna zbog devastiranog stanja dijelova ovog nadvožnjaka. Za 877.835,30 eura odabranom izvođaču pripao je zadatak da građevinu iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća dovede u sigurno i funkcionalno stanje te da se građevini produlji rok trajanja. U projektu u javnoj nabavi opisana su oštećenja pojedinih dijelova ove građevine prije otvaranja gradilišta.

Opisano je kako je na plavoj pješačkoj ogradi bila mjestimično otpala boja, a duž cijelog nadvožnjaka zabilježeno je slično stanje ograda. S druge strane, pješačka ograda na jugu, uz zapadni kolnik, imala je dotrajalu antikorozivnu boju na većini površine. Uz to je na zaštitnoj ogradi u podgledu zabilježena lokalno jača korozija, ali i nedostatak dijelova lima uz most. Uz zapadni je kolnik odlomljen asfalt, nedostajao je dio čeličnog rubnjaka, a na istočnom hodniku nadvožnjaka izbijala je vegetacija.

Nije bilo upornjaka

Zabilježene su pukotine u asfaltu i slijeganje na južnom prilazu, pri čemu su se rubnjaci odvajali od betona nogostupa. Uočeno je i izluživanje i vlaženje ispod konzole nadvožnjaka, uz pojavu ljuštenja, pukotina i lokalnih odlamanja. S donje strane ploče zabilježeni su izluživanje, ljuštenje i promjena boje.

- Najviše problema zapravo je bilo u tome što upornjaka nije niti bilo. Oni drže nasip i raspon objekta. Bilo je dosta oštećenja ploče glavnog raspona. Tako da, jedan dio se sanirao u podgledu, drugi dio su dečki otvorili s gornje strane. Uz to je bilo katastrofalno stanje staza na cestovnom objektu. I bilo je jako loše stanje konzolnih zaštita za željeznice. Neke stvari bile su alarmantne i trebalo ih je hitno obnavljati, poručuje Ante Nevistić.

Nadvožnjak u Ulici Ljudevita Posavskog | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Od oštećenja veći problem bio - vlak

Unatoč navedenim oštećenjima, Nevistić kaže da objekt za obnovu nije bio zahtjevan. Otkriva da je građen 1970-ih godina, a vjerojatno nikad nije redovito održavan, što i jest najveći problem. Stoga je trenutna sanacija i bila hitna. U isto vrijeme, najveći problem je usklađivanje radova sa zatvaranjem napona na HŽ-ovoj pruzi, iznad koje je podignut nadvožnjak jer svaka odgoda pomiče i rok završetka.

- Kolege iz HŽ Infrastrukture i iz HŽ PP-a izlazile su nam u susret. Bilo je tu svega. Od toga da i nismo mogli dobiti zatvore, do toga da su nekad zbog svojih kvarova i tehničara određeni radovi kasnili, tako da smo morali prilagođavati svoj rad. To je u principu bio najveći problem koji nas je spopao, komentirao je koordinator.

Iako je pred otvaranjem, rekli bismo da je nadvožnjak prilikom našeg obilaska bio gradilište u pravom smislu. Dio ograde bio je uklonjen, nije bilo površinskog sloja, a okruživali su nas bageri i radnici koji su aktivno radili ili su čistili prostor radova. Rečeno nam je da je na gradilištu oko 40 radnika, a zbog radova noću radi se 24 sata. No, noću je građevinaca oko upola manje.

Svi detalji u dokumentaciji 

I nakon otvaranja, nastavit će se izvanredno održavanje ulice koja premošćuje željezničku prugu. Tehnički, rasponska konstrukcija je kontinuirana armiranobetonska ploča ukupne dužine od oko 43 metra. Rasponska AB ploča je monolitna, promjenjive debljine između 65 i 80 centimetara. Ukupna širina nadvožnjaka je 835 centimetara, a svaki dio treba se urediti da bi što dulje trajao i osigurao sigurnost prolaznicima.

Radovi su podijeljeni na gornji i donji ustroj. Širina nadvožnjaka ostaje nepromijenjena, a kroz obnovu, kako smo već spomenuli, prolaze kolnik i nogostup. S nogostupa su uklonjene i čelične cijevne zaštitne ograde, kao i korodirani čelični rubnjaci.

Hidromodeliranjem i djelomično pneumatskim čekićima predviđalo se uklanjanje do rasponske ploče zbog vlaženja i izluživanja, kao i uklanjanje svih kolničkih slojeva, uz pregled i čišćenje. Hidromodeliranjem je provedeno uklanjanje oštećenog betona te izravnavanje neravnina na gornjoj strani rasponske ploče.

- Sva navedena uklanjanja betona uključuju utovar otpadnog materijala u prijevozno sredstvo i odvoz na deponiju, odnosno na mjesto oporabe ili zbrinjavanja, istaknuto je u projektnoj dokumentaciji objavljenoj u trenutku otvaranja natječaja.

Radovi na nadvožnjaku | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Kako je gradilište izgledalo u kolovozu | foto: Grad Zagreb

Tehnički detalji, redom

Na postojećoj rasponskoj ploči, nakon uklanjanja degradiranih betonskih nogostupa, određena je izvedba armiranobetonskih nogostupa od betona C35/45 i armature B500B, monolitno povezanih s vijencima i rubnjacima.

Ukupna širina nogostupa iznosi 105,0 cm, a s postojećom rasponskom pločom povezuju se sidrenom armaturom promjera 12 milimetara, ispunjenom epoksidnom smolom. Nogostupi se izvode u poprečnom nagibu od 2,0 posto prema kolniku te se zaštićuju trajnoelastičnim polimercementnim premazom i UV-otpornom akrilnom bojom, dok se na gornjoj površini izvodi protuklizni habajući premaz s kvarcnim pijeskom.

Duž obje strane kolnika, cijelom duljinom nadvožnjaka, brtve se reške između asfaltnog habajućeg sloja i rubnog betona nogostupa polimerom modificiranom bitumenskom brtvenom trakom (poznatom i kao Tok band).

Na nogostupe se ugrađuju obostrano elastične čelične odbojne ograde razine zadržavanja H2, s rukohvatom na visini 120 centimetara, koje ujedno služe kao zaštitne pješačke ograde. Na zapadnoj strani, iznad željezničke pruge, ugrađuje se dodatna vertikalna zaštitna ograda visine 200,0 cm, s limenom oblogom i čeličnom mrežom. Po završetku radova horizontalna prometna signalizacija vraća se u prvobitno stanje, piše o radovima u projektu.

Otvaranje u ponedjeljak

Dok je otvaranje za promet predviđeno u ponedjeljak, završetak rekonstrukcije predviđa se do kraja ove godine. Dotad stanovnici Sesveta uživaju u prometnom rasterećenju, ali se i vesele otvaranju iznimno važnog prometnog pravca.

- Velika putanja je obilaziti. Obilazak je barem 10-15 minuta, ali zna se desiti i po pola sata. I ako nemate sreće prijeći dok nema vlaka, znate čekati jako dugo. Ali opet na istočnom dijelu grada je prenatrpano, automobila je jako puno, alternativnih pravaca je malo - gužva je neizbježna, poručio je Ante.

Sesvete 'kao zadnja rupa na svirali'

Nadaju se i da će im drugi projekti olakšati kretanje u njihovom gradu. Kako im se čini, krajnje je vrijeme da im jedna cesta i nekoliko zakrčenih alternativa u slučaju radova budu jedini prometni oslonac dok naselje, a time i prometno opterećenje, nezaustavljivo rastu.

- Mogu vam reć da su Sesvete stvarno jedno napučeno mjesto. Doselilo je jako puno stanovništva, tako da je infrastruktura koma. Sada dok je ovaj nadvožnjak u radovima nama je super, nemamo velikih gužvi, naši su se alternativni putevi. Ali definitivno treba raditi na obilaznim pravcima jer ovdje je čep do ludila. Stanovnici, kao gornji dio Sesveta, Kašina, prepuštaju ovo i našli su alternativni pravac. Znači, alternativni drugi pravac. Našli su taj drugi prijelaz, preko pruge, ali nedostaje nam još takvih prijelaza. Znači, sad će i Branimirova kad se napravi i to će pridonijeti, ali to je trebalo jučer napraviti. Jer i škola kreće i trebat će. Sesvete stvarno kao da su zadnja rupa na svirali, zaključila je Ana Kovačić.

Puno se radilo noću | foto: Grad Zagreb