Jedan od najvećih autoriteta za mostogradnju: Ocjenjivat će Jarunski most, a ima što reći i za Pelješki

Novi Jarunski most u Zagrebu bio bi prvi most preko Save na zapadu grada u posljednjih 40 godina. Grad se proširio, a potrebe su se promijenile pa je gradnja ovog mosta itekako nužna. U našem podcastu o tom projektu razgovarali smo s predsjednikom Ocjenjivačkog suda za izbor idejnog tehničko-oblikovnog rješenja, s umirovljenim profesorom s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Zlatkom Šavorom, velikim stručnjakom za mostogradnju.

Dodatno, osim o natječaju, razgovarali smo o tome kako se gradio Maslenički most, o problemu podlokavanja, pukotinama na Pelješkom i Domovinskom mostu. Kao i o izgradnji najpoznatijeg mosta u Dubrovniku. 

Novi most preko Save

Prva i najvažnija tema bila je novi most u Zagrebu. Prisjetimo se, početkom mjeseca, Grad Zagreb otvorio je Projektni natječaj za idejno tehničko-oblikovno rješenje mosta Jarun preko rijeke Save u koridoru produžene Vrapčanske ulice. Bio bi to prvi most na zapadu grada nakon 45 godina, dug 625 metara, širok 38 metara. 

Iako procjena kaže da bi izgradnja mogla stajati oko 140 milijuna eura bez uključenog PDV-a, ocjenjivački sud može odabrati i rješenje manje vrijednosti. Sud je sastavljen od 10 članova, a predsjednik je Zlatko Šavor, stručnjak za mostove koji 'u rukavu' ima poveći popis projekata važnih i velikih mostova diljem Hrvatske. Kaže, veseli se novom mostu u Zagrebu.

-  Ako se to nastoji napraviti 50 godina, naravno da je užasno bitno. Jer, između Jankomirskog i Jadranskog mosta imate 9 kilometara bez ijednog prijelaza. Nemate veze između Trešnjevke-jug i Novi Zagreb-zapad, koja je jako važna, istaknuo je Šavor. 

Sve opcije dolaze u obzir

Kao predsjednik suda, jedan je od članova tima kojemu je dužnost zajedničkom odlukom predložiti rješenje koje najbolje ispunjava zadane uvjete, dodaje. U ovom slučaju, most će za razliku od nekih drugih zagrebačkih mostova prijeći Savu, ali bez stupova u rijeci.

U odnosu na staro rješenje iz 2007. promijenjeni su uvjeti, a uvjeti su drugačiji i na licu mjesta, napominje. Baš zbog toga trebalo je pokrenuti novi natječaj. Izvedba pak ne bi trebala bi trebala biti pretjerano zahtjevna. 

- Mislim da je puno manje zahtjevna od nekih drugih primjera. Više je postupaka gradnje jer se mogu predložiti sve vrste konstrukcije, a kompleksnost izvedbe ovisit će o tom odabiru. Tri su opcije - zavješeni, lučni most ili gredni. U svakom slučaju, puno jednostavnije od Pelješkog mosta ili budućeg mosta preko Kaštelanskog zaljeva, objašnjava Šavor. 

Jarunski most u Zagrebu | foto: Grad Zagreb

'Podlokavanje' je ozbiljan problem

To što most neće imati stupova u rijeci znači da neće biti ni opasnosti od 'podlokavanja' pojave koja testira stabilnost mnogih starih mostova. Štoviše, Šavor ističe da je upravo podlokavanje razlog urušavanja najvećeg broja mostova, po statistikama čak 50 posto.

To je kada tok rijeke s vremenom odnosi materijal oko temelja. Dolazi do situacija gubitka stabilnosti, što se u Zagrebu dogodilo kod željezničkog mosta Sava-Jakuševec, ali i kod Podsusedskog mosta, koji je zbog toga hitno trebalo sanirati.  

- Građevinski fakultet radio je sanaciju željezničkog mosta Jakuševec. Tamo je bio problem što je stup postavljen u maticu rijeke na zavoju. Tamo je rijeka odnijela značajan dio oko temelja tako da je bila potrebna ozbiljna sanacija. Dobetoniravalo se i izravnavalo jer se stup nagnuo. Bio je ozbiljan zadatak, ali sve se može kad su dobri izvođač, projektant i nadzor, rekao je Šavor. 

Ovo je glavni rizik pukotina

Dok je podlokavanje očigledno vrlo rizično za most, pukotine ne moraju biti. Odnosno uglavnom to nisu. Na Pelješkom mostu te na Domovinskom mostu nakon završetka radova pojavile su se pukotine o kojima se dosta pisalo, a gost nam je objasnio u kolikoj mjeri pukotine zapravo predstavljaju rizik. 

- Činjenica je da beton ima pukotine. Nisu problem stabilnosti u trenutku nastajanja pukotine, već je problem trajnosti. Zašto? Ako imate pukotinu, voda dolazi do armature koja hrđa i onda to ne funkcionira. Može biti više razloga zašto se javljaju pukotine, ali kad dođe do takvog slučaja nikad nije kriva jedna strana. Uključeni su i investitor, i projektant i izvođač i nadzor, napominje stručnjak za mostove. 

Najposebnije sjećanje na 'Maslenicu'

U razgovoru smo se osvrnuli i na neke od većih projekata na kojima je Zlatko Šavor sudjelovao. Od niza mostova za koje je bio uključen u projektiranje, jedan mu ipak ostaje u posebnom sjećanju. 

- Svima koji su na njemu radili pa tako i meni u najboljoj uspomeni ostao je Maslenički most. Bilo je doba u kojemu su svi sudionici u gradnji davali apsolutni maksimum. To sigurno neću zaboraviti, a važno je i da nijedan čovjek nije poginuo u izvedbi. Gradilište je bilo uredno i kod svih se vidio entuzijazam. Nakon toga smo radili puno toga, ali nije bilo isto. Na kraju to je bilo najveće veselje. Na mostu je bilo valjda 50.000 ljudi, avioni, predsjednik, brodovi oko nas. Bilo je impozantno!, prisjeća se naš gost sa sjajem u očima tog velikog projekta kojeg brojni od nas dobro znamo po putu do mora. 

Cijeli podcast pronađite na našem YouTube kanalu ili ispod teksta.