Koliko košta vanjsko dizalo? Cijena kreće od 90.000 eura, a jedan detalj može je ozbiljno podići

Ugradnja dizala u stariju stambenu zgradu mnogim suvlasnicima zvuči kao zahvat koji se može riješiti relativno brzo, no u praksi je riječ o ozbiljnom građevinskom i financijskom projektu. Vrlo je zanimljiva ugradnja vanjskog dizala, koja se često nameće kao rješenje kada unutar stubišta jednostavno nema dovoljno prostora.

No cijena takvog zahvata danas nije mala, a konačan račun može znatno varirati od zgrade do zgrade. Iz Siget dizala otkrili su nam što najviše utječe na cijenu, kakve su mogućnosti izvedbe i koliko cijeli postupak može trajati.

Vanjsko dizalo kreće od oko 90.000 eura

Prvo pitanje koje zanima većinu suvlasnika svakako je cijena. Kod vanjskog dizala početni iznos već je ozbiljna investicija.

- Cijena ugradnje vanjskog dizala počinje od približno 90.000 eura plus PDV. Konačna cijena ovisi o količini građevinskih radova, tipu konstrukcije, vrsti obloge konstrukcije, izgledu kabine i tipu vrata dizala, rekli su nam iz Siget dizala.

Drugim riječima, teško je govoriti o univerzalnoj cijeni koja bi vrijedila za svaku zgradu. Dvije zgrade s dizalom iste nosivosti i jednakim brojem stanica mogu na kraju imati poprilično različite troškove, prije svega zbog uvjeta na samoj lokaciji.

- Razlika u cijeni između vanjskog i unutarnjeg dizala s istim karakteristikama, poput nosivosti, broja stanica i vrste obloge, prvenstveno je u potrebnim građevinskim radovima. Vanjska dizala zahtijevaju probijanje zidova ili staklenih stijena te zaštitu od atmosferilija, odnosno kiše, vjetra i temperaturnih utjecaja, pojašnjavaju.

Ugradnja dizala | Foto: Siget dizala

Sve ovisi o zgradi i prostoru oko nje

Izvedbu u velikoj mjeri diktira postojeće stanje objekta. Nije dovoljno samo pronaći mjesto uz fasadu na kojem bi se moglo postaviti okno, već treba riješiti temeljenje, pristup pojedinim etažama, konstrukciju i vezu sa zgradom.

- Izvedba dizala najviše ovisi o raspoloživom prostoru u koji ga je moguće ugraditi. Kod vanjskih dizala velik utjecaj imaju i pristup te sam položaj dizala uz zgradu, kažu iz Siget dizala.

Za vanjsko dizalo zato je u pravilu potrebno osigurati prostor za temelje i konstrukciju okna, a potom projektirati način ulaska s dizala na pojedine etaže. To može uključivati otvaranje novih prolaza kroz vanjske zidove, prilagodbu podesta ili druge građevinske intervencije.

Prije same prijave za državnu subvenciju zgrada mora imati izrađen glavni projekt, a odluku o ugradnji donose suvlasnici. Program državnog sufinanciranja upravo zato nije zamišljen tako da se zgrade prijavljuju samo s idejom, već projekt mora biti ozbiljno pripremljen.

Staklo, paneli ili cementna obloga

Vanjsko dizalo pritom ne mora izgledati kao naknadno 'zalijepljena' konstrukcija na fasadu. Izgled se može prilagoditi samoj zgradi, ali svaki takav zahtjev utječe i na cijenu.

- Izvedba obloge vanjskog dizala ovisi o zahtjevu naručitelja, a odabrana obloga utječe i na ukupnu cijenu. Kod zgrada koje su zaštićene kao kulturno dobro konzervatori daju smjernice za izgled obloge, ističu iz Siget dizala.

Mogućnosti su pritom različite.

- Obloga konstrukcije može se izvesti u staklu, izopanelima, cementnim pločama i drugim materijalima, a upravo njezina izvedba utječe na ukupnu cijenu radova, navode.

Također, staklo može imati i praktičnu funkciju, a ne samo estetsku.

- Staklene stijene osiguravaju dnevno svjetlo na stubištima na kojima se dogradnjom dizala zatvaraju postojeći prozori ili staklene stijene. Istodobno, staklena obloga omogućuje i panoramski pogled iz kabine dizala, dodaju.

Ugradnja dizala | Foto: Siget dizala

Od ugovora do gotovog dizala pola godine

Stanari koji očekuju da će nakon dogovora dizalo biti ugrađeno za nekoliko tjedana ipak moraju računati na puno dulji postupak.

- Proces od ugovaranja do izvedbe traje približno šest do osam mjeseci, rekli su nam iz Siget dizala.

U tom razdoblju treba proći projektiranje i pripremu dokumentacije, organizirati građevinske radove te izvesti konstrukciju i samu montažu dizala.

Dodatan poticaj suvlasnicima trebao bi biti državni program sufinanciranja. Program predviđa da država pokriva trećinu prihvatljivih troškova, dok ostatak osiguravaju suvlasnici, uz mogućnost dodatnog sufinanciranja lokalne samouprave. Za 2026. godinu za ovu je namjenu predviđeno dva milijuna eura, a projekti se rangiraju prema sustavu bodovanja. Prednost, među ostalim, imaju zgrade u kojima žive osobe s invaliditetom, starije osobe te zgrade s većim brojem katova.

Prvo suglasnost, pa projekt i novac

Prvi korak ipak ostaje dogovor među suvlasnicima. Za donošenje odluke potrebna je natpolovična većina suvlasničkih udjela, nakon čega slijedi izrada glavnog projekta i provjera tehničkih mogućnosti na konkretnoj zgradi.

Posebno treba riješiti i način financiranja. Trošak se može pokriti iz raspoložive pričuve, kreditom ili kombinacijom vlastitih sredstava i različitih oblika sufinanciranja. Kod državnog programa potpuna dokumentacija posebno je važna jer se nepotpune prijave ne razmatraju.