Počelo ‘naguravanje’ mosta Drava: Zahtjevnija dionica na rekonstrukciji željezničke pruge
U sklopu radova koji se izvode na jednome od najvećih infrastrukturnih željezničkih projekata u Hrvatskoj, ‘Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica’, započelo je ‘naguravanje’ novog mosta Drava, jednog od zahtjevnijih novih objekata na toj dionici.
‘Naguravanje’ željezničkog mosta preko rijeke Drave u Botovu | foto: HŽ Infrastruktura
Most se nalazi istočno od mjesta Botovo, u blizini državne granice s Mađarskom. Metoda uzdužnog potiskivanja, kojom se most Drava ‘gura’ s jedne na drugu stranu obale, do sada još nije bila primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata u Hrvatskoj. Novi most čelične je rešetkaste konstrukcije i nalazi se pored starog mosta koji je izgrađen prije 61 godinu. Za razliku od starog jednokolosiječnog, novi će most imati dva kolosijeka, a bit će dug 300 metara te visine i širine 10 metara.
Sklapanje konstrukcije mosta varenjem, pjeskarenje i bojanje mosta izvode se na obali, dok su u koritu rijeke, na dubini od tridesetak metara ukopana 134 armiranobetonska pilota na kojima su izgrađena dva stupa i dva upornjaka preko kojih će se protezati novi most.
Naguravanje mosta do prvog stupa trajat će oko tjedan dana, kada će biti pogurana trećina njegove dužine (100 metara). Nakon toga se na obali nastavlja izgradnja ostatka mosta. Krajem godine očekuje se da će cijeli most biti preguran na drugu stranu obale. Nakon toga trebali bi početi radovi na postavljanju dvaju kolosijeka. Na dan se u prosjeku ‘nagura’ 20 metara mosta.
Strateški važan projekt
Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture prilikom obilaska gradilišta izjavio je da je ovo strateški važan projekt za Republiku Hrvatsku i čitavo gospodarstvo jer je njegova glavna uloga povećanje propusne moći pruge koja se nalazi na najvažnijem željezničkom koridoru u Hrvatskoj. RH2 koridor povezuje luku Rijeka s Republikom Mađarskom, a najveći dio, odnosno 80 % opsega teretnog prijevoza ide upravo tim koridorom.
– Ovo je jedan od zahtjevnijih projekata na kojem radimo. Na njemu ukupno radi 550 radnika, a na mostu Drava angažirano ih je 50-ak. Izvrsno su se snašli i dobro navikli na okolinu i ljude, istaknuo je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova.
Metodu ‘naguravanja’ mosta objasnio je voditelj nadzornog tima Branimir Bosanac, koji je rekao da se cijeli most pomiče naguravanjem pomoću hidrauličnih potiskivača. Dalje je pojasnio da pritom konstrukcija mosta ‘klizi’ preko teflonskih ploča koje se nalaze na ležajevima. Postojeći stari most Drava projektiran je za jednokolosiječnu prugu te nije dovoljno nosiv da bi izdržao nova prometna opterećenja. Zbog toga će biti zamijenjen novim, dvokolosiječnim mostom.
Proces rada
Kako bi zaštitili sebe i konstrukciju od kiše, vjetra, sunca i niskih temperatura, radnici su podigli veliki šator unutar kojega inače izvode sve poslove. On je i u funkciji zaštite okoliša od širenja boje i štetnih plinova, jer filtrira zrak pa u prirodu izlazi čist. Šator nije fiksno postavljen, već se kreće po tračnicama i kada završe radovi na jednome segmentu mosta, pogurne se naprijed te radnici nastavljaju raditi na novome dijelu mosta.
Čelične elemente do željene pozicije podiže dizalica koja može podići dva puta po 25 tona, a po potrebi se koriste i autodizalice. Ukupno je utrošeno oko 6 tisuća m3 betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te 4 tisuće tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih se sastavlja most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona.
Zbog zaštite postojećeg puta i rukavca rijeke Drave, u kojemu se nalazi mrjestilište riba, izveden je i potporni zid. Stupovi su u koritu rijeke eliptičnog oblika zbog usklađenja s vodotokom rijeke Drave.
Projekt vrijedan 350 milijuna eura
Projekt ‘Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica’ vrijedan je 350 milijuna eura (bez PDV-a), koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), te je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Vrijednost mosta je 23,6 milijuna eura, a izvođač radova na projektu je turska kompanija Cengiz Insaat.
Radovi se trenutačno se izvode duž cijele dionice duge 42,6 km. U sklopu projekta predviđene su rekonstrukcija i izgradnja novih kolodvora i stajališta, mostova, galerija, vijadukata, cestovnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika i paralelnih cesta. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalim elektroenergetskim postrojenjima, signalno-sigurnosnom i prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu.
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Očekivani kraj radova na projektu je 2025. godine. Za sada je odrađeno oko 40 % radova.
