Novi načini upotrebe betonskih elemenata: Hoćemo li moći korišteni beton upotrijebiti za izgradnju novih zgrada?

Beton se naširoko koristi kao građevni materijal i ima značajan utjecaj na okoliš no što se događa s betonom prilikom rušenja zgrade? Sveučilište Tampere iz Finske predvodi novi međunarodni projekt ReCreate koji će ispitati kako provesti dekonstrukciju elemenata betona bez oštećenja kako bi se mogao ponovno upotrijebiti za izgradnju novih zgrada. Projektom se nastoji postići da proces ponovne upotrebe betona bude financijski isplativ. Trajat će 4 godine i ostvariti 12,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz programa Europske Unije, Horizon 2020.

Beton je najčešće korišteni građevni materijal u posljednjih pola stoljeća, a odgovoran je za većinu otpada od rušenja zgrada. U Europi se zgrade od betona najčešće grade koristeći elemente predgotovljenog betona. Umjesto proizvodnje novog betona, ponovno korištenje predgotovljenog betona ima pozitivne učinke na okoliš smanjujući potrošnju energije i emisije CO2.

– Ponovnom upotrebom predgotovljenog betona štedimo veliku količinu materijala i energije čime pomažemo postići klimatsku neutralnost predviđenu europskim zelenim planom, kao je Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Četverogodišnji projekt

Nedavno pokrenuti ReCreate projekt (2021. – 2025.), koji koordinira Sveučilište Tampere ima za svoj cilj pronaći nove načine upotrebe betonskih elemenata u izgradnji novih zgrada. Četverogodišnji projekt je dobio bespovratna sredstva iz Horizon 2020 fonda Europske Unije, kako bi doprinio s novim načinima za ponovnu upotrebu i reciklažu građevnog otpada. Projekt uključuje javno-privatno partnerstvo nekoliko sveučilišta i raznih poduzeća iz četiri zemlje: Finske, Švedske, Nizozemske i Njemačke. Provoditelj komunikacijskih i edukativnih aktivnosti je Hrvatski savjet za zelenu gradnju. U sklopu projekta provest će se pilot projekti gdje će se u praksi iskoristiti predgotovljene betonske konstrukcije i ponovno upotrijebiti za izgradnju novih zgrada.

– Mnogo je pitanja na koja treba odgovoriti. Kako dekonstruirati elemente iz zgrada, a da ih ne oštetimo? Kako možemo sanirati oštećene elemente i pretvoriti ih u proizvod koji udovoljava zahtjevima građevinskih propisa? Budući da elementi nisu ujednačene kvalitete, kako ih možemo pretvoriti u održiv posao? Moramo uzeti u obzir i socijalne aspekte: zahtijevaju li postupak nove vještine ili nove načine rada?, kazala je Satu Huuhka, izvanredna profesorica na Fakultetu Izgrađenog okoliša sa Sveučilišta Tampere koja predvodi ReCreate projekt.

Održiva rješenja za građevinsku industriju

Uz Hrvatski savjet za zelenu gradnju i Sveučilište Tampere na projektu sudjeluju i Skanska – građevinska tvrtka, Umacon – tvrtka za rušenje, Consolis Parma – proizvođač elemenata predgotovljenog betona, Ramboll – tvrtka specijalizirana za inženjerinsko-konzultanstke usluge, arhitektonski ured Liike Oy Arkkitehtistudio i grad Tampere, piše Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

– Skanska je pionir u dizajniranju i provedbi održivih rješenja za građevinsku industriju. Za nas je ovo važan razvojni projekt koji promiče korištenje otpada nastalog od rušenja zgrada. Uobičajeno je da se materijali zgrada koje su došle do kraja svojeg životnog ciklusa recikliraju i koriste kao sekundarni agregat za izgradnju novih ulica. Većina emisija CO2 iz materijala u betonskim blokovima uzrokovana je proizvodnjom betona i čelika. Projekt ReCreate traži rješenja koja omogućuju ponovnu upotrebu građevinskih komponenata i stoga mogu značajno smanjiti emisiju ugljika u novoj gradnji, zaključio je Toni Tuomola iz Skanske.