Najpoznatiji studentski dom u Zagrebu uskoro bi mogla grijati geotermalna energija
Hrvatska ima problem premale iskoristivosti obnovljivih izvora energije. Od svih država u Europi, proces razvoja objekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je najdugotrajniji, a prije nešto više od godinu dana, Hrvatska gospodarska komora predstavila je Position paper, koji analizira i nudi rješenje za prepreke na području obnovljivih izvora. Među onim vrstama energije koje imaju najveći potencijal, a vrlo malu iskoristivost geotermalna je energija, zbog čega je Rudarsko-geološko-naftni fakultet izradio dokumentaciju koja bi trebala promijeniti stvari i u Zagrebu omogućiti širenje geotermalnog sustava. Na novi sustav, u rujnu bi se trebalo spojiti i studentski dom ‘Stjepan Radić’.
geotermalna energija | Canva
U Hrvatskoj je proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije najdugotrajniji na prostoru Europske unije. Dok su riješene Uredbe za energetsko odobrenje te Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav, zbog kašnjenja podzakonskih akata, ali i radi sporih administrativnih procesa, obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj zapravo ostaju prilično neiskorišteni. Jedan od najznačajnijih, a zanemarenih izvora geotermalna je energija.
U planu izgradnja bušotina
Ipak, u Zagrebu bi se to u naredno vrijeme moglo promijeniti. Dok je već više od četiri desetljeća poznato kako se Zagreb nalazi na iskoristivim izvorima geotermalne energije, dosad se koristio samo dio tih kapaciteta. Kako bi donio promjenu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet izradio je dokumentaciju koja će prethoditi dozvolama potrebnim za izgradnju bušotina, kako bi iskoristivost sustava koji koristi ovu vrstu energije porastao, piše radio.hrt.hr.
Na taj način, dok pojedini sustavi u Zagrebu već koriste geotermalnu energiju, a u pitanju su zgrade bazena Mladost i atletski stadion, kao i Kineziološki fakultet, po novome, geotermalna mreža trebala bi se prema najavi već iduće godine spojiti na mrežu HEP Toplinarstva i tako proširiti. Na novi sustav, u rujnu bi se trebalo spojiti i studentski dom na Savi ‘Stjepan Radić’ te bi geotermalnu energiju u budućnosti trebala koristiti i dječja bolnica koja se planira izgraditi u Blatu.
Širenje sustava
Podsjetimo, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj u padu je, a unatoč potencijalu, prema nedavnim navodima HGK, geotermalna energija u nepovoljnom je položaju. Drugim riječima, iz Komore su utvrdili kako, iako geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u svijetu posljednjih godina, potencijal geotermalne energije na prostoru Hrvatske mogao bi se znatno više iskoristiti. Inicijativa koja bi mogla donijeti doprinos u povećanju iskoristivosti takve energije koja nam je dostupna upravo je širenje geotermalnog sustava u Zagrebu.
– Ono što je sada loše je to da se geotermalni potencijal grada Zagreba iskorištava svega nekoliko posto, 5 do 10 posto, ovisno o tome je li ljeto ili zima. Potencijal je puno veći. U nekoliko godina, četiri do pet godina, mogli bi fosilne izvore energije za zagrijavanje zamijeniti ovakvim izvorima energije. Temperatura te vode je i više nego dovoljna za zagrijavanje stambenih objekata, rekao je o iskoristivosti geotermalne energije dekan Rudarsko – geološko – naftnog fakulteta Vladislav Brkić.
Po novome, Karlovčani bi se mogli grijati iz geotermalnog izvora. Kako i otkada, doznajte ovdje.
