Osmislio je izum koji je uveo inovaciju u hrvatsku industriju: Stroj za recikliranje abrazivnog pijeska
O tvrtki Waterjet service d.o.o. koja nudi uslugu rezanja vodenim mlazom, već smo imali prilike pisati. Tvrtku je 2020. osnovao Tomislav Palatinuš nakon višegodišnjeg rada u odjelu razvoja austrijskog proizvođača STM Waterjet GmbH. Ondje se zaposlio 2014. nakon izuma stroja za recikliranje abrazivnog pijeska koji se koristi u procesu rezanja vodenim mlazom.
Međutim, na naše čuđenje, Tomislavova inovativna ideja nije ostala zapažena u medijima. Stoga smo odlučili ispraviti tu nepravdu te smo s ovim izumiteljem popričali o njegovom izumu i značaju istog.
Na početku smo Tomislava zamolili da nam kaže nešto više o svom izumu. Poželjeli smo doznati o čemu se točno radi, kako je došao na ideju za ovaj izum, ali i to kako su na isti reagirali njegovi profesori.
– Ideja za izum nastala je kao posljedica teme završnog rada na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Naime, s mentorima profesorom Antunom Stoićem i profesorom Miroslavom Dusparom, dogovorio sam temu završnog rada, a u kojoj je trebalo obraditi abrazivni pijesak koji se koristi kao dodatak vodi pod visokim tlakom u procesu rezanja vodenim mlazom. Sam pijesak je vrlo specifičan zbog svojih svojstava, a najvažnija su mu visoka tvrdoća i specifičan “šiljasti” oblik koji omogućuju rezanje i najtvrđih materijala, priča nam Tomislav.
Nakon dogovaranja teme, prvo je krenuo u istraživanje teorije. No shvatio je da literatura na tu temu gotovo ne postoji. Naišao je na tek nekoliko uputa samih proizvođača pijeska. Shvatio je da njegov rad mora biti isključivo praktične prirode i tada je dogovorio suradnju s jednom tvrtkom koja se bavila tom tehnologijom.
– S obzirom na to da sam već nakon prvog posjeta shvatio da se velik dio tog pijeska nakon rezanja zapravo ne iskoristi, odlučio sam uzeti uzorke i počeo tražiti način za odvajanje iskorištenog i iskoristivog pijeska. Do roka predaje završnog rada riješio sam prve korake, a nakon predaje rada nastavio sam raditi na ideji. Moram napomenuti da su mi izuzetnu podršku dali profesor Stoić i profesor Duspara, kao i sam Strojarski fakultet, pa smo zajedno na tu temu objavili i nekoliko znanstvenih radova, priznaje Tomislav.
Imao podršku fakulteta, ali ne i struke
Logično, postavlja se pitanje kako je struka reagirala na njegov izum i kako je moguće da nije bila fascinirana istim.
Pomoć je dobio samo od tvrtke u kojoj je krenuo s testiranjima. Oni su mu izašli u susret prilikom izrade rada, ali naknadno nisu imali interesa za daljnjim razvojem. Ovo Tomislav u neku ruku može i shvatiti jer takav projekt zahtjeva poprilična ulaganja, a i nije previše širio ideju već je tražio idealnog partnera za daljnji razvoj.
Ipak, kako je već napomenuo, imao je potpunu podršku Strojarskog fakulteta u pokušaju komercijalizacije ideje.
Istraživanjem je tako došao do tvrtke STM Stein – Moser GmbH koja se bavi proizvodnjom strojeva za rezanje vodenim mlazom, a razvoj ovakvog proizvoda bio je idealan dodatak njihovom spektru proizvoda.
Kako to da ste završili u Austriji nakon fakulteta i kako je došlo do suradnje s tvrtkom STM Stein – Moser GmbH, odnosno kako ste uopće ostvarili kontakt s njima, bilo je naše sljedeće pitanje.
– Do suradnje s tvrtkom STM Stein – Moser GmbH je došlo neočekivano lako. Jednostavno sam tadašnjem vlasniku i direktoru, poslao email s opisom svoje ideje te prednostima i parametrima procesa što je njega jako zainteresiralo, te smo tako ubrzo dogovorili prezentaciju cijelog projekta na Strojarskom fakultetu, otkrio nam je ovaj vizionar.
Napravio je prototip naprave za recikliranje pijeska te prezentaciju u kojoj je predstavio svoju viziju gotovog proizvoda. S obzirom na to da su u tvrtki STM Stein – Moser GmbH bili jako zadovoljni idejom, vrlo brzo su dogovorili sve uvjete i nekoliko mjeseci kasnije Tomislav je počeo raditi u STM Stein Moser GmbH – u u odjelu razvoja gdje su konačno stvorili gotov proizvod.
Nije ga bilo strah otvoriti tvrtku usred pandemije
Zanimalo nas je što je Tomislava ponukalo na to da otvori vlastitu tvrtku i to tako mlad, ali i usred pandemije. Poželjeli smo doznati i to kako je njegova okolina reagirala na tako “rizičnu odluku”.
– Za vrijeme studiranja nikada nisam razmišljao o odlasku u inozemstvo, no s obzirom na to da sam bio svjestan da ću ideju teško razviti u Hrvatskoj jer je to slabo zastupljena industrija, od samog odlaska bio mi je plan vratiti se u Hrvatsku, ali da budem iskren nisam se nadao da će se prilika dogoditi već nakon šest godina. Naime, za vrijeme mog rada u Austriji tvrtka je prošla kroz rekonstrukciju, pojavili su se novi investitori i nova uprava. Stvorio sam jako dobar odnos s novim predsjednikom uprave, te smo počeli tražiti način da zajedno ostvarimo moju želju povratka u Hrvatsku, očuvanja stečenog know – how – a, te nastavka zajedničke suradnje, priča Tomislav.
Otvaranje srodne tvrtke u Hrvatskoj činilo se kao logičan korak te su krenuli u realizaciju. Nisu se previše obazirali na pandemiju, već su jednostavno krenuli kada su bili spremni.
– Čekati da se apsolutno svi preduvjeti idealno poslože bilo bi utopistički i vjerojatno nikada ne bismo ni realizirali cijeli projekt. Iz današnje perspektive, mislim da je pandemija za nas zapravo bila i dodatni pokretač, jer smo znali da bi tržište moglo biti oslabljeno pa smo tako od samog starta morali dati puno više nego što bi to možda bilo u nekoj normalnoj zdravoj gospodarskoj okolini, istaknuo je ovaj mladi izumitelj.
Njegova okolina je reagirala isključivo pozitivno, jer je to značilo i njegov povratak u Hrvatsku.
– U usporedbi s tim svaki rizik poslovne i financijske prirode je zanemariv. Naravno u svemu postoji rizik od neuspjeha, ali o njemu ne razmišljam, jer dok god sam okružen obitelji, prijateljima i sjajnim kolegama koji me podržavaju za to nema ni razloga, ističe Tomislav.
Mladi izumitelji samo hrabro!
Što biste poručili, odnosno savjetovali mladim izumiteljima koji se žele ostvariti u hrvatskoj industriji, bilo je naše posljednje pitanje.
– Možda je malo nezahvalno dijeliti savjete u mojim godinama, ali iz osobnog iskustva mogu reći da treba biti uporan i treba djelovati, i napraviti sve što je moguće da dođe do realizacije. Korak između dobre ideje i njene realizacije je definitivno najzahtjevniji dio procesa. Uvjeren sam da onima koji stvarno imaju kvalitetne ideje, motivacije i upornosti ne nedostaje, što se može vidjeti po brojnim uspješnim hrvatskim start – upovima. Mislim da su upravo oni pokretač i pokazatelj kojim putem ići, smatra Tomislav.
Što se tiče financijskog aspekta, također je siguran da se za kvalitetnu ideju i potencijalni proizvod uvijek može naći kvalitetan partner ako ne postoje sredstava za samostalno realiziranje projekta.
– Svima koji su tek na početku, kao i onima u procesu realizacije svoje ideje, želim puno uspjeha. Samo hrabro!, poručuje naš sugovornik za kraj.