Deset posto građana EU troši 40 posto dohotka na troškove stanovanja
Prijetnje zdravoj unutarnjoj klimi kao što su vlaga i plijesan, prekomjerna buka, hladnoća ili nedostatak dnevne svjetlosti, sve učestaliji su problemi za građane u Europskoj uniji. Čak 9,6 posto stanovnika EU troši i 40 posto svojeg dohotka na troškove stanovanja.
U europskim gradovima iza fasada krije se siromaštvo | google street view
Studija Barometar zdravih domova (Healthy Homes Barometer) nastala je kako bi se sagledalo stanje europskog stambenog fonda. Publikacija skreće pozornost na zgrade u kojima živimo i radimo te sugerira na hitnoj obnovi.
Čak i prije pandemije uzrokovane koronavirusom, stopa preopterećenosti troškovima stanovanja (postotak stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima ukupni troškovi stanovanja predstavljaju više od 40 posto raspoloživog dohotka) iznosila je šokantnih 9,4 posto za cjelokupno stanovništvo EU-a. To znači da skoro deset posto građana Europske unije ima problema prilikom održavanja svojih stambenih prostora.
Obnova na političkom dnevnom redu
Trenutno 15 posto Europljana živi u oskudnim stambenim uvjetima, a 50 milijuna kućanstava živi u energetskom siromaštvu i ne može ugrijati svoje domove zimi. Ovo bi mogao postati još veći problem u budućnosti jer nas zasigurno očekuje uz porast cijena energenata. Posljedice su vrlo ozbiljne jer se procjenjuje da dvostruko više ljudi ima narušeno zdravlje uzrokovano životom u energetskom siromaštvu.
Od proljeća 2020. mjere ograničavanja kretanja uzrokovane pandemijom prisilile su milijune ljudi da rade, žive i uče unutar četiri zida svog doma. Za one koji žive u stambenim zgradama koje su ispod prihvatljivog standarda to je dodatno otežalo situaciju.
Kako provođenje odgovarajućih mjera za sprječavanje klimatskih promjena postaje sve nužnije, obnova zgrada sada je uvrštena u politički dnevni red uz inicijative kao što su ‘Val obnove’ (Renovation Wave), zakonodavni paket ‘Spremni za 55%’? (Fit for 55) i uvođenje nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Spomenutim se sredstvima stvara prilika za ulaganje u zgrade i iskorištavanje mnogih pogodnosti.
Hladnoća gora nego odvojenost od partnera
Europski podaci pokazuju da nedostatno grijanje ima gotovo dvostruko veći utjecaj na percipiranu dobrobit i zadovoljstvo životom nego odvojenost od partnera. Naime, kada ljudi žive u prostorima u kojima su prisutne sve četiri prijetnje zdravoj unutarnjoj klimi postoji peterostruko veća vjerojatnost da će se požaliti da su nesretni.
Primjena strategija održive obnove postojećih zgrada može dovesti do koristi za zdravlje i dobrobit, povećanja razina produktivnosti te smanjenja štetnog utjecaja na klimu. Iako studija naglašava potrebu za masovnom obnovom zgrada, ona prije svega ukazuje na potrebu da se ide dalje od jedinog kriterija energetske učinkovitosti kako bi se obuhvatili izazovi klime, zdravlja i okoliša.
Studija pokazuje da je primjerice 32 posto Francuza izloženo riziku povezanom s unutarnjim okolišem. Kvantificira četiri glavna faktora rizika: pretjeranu buku (za 17%), vlagu i plijesan (za 11% ), nedostatak svjetla (za 7%, iznad europskog prosjeka) i pretjeranu hladnoću ( za 6%). Francuska je uzeta kao primjer jer se nalazi u prosjeku europskih zemalja.
Siromaštvo na vratima Europljana
Barometar zdravog stanovanja za 2022. također naglašava društvenu stvarnost, otkrivajući da 50 posto Europljana nema dovoljno ušteđevine da održi svoj životni standard dulje od tri mjeseca. Tako je 50 milijuna europskih kućanstava trenutno u situaciji nedostatka goriva, s nemogućnošću grijanja svojih domova zimi. Ova alarmantna situacija vjerojatno će se pogoršati, potaknuta porastom cijena energije i izravnim posljedicama na račune kućanstava.
Ulaganjem u obnovu stambenog fonda moguće je istovremeno ulagati u zdravlje građana i u gospodarstvo. Barometar zdravog stanovanja 2022., sastavljen od studija koje je uglavnom proveo RAND Europe (neprofitni istraživački institut čija je misija pomoći poboljšati politiku i donošenje odluka kroz istraživanje i analizu), otkriva da bi smanjenje izloženosti vlazi i plijesni, kao i poboljšanje izloženosti dnevnom svjetlu u domovima, stvorilo ekonomske koristi u Francuskoj koje se procjenjuju na gotovo 7,8 milijardi eura do 2050. To bi istovremeno moglo povećati energetsku učinkovitost i smanjiti utjecaj na okoliš.
