Donosimo detaljan pregled statusa obnove tri godine nakon zagrebačkog potresa
Danas je treća obljetnica razornog potresa koji je pogodio Zagreb. U ove tri godine se izmijenilo čak četiri ministara, a donesena su i dva Zakona o obnovi. Međutim, da se puno napravilo po pitanju obnove – nije. Donosimo detaljan pregled svih aktivnosti u posljednjih godinu dana, a koje se tiču zagrebačkog potresa.
Sunce leži u pozadini brda šute nastale nakon potresa; David Mandić | baustela.hr
Samo dan nakon druge obljetnice zagrebačkog potresa, 24. ožujka 2022. godine se urušio balkon u centru Zagreba, točnije, u ulici Republike Austrije. Balkon je propao s četvrtog na treći kat, baš na glavu muškarca. U trenutku propadanja je na balkonu bila i žena, koja je srećom prošla bez težih ozlijeda.
Dva dana nakon je objavljeno i da se kreće u obnovu i rekonstrukciju KBC-a Rebro. Nova multifunkcionalna zgrada KBC-a Zagreb gradit će se u sklopu postojeće lokacije, a sredstva namijenjena za izgradnju i rekonstrukciju, u ukupnom iznosu od 70 milijuna eura, osigurana su iz zajma Svjetske banke. Kako će Rebro izgledati nakon rekonstrukcije možete pogledati ovdje.
Početkom travnja je također potpisan ugovor o obnovi zgrade Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije, koju koriste dvije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu i jedan institut. U pitanju je projekt vrijedan 50 milijuna eura, koji se sufinancira sredstvima za obnovu iz EU Fonda solidarnosti.
Prvi ugovor za konstrukcijsku obnovu unutar Povijesne cjeline
Nekoliko dana nakon je Vlada donijela neke izmjene u sastavu Stručnog savjeta za obnovu, pa je tako Luka Korlaet imenovan zamjenikom predsjednika Savjeta. U otprilike isto vrijeme, ponavljamo, više od dvije godine nakon potresa, potpisan je i prvi Ugovor za konstrukcijsku obnovu višestambene zgrade unutar Povijesne urbane cjeline, kao i prvi ugovor za konstrukciju obnovu obiteljske kuće na području Grada Zagreba.
U potresu su uvelike oštećene i brojne poznate povijesne zgrade, pa tako i Bazilika Presvetog Srca Isusovog u Palmotićevoj. U sklopu obnove, u lipnju 2022. godine je uklonjena i kupola, a kako je to izgledalo možete pogledati ovdje. Sve je izvedeno u kontroliranim i sigurnim uvjetima, za razliku od brojnih krovova koji su oštećeni i predstavljaju opasnost svim prolaznicima. Jedan takav primjer se nalazio i na adresi Ilica 137.
Sada već bivši ministar graditeljstva, Ivan Paladina, je u lipnju imao pomalo nespretnu izjavu, kada je ustvrdio da u cijeloj Europi nema primjera gdje se država toliko uključila u obnovu. U kolovozu je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje najavio da se na području Banije i Zagrebačke županije do sezone grijanja planira završiti nekonstrukcijska obnova obiteljskih kuća oštećenih u potresu.
Dom Sportova i dalje nije u funkciji
Tek u kolovozu je svečano obilježen početak obnove u potresu stradale Palače Prister, prve od osam oštećenih nekretnina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ipak, i to je veći pomak od onoga što se radi po pitanju sportskih objekata. Svakako se se ističe Dom Sportova koji i dalje nije u funkciji, a za čiju obnovu je potrebno 150 milijuna kuna.
Koliko je obnova spora pokazuje i činjenica da je tek u rujnu prošle godine izvršeno uklanjanje opasnih dijelova sa zgrade Vrhovnog suda i iznad prolaza Harmica, koji se nalazi na samom Trgu bana Josipa Jelačića. Nekoliko dana nakon je bila i druga godišnjica otkako je donesen prvi Zakon o obnovi – bivši saborski zastupnik, Davor Nađi, istaknuo je kako je u pitanju najskuplji zakon u povijesti RH, koji je donesen bez procjene fiskalnog učinka.
Obnova zagrebačkih bolnica i fakulteta
U rujnu je započela i obnova zagrebačkih bolnica, a zatvoreni su i radovi na obnovi Osnovnoj školi Vugrovec – Kašina, koja je i energetski obnovljena. Obnovljen je i Učenički dom Ante Brune Bušića, a obnovu Sveučilišta u Zagrebu komentirao i novi rektor, Stjepan Lakušić. Rekao je kako je upravo obnova prioritet nove uprave i da očekuju da će obnova biti gotova kroz dvije godine. Jedan od fakulteta koji je već u listopadu bio u procesu obnove je KBF u Vlaškoj.
Od samog potresa, bilo je nekoliko nezgodnih situacija koje srećom nisu završile tragično – svakako je najproblematičnija bila ona u Jurišićevoj. Došlo je do ponovnog urušavanja dijela zgrade na kojoj su se vršili bespravni radovi. Inspekcija je radove prekinula prije mjesec dana, krov je ostao otvoren, a obilne kiše rade štetu. Stanarka susjedne zgrade je apelirala na sve nadležne da se nešto poduzme jer kiša probija i u njihovu zgradu koja je obnovljena.
Započela je i obnova zagrebačke katedrale, s fokusom na protupotresno jačanje, ali i očuvanje arhitektonske i kulturne vrijednosti. Istražni i restauratorski radovi na obnovi dvora su počeli već 2020. godine, a dovršetak prve faze obnove katedrale se očekuje krajem lipnja ove godine. Katedrala će nakon obnove moći podnijeti potrese jačine do šest stupnjeva prema Richteru. Početak radova je blagoslovio i zagrebački nadbiskup, kardinal Bozanić.
Obnova Mirogoja – nepostojeća
U tijeku je i obnova svetišta Majke Božje Lurdske, vrijedna preko 44 milijuna kuna. S druge strane u studenom smo se prisjetili i onoga što nije započelo – obnova najvećeg zagrebačkog groblja – Mirogoja. Na obnovu Mirogoja bi se trebalo potrošiti 97 milijuna kuna, koji su osigurani iz EU sredstava, a proces će trajati deset godina. U boljem stanju nije niti obnova zgrada u centru, pa je tako krajem studenog došlo do odlamanja dijela fasade u Draškovićevoj ulici.
Vlada je u studenom donijela Odluku kojom se povećava novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu. Tako će umjesto dosadašnjih 16.000 kuna iznositi 22.500 kuna po posebnom dijelu objekta, odnosno maksimalno 35.500 kuna po obiteljskoj kući. Više o tome možete pročitati ovdje.
U prosincu prošle godine smo pisali i o obnovi zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda, gdje je pronađen rijedak drveni konstrukcijski element – visokostijena rešetka. Tada je započela i obnova Muzeja za umjetnost i obrt, vrijedna gotovo 66 milijuna kuna.
Obnova fakulteta
Još u 2022. godini su u obnovu krenula i dva zagrebačka fakulteta. Medicinski fakultet je za obnovu dobio čak 370 milijuna kuna od EU, što ovo čini drugim najvećim EU sufinanciranim projektom nakon Pelješkog mosta. Za obnovu Učiteljskog fakulteta je osigurano 108.525 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost te će se dodatno osigurati 62.631 milijuna kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i drugih izvora.
Ususret Božiću, Vlada je donijela odluku s kojom je svim građanima koji su još uvijek u privremenom smještaju na potresom pogođenim područjima, dodijelila jednokratnu novčanu pomoć. Po kućanstvu je to iznosilo najviše 10 tisuća kuna. Uslijedili su praznici i druga obljetnica potresa na Banovini, a nakon blagdana je uslijedila i (očekivana) smjena ministra Paladine. Novi ministar graditeljstva je postao tako Branko Bačić.
Novi ministar
Otkako je Bačić imenovan novim ministrom, često se pojavljuje u medijima i najavljuje ubrzanje obnove. Nedugo nakon imenovanja je održao i sastanak s gradonačelnikom Tomaševićem, na temu obnove grada Zagreba, za što je iz Fonda solidarnosti osigurano 683 milijuna eura. Prioritet je rušenje privatnih kuća u podsljemenskoj zoni, a isplaćeni predujmovi u 100-postotnom iznosu bi vlasnike trebali motivirati na bržu obnovu.
Krajem siječnja je i nakon dvije godine, održana rasprava o interpelaciji o obnovi na inicijativu SDP-a. Fokus je bio na amandmanima za obnovu koje je oporba predlagala ranije, a koje je sam ministar Bačić tada odbijao. Ubrzo je objavljen i zbornik ‘Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa’, nastao od priloga znanstveno-stručne konferencije održane u HAZU. Akademici i znanstvenici kritizirali su sporost i podjelu obnove.
Početkom veljače su potpisani ugovori za popravak potresom oštećenih cesta u Zagrebačkoj županiji, vrijedni 28,5 milijuna eura. Projektom će se sanirati 35 klizišta, 32 mosta i propusta, kao i 29 dionica županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine oko 60 kilometara.
Obnova Dvorca i Arheološkog muzeja
Počela je i prva faza dugoočekivane obnove Dvorca umjetnika Oršić – Jakovlje koji je kroz stoljeća korištenja dotrajao te je dodatno oštećen u zagrebačkom i sisačko-petrinjskom potresu 2020. godine. Kako bi se osigurala potrebna sredstva, pokrenuta je i crowdfunding kampanja ‘ZaJedno za Dvorac umjetnosti!’.
Gradonačelnik Tomašević je i obišao radove na konstrukcijskoj obnovi Arheološkog muzeja u Zagrebu. Muzej je trenutno u završnoj fazi sanacije oštećenja od potresa, a izvode se još građevinski, završno-obrtnički i instalaterski radovi. Zanimljivo je i to da je od 2 milijuna eura za obnovu Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1,2 milijuna eura pokriveno iz police osiguranja.
Nekoliko dana prije nego što je izglasan novi Zakon o obnovi, ministar Bačić je obišao velikogoričko područje i lokacije na kojima se obnavljaju objekti stradali u potresu. Tom prilikom je pohvalio brzinu izgradnje zamjenskih kuća na Banovini i izrazio nezadovoljstvo istom u Zagrebu. Pozvao je sve građane da se jave za postupak samoobnove čim to bude moguće.
Novi Zakon o obnovi
Novi Zakon o obnovi je izglasan 17. veljače – u Saboru je glasovalo 130 zastupnika. Njih 99 podržalo je novi Zakon, 15 ih je glasovalo protiv dok je 16 bilo suzdržano. Novi zakon o obnovi trebao bi pojednostaviti i ubrzati cjelokupnu obnovu, kako na Banovini tako i u Zagrebu. Ministar Bačić je najavio i da će svaki građanin koji ide u samoobnovu dobiti 3.300 eura.
Još nekoliko dana je otvoren natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za obnovu od potresa, a na raspolaganju je ukupno 13,5 milijuna eura s mogućnošću povećanja. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a svrha jednostavne izravne dodjele jest pokriti javne rashode izravno povezane s potresima 2020. godine.
Vlada je donijela odluku kojom se korisnici privremenog smještaja oslobađaju režijskih troškova stanovanja i plaćanja pričuve. Odlučeno je i da će tijelo koje će sukladno kretanjima na tržištu usluga, građevinskog materijala, proizvoda i rada utvrđivati najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda biti Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Oni će utvrđivati najviše cijene uz korištenje podataka Hrvatske gospodarske komore i Državnog zavoda za statistiku.
Treća obljetnica
Početkom ožujka su ministar graditeljstva Branko Bačić i ministar zdravstva Vili Beroš obišli KBC Merkur, gdje je trenutno u tijeku obnova vrijedna 52,4 milijuna eura. Očekuje se da će radovi na najvećoj zgradi biti gotovi u roku – do kraja godine. Jedan rok koji je upitno hoćemo li uspjeti ispoštovati jest onaj za trošenje EU sredstava za obnovu.
U lipnju istječe rok za trošenje novaca za obnovu iz europskog Fonda solidarnosti. Hrvatska je dobila 1.03 milijarde eura, a prema podacima od 4.ožujka, do sada je potrošeno pola. Za obnovu javnih objekata i infrastrukture, do sada su ugovoreni projekti vrijedni 2.96 milijardi eura. Hoće li to biti dovoljno da potrošimo sve novce? Morat ćemo pričekati očito i četvrtu obljetnicu potresa kako bismo vidjeli neke značajne pomake.
