Tu su bili prvi priuštivi stanovi u Zagrebu: Nova faza obnove jedne od najvećih donjogradskih zgrada
Mali Vatikan, službeno stambeno-poslovni sklop Nadarbine zagrebačke nadbiskupije ogroman je kompleks sa 25 ulaza i 259 stanova. Što mnogi ne znaju tu su krajem 1920-ih godina bili prvi gradski priuštivi stanovi. Bilo ih je manje i većina se iznajmljivala, a do danas je kompleks relativno dobro podnio zub vremena. Ipak, potres je uzrokovao određena nekonstrukcijska oštećenja. O rujna 2024. sklop je u obnovi koja sada ulazi u novu fazu, a mogla bi završiti na ljeto. Procijenjen iznos troškova zasad je 4,2 milijuna eura.
Mali Vatikan, kompleks u obnovi u centru Zagreba | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Mali Vatikan iliti stambeno-poslovni sklop Nadarbine zagrebačke nadbiskupije jedan je od najprostranijih stambenih kompleksa u Donjem gradu. Realiziran je prema ideji arhitekta Huge Erlicha krajem 1920-ih godina te su ovdje bili prvi priuštivi stanovi u gradu.
Kompleks oblika slova ‘H’ zbog prostranosti se ‘proteže’ na više ulica, konkretno, Bauerovom, Martićevom, Ratkajevim prolazom i Vlaškom. Zbog starosti ne čudi da je zgrada iz potresa izašla sa nekoliko pukotina, ali su armiranobetonski elementi vjerojatno kompleks ‘spasili’ od konstruktivnih oštećenja. Krajem rujna 2024. godine započeta je nekonstruktivna obnova koja sada ulazi u novu fazu, a zna se i što je točno dosad napravljeno.
Izostanak zajedničke brige
Dok Centar Zagreba s jedne strane nudi luksuz blizine kulturnih i drugih sadržaja te obiluje arhitektonskom baštinom, nije tu sve toliko bajno. Kompleks najpoznatiji kao ‘Mali Vatikan’, službeno stambeno-poslovni sklop Nadarbine pokazuje oba svijeta. Jedan je od prvih primjera priuštivog stanovanja i djelo renomiranog arhitekta Erlicha, no unutrašnja dvorišta i suterenske etaže pojedinih ulaza pokazuju da je zajedničkog i ujedinjenog održavanja kroz povijest manjkalo.
Mali Vatikan, kompleks u obnovi u centru Zagreba | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Ipak, unatoč davnom datumu završetka izgradnje, poznati kompleks sa ukupno 25 ulaza i 259 stanova konstrukcijski je dobro ‘preživio’ potres. U obilasku zgrade u okviru Open House festivala u listopadu 2024. godine doznali smo da oko vremenskih okvira izgradnje, u vezi broja stanova pa i po pitanju same konstrukcije postoje svojevrsne nedoumice i nepoklapanja u dokumentaciji.
Iako je međukatna konstrukcija na višim etažama drvena, kako nas je uputila predstavnica stanara u jednom od ulaza Iva Bošnjak, statističko izvješće pokazuje da je u najnižim dijelovima, konkretno iznad podruma konstrukcija armiranobetonska. Smatra se da je upravo taj detalj mogao pomoći zgradi i spriječiti nastanak ozbiljnijih oštećenja.
Obnova nekonstrukcijskih elemenata
Zgrada je ipak morala u nekonstrukcijsku obnovu koja je službeno započela uvođenjem izvođača Concordie Consulting u posao 18. rujna 2024. godine, a provodi se u četiri faze. U obilasku radova na legendarnom kompleksu, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i potpredsjednik Vlade Branko Bačić potvrdio je, prva je faza završena, a zna se i što se točno od početka obnove napravilo.
Na ukupnoj površini od 47.557 četvornih metara dovršeni su popravci pukotina fasade, demontirani su slojevi krovišta, postavljene su drvene grede konstrukcije i krovne folije te krovne eternit ploče. Podsjećamo, u našem posjetu rečeno nam je kako je jedan od problema građevine koji se ‘vuče’ iz prošlosti otrovni azbestni krov.
Isto tako, dosad su sanirani oštećeni dimnjaci i zabatni zidovi kao i zidovi u stubištu. K tome, gradilište je očišćeno od šute i spomenutih azbestnih otrovnih ploča. Ukupna vrijednost obnove procijenjena je na nešto više od 4,2 milijuna eura, a prema najavi i posljednja faza trebala bi završiti u srpnju 2024. godine.
Mali Vatikan, kompleks u obnovi u centru Zagreba | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Prvi priuštivi stanovi
Napominjemo, kako smo doznali u obilasku ovog zanimljivog i prostranog kompleksa, i dalje jednog od prostranijih u zagrebačkom Donjem gradu, ovi prvi priuštivi stanovi niknuli su ‘iz vrta’. Prije gradnje, na zemljištu su bili gradski vrtovi, a ondje se tada već nalazio manji objekt, koji i danas ponosno stoji uz Vlašku ulicu.
U novinama se ne pronalaze usklađene informacije o točnom vremenu izgradnje, pa se tako u nekim izvorima spominje završetak radova 1930., drugdje 1931. ili čak 1932. godine. Nije točno sigurno ni koliko je stanova ispočetka zgrada imala, no sigurno je da ih je bilo znatno manje, a brojke se mijenjaju od 222 do 227 stanova.
Ono što jest poznato je da su bili tlocrta od ‘garsonijera’ (tada su ovi stanovi imali dvije sobe) do čak peterosobnih stanova. Povjesničar umjetnosti koji nas je proveo Malim Vatikanom Dragan Damjanović otkriva kako je najveći dio stana bio za najam dok su manji dio, odnosno 26 stanova bili podvornički.
Mali Vatikan, kompleks u obnovi u centru Zagreba | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Tijek obnove nakon potresa
U svom obilasku posebnog donjogradskog zdanja 3. ožujka 2025. godine, Branko Bačić nije propustio priliku osvrnuti se na pitanje tijeka obnove. Još jednom, izrazio je zadovoljstvo tijekom obnove ističući kako je prije godinu dana najavljena značajna izmjena u načinu provedbe obnove na području Zagreba i Siska. Većim dijelom, pristup konstrukcijske obnove promijenjen je iz pojedinačne u skupnu.
Bačić je dodao da je na području zagrebačkog potresa do sada završeno oko 3.800 obnova s otprilike 37.000 stambenih jedinica. Dodao je i kako je od ukupno 3,5 milijarde eura uloženih u obnovu javnih i privatnih zgrada i kuća nakon potresa u zagrebački uloženo preko 2 milijarde eura.
Ovdje pročitajte sve o zgradi Državnog arhiva, jednog od najljepših primjera secesije i prvih armiranobetonskih konstrukcija u Zagrebu.
